Uvod: Razvoj govorno-jezičkih sposobnosti je jedan od krucijalnih činilaca akademskog postignuća ... more Uvod: Razvoj govorno-jezičkih sposobnosti je jedan od krucijalnih činilaca akademskog postignuća i socijalizacije. Cilj: Istraživanje je sprovedeno s ciljem da se utvrdi dinamika razvoja ekspresivnog govora kod dece tipičnog razvoja od šest do devet godina. Metod: U istraživanju je učestvovalo 111 dece tipičnog razvoja, učenika beogradskih osnovnih škola, oba pola (49,5% devojčica), uzrasta 6-9,11 godina (starost u mesecima: AS=95,09; SD=16,82). Ispitanici su prema uzrastu podeljeni u četiri grupe. Uzorak je ujednačen prema uzrastu i polu ispitanika (p=0,785). Za procenu ekspresivnog govora primenjen je Protokol za procenu ekspresivnog govora, koji sadrži zadatke za procenu imenovanja, automatskog i neautomstskog govora, dijaloškog i produktivnog govora. Rezultati Protokola analizirani su pojedinačno i u formi opšteg skora ekspresivnog govora. U statističkoj obradi podataka korišćene su deskriptivne statističke mere, Pirsonov koeficijent korelacije, χ2 test, multivarijatna analiza v...
Konstrukt egzekutivnih funkcija (EF) sadrži niz komponenata o čijoj međusobnoj povezanosti, naroč... more Konstrukt egzekutivnih funkcija (EF) sadrži niz komponenata o čijoj međusobnoj povezanosti, naročito tokom detinjstva, postoje neusaglašeni stavovi. Cilj ovog istraživanja je da se utvrde komponente verbalnih i neverbalnih aspekata EF kod učenika III i IV razreda osnovne škole. Uzorkom je obuhvaćeno 114 dece, oba pola (59/51,8% devojčica), uzrasta 8,7 - 10,8 godina (AS = 9,80; SD = 0,57). Verbalni aspekti EF procenjeni su primenom: Dodrilove verzije Strup testa, zadacima Raspon rečenica i Raspon brojeva unazad, Testom kontrolisanih usmenih asocijacija i Testom 20 pitanja. Za procenu neverbalnih EF korišćeni su sledeći instrumenti: zadatak Kreni-stani, Izbaci uljeza, Raspon figura unazad, Viskonsin test sortiranja karata i test Londonska kula. Iako između pojedinih varijabli različitih testova/zadataka postoje značajne korelacije, one se kreću u nivou niskih, što ukazuje na diskriminativnu validnost odabranih procedura. Primenom eksplorativne faktorske analize, u domenu verbalnih asp...
Uvod: Viskonsin test sortiranja karata predstavlja jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih i... more Uvod: Viskonsin test sortiranja karata predstavlja jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih instrumenata za procenu egzekutivnih funkcija. Reč je o kompleksnom zadatku budući da je prethodnim faktorskim analizama ustanovljeno da procenjuje kognitivnu fleksibilnost, testiranje hipoteze/ rešavanje problema i sposobnost održavanja mentalnog seta, te kao takav ima značajno mesto u proceni sposobnosti dece sa neurorazvojnim poremećajima. Cilj: Cilj ovog preliminarnog istraživanja je da se na uzorku dece tipičnog razvoja, uzrasta 9 i 10 godina, proveri teza o kulturološkoj nezavisnosti Viskonsin testa sortiranja karata. Metod: Uzorkom su obuhvaćeni učenici dve beogradske osnovne škole (N=104), oba pola (49% devojčica i 51% dečaka), koji pohađaju treći (43,3%) i četvrti razred (56,7%). Test je primenjen na standardan način, a skorovanje je izvršeno rukovodeći se originalnim uputstvima iz priručnika. Ukupno je analizirano devet skorova. Rezultati: Na osnovu deskriptivne analize i poređe...
Uvod: Viskonsin test sortiranja karata predstavlja jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih i... more Uvod: Viskonsin test sortiranja karata predstavlja jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih instrumenata za procenu egzekutivnih funkcija. Reč je o kompleksnom zadatku budući da je prethodnim faktorskim analizama usta- novljeno da procenjuje kognitivnu fleksibilnost, testiranje hipoteze/rešavanje problema i sposobnost održavanja mentalnog seta, te kao takav ima značajno mesto u proceni sposobnosti dece sa neurorazvojnim poremećajima. Cilj: Cilj ovog preliminarnog istraživanja je da se na uzorku dece tipičnog ra- zvoja, uzrasta 9 i 10 godina, proveri teza o kulturološkoj nezavisnosti Viskonsin testa sortiranja karata. Metod: Uzorkom su obuhvaćeni učenici dve beogradske osnovne škole (N=104), oba pola (49% devojčica i 51% dečaka), koji pohađaju treći (43,3%) i četvrti razred (56,7%). Test je primenjen na standardan način, a skorovanje je izvršeno rukovodeći se originalnim uputstvima iz priručnika. Ukupno je anali- zirano devet skorova. Rezultati: Na osnovu deskriptivne analize i p...
The development of adaptive skills is determined by factors inherent to a person, as well as by o... more The development of adaptive skills is determined by factors inherent to a person, as well as by opportunities and expectations of the socio-cultural environment in which the person grows up. This paper analyses the adaptive behaviour of children with mild intellectual disability (MID) living with families or in institutions for children without parental care. The sample consisted of 95 children with MID, aged between 10 and 13.11. Data on their adaptive skills were obtained during standardized interviews with special education teachers, through using the AAMR Adaptive Behaviour Scale – School, Second Edition (ABS-S:2). Analysing the domain scores and factor scores regarding the first part of ABS-S:2 scale, it was possible to determine that the children with MID who lived with families achieved much better results in practical and social skills than the children who lived in institutions. Score differences in the Maladaptive Behaviour Scale between the two above-mentioned groups of c...
Specijalna Edukacija I Rehabilitacija, Apr 3, 2013
Resavanje problema je proces koji je uslovljen kreiranjem i primenom efikasnih strategija. Cilj o... more Resavanje problema je proces koji je uslovljen kreiranjem i primenom efikasnih strategija. Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje nivoa razvoja verbalnog strateskog pristupa resavanju problema kod dece sa lakom intelektualnom ometenoscu (LIO). Uzorkom je obuhvaceno 93-oje dece sa LIO, uzrasta 10-14 godina. Intelektualne sposobnosti ispitanika su u okvirima definisanog raspona za laku intelektualnu ometenost (AS=60,45; SD=7,26). U uzorak nisu ukljuceni ispitanici sa evidentnim somatskim, neuroloskim i emocionalnim poremecajima. Za procenu formiranja i upotrebe verbalne strategije koriscen je Test 20 pitanja (20Q) zatvorenog tipa, tokom cije primene se ispitaniku prikazuje poster sa 42 slike razlicitog sadržaja, sa nalogom da, postavljajuci maksimalno 20 zatvorenih pitanja, pogodi koju sliku je ispitivac zamislio. U statistickoj obradi su korisceni χ 2 test, Spirmanov i Pirsonov koeficijent korelacije. Rezultati istraživanja ukazuju na to da se vecina dece sa LIO na uzrastu između 10 i 14 godina služi neefikasnim strategijom resavanja Testa 20 pitanja. Iako je strateski pristup resavanju zadatka prisutan kod vecine (72%), neadekvatnom strategijom se rukovodi vise od polovine (53,5%) ispitanika. Vecina dece sa LIO poseduje sposobnost kategorizacije pojmova, ali je ne koristi kao strategiju resavanja zadatka. Kljucne reci: test 20 pitanja, laka intelektualna ometenost, verbalna strategija, kategorizacija
Challenging behavior in individuals with mental retardation (MR) is relatively frequent, and repr... more Challenging behavior in individuals with mental retardation (MR) is relatively frequent, and represents a significant obstacle to adaptive skills. The frequency of specific forms and manifestations of challenging behavior can depend on a variety of personal and environmental factors. There are several prominent theoretical models regarding the etiology of challenging behavior and psychopathology in persons with MR: behavioral, developmental, socio-cultural and biological.The biological model emphasizes the physiological, biochemical and genetic factors as the potential source of challenging behavior. The progress in the field of genetics and neuroscience has opened the opportunity to study and discover the neurobiological basis of phenotypic characteristics. Genetic syndromes associated with MR can be followed by a specific set of problems and disorders which constitutes their behavioral phenotype. The aim of this paper was to present challenging behaviors that manifest in the most frequently studied syndromes: Down syndrome, Fragile X syndrome, Williams syndrome, Prader-Willi syndrome and Angelman syndrome. The concept of behavioral phenotype implies a higher probability of manifesting specific developmental characteristics and specific behaviors in individuals with a certain genetic syndrome. Although the specific set of (possible) problems and disorders is distinctive for the described genetic syndromes, the connection between genetics and behavior should be viewed through probabilistic dimension. The probabilistic concept takes into consideration the possibility of intra-syndrome variability in the occurrence, intensity and time onset of behavioral characteristics, at which the higher variability the lower is the specificity of the genetic syndrome. Identifying the specific pattern of behavior can be most important for the process of early diagnosis and prognosis. In addition, having knowledge about behavioral phenotype can be a landmark in the creation of targeted treatment strategies for individuals with a specific genetic syndrome.
Uvod: Razvoj govorno-jezičkih sposobnosti je jedan od krucijalnih činilaca akademskog postignuća ... more Uvod: Razvoj govorno-jezičkih sposobnosti je jedan od krucijalnih činilaca akademskog postignuća i socijalizacije. Cilj: Istraživanje je sprovedeno s ciljem da se utvrdi dinamika razvoja ekspresivnog govora kod dece tipičnog razvoja od šest do devet godina. Metod: U istraživanju je učestvovalo 111 dece tipičnog razvoja, učenika beogradskih osnovnih škola, oba pola (49,5% devojčica), uzrasta 6-9,11 godina (starost u mesecima: AS=95,09; SD=16,82). Ispitanici su prema uzrastu podeljeni u četiri grupe. Uzorak je ujednačen prema uzrastu i polu ispitanika (p=0,785). Za procenu ekspresivnog govora primenjen je Protokol za procenu ekspresivnog govora, koji sadrži zadatke za procenu imenovanja, automatskog i neautomstskog govora, dijaloškog i produktivnog govora. Rezultati Protokola analizirani su pojedinačno i u formi opšteg skora ekspresivnog govora. U statističkoj obradi podataka korišćene su deskriptivne statističke mere, Pirsonov koeficijent korelacije, χ2 test, multivarijatna analiza v...
Konstrukt egzekutivnih funkcija (EF) sadrži niz komponenata o čijoj međusobnoj povezanosti, naroč... more Konstrukt egzekutivnih funkcija (EF) sadrži niz komponenata o čijoj međusobnoj povezanosti, naročito tokom detinjstva, postoje neusaglašeni stavovi. Cilj ovog istraživanja je da se utvrde komponente verbalnih i neverbalnih aspekata EF kod učenika III i IV razreda osnovne škole. Uzorkom je obuhvaćeno 114 dece, oba pola (59/51,8% devojčica), uzrasta 8,7 - 10,8 godina (AS = 9,80; SD = 0,57). Verbalni aspekti EF procenjeni su primenom: Dodrilove verzije Strup testa, zadacima Raspon rečenica i Raspon brojeva unazad, Testom kontrolisanih usmenih asocijacija i Testom 20 pitanja. Za procenu neverbalnih EF korišćeni su sledeći instrumenti: zadatak Kreni-stani, Izbaci uljeza, Raspon figura unazad, Viskonsin test sortiranja karata i test Londonska kula. Iako između pojedinih varijabli različitih testova/zadataka postoje značajne korelacije, one se kreću u nivou niskih, što ukazuje na diskriminativnu validnost odabranih procedura. Primenom eksplorativne faktorske analize, u domenu verbalnih asp...
Uvod: Viskonsin test sortiranja karata predstavlja jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih i... more Uvod: Viskonsin test sortiranja karata predstavlja jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih instrumenata za procenu egzekutivnih funkcija. Reč je o kompleksnom zadatku budući da je prethodnim faktorskim analizama ustanovljeno da procenjuje kognitivnu fleksibilnost, testiranje hipoteze/ rešavanje problema i sposobnost održavanja mentalnog seta, te kao takav ima značajno mesto u proceni sposobnosti dece sa neurorazvojnim poremećajima. Cilj: Cilj ovog preliminarnog istraživanja je da se na uzorku dece tipičnog razvoja, uzrasta 9 i 10 godina, proveri teza o kulturološkoj nezavisnosti Viskonsin testa sortiranja karata. Metod: Uzorkom su obuhvaćeni učenici dve beogradske osnovne škole (N=104), oba pola (49% devojčica i 51% dečaka), koji pohađaju treći (43,3%) i četvrti razred (56,7%). Test je primenjen na standardan način, a skorovanje je izvršeno rukovodeći se originalnim uputstvima iz priručnika. Ukupno je analizirano devet skorova. Rezultati: Na osnovu deskriptivne analize i poređe...
Uvod: Viskonsin test sortiranja karata predstavlja jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih i... more Uvod: Viskonsin test sortiranja karata predstavlja jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih instrumenata za procenu egzekutivnih funkcija. Reč je o kompleksnom zadatku budući da je prethodnim faktorskim analizama usta- novljeno da procenjuje kognitivnu fleksibilnost, testiranje hipoteze/rešavanje problema i sposobnost održavanja mentalnog seta, te kao takav ima značajno mesto u proceni sposobnosti dece sa neurorazvojnim poremećajima. Cilj: Cilj ovog preliminarnog istraživanja je da se na uzorku dece tipičnog ra- zvoja, uzrasta 9 i 10 godina, proveri teza o kulturološkoj nezavisnosti Viskonsin testa sortiranja karata. Metod: Uzorkom su obuhvaćeni učenici dve beogradske osnovne škole (N=104), oba pola (49% devojčica i 51% dečaka), koji pohađaju treći (43,3%) i četvrti razred (56,7%). Test je primenjen na standardan način, a skorovanje je izvršeno rukovodeći se originalnim uputstvima iz priručnika. Ukupno je anali- zirano devet skorova. Rezultati: Na osnovu deskriptivne analize i p...
The development of adaptive skills is determined by factors inherent to a person, as well as by o... more The development of adaptive skills is determined by factors inherent to a person, as well as by opportunities and expectations of the socio-cultural environment in which the person grows up. This paper analyses the adaptive behaviour of children with mild intellectual disability (MID) living with families or in institutions for children without parental care. The sample consisted of 95 children with MID, aged between 10 and 13.11. Data on their adaptive skills were obtained during standardized interviews with special education teachers, through using the AAMR Adaptive Behaviour Scale – School, Second Edition (ABS-S:2). Analysing the domain scores and factor scores regarding the first part of ABS-S:2 scale, it was possible to determine that the children with MID who lived with families achieved much better results in practical and social skills than the children who lived in institutions. Score differences in the Maladaptive Behaviour Scale between the two above-mentioned groups of c...
Specijalna Edukacija I Rehabilitacija, Apr 3, 2013
Resavanje problema je proces koji je uslovljen kreiranjem i primenom efikasnih strategija. Cilj o... more Resavanje problema je proces koji je uslovljen kreiranjem i primenom efikasnih strategija. Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje nivoa razvoja verbalnog strateskog pristupa resavanju problema kod dece sa lakom intelektualnom ometenoscu (LIO). Uzorkom je obuhvaceno 93-oje dece sa LIO, uzrasta 10-14 godina. Intelektualne sposobnosti ispitanika su u okvirima definisanog raspona za laku intelektualnu ometenost (AS=60,45; SD=7,26). U uzorak nisu ukljuceni ispitanici sa evidentnim somatskim, neuroloskim i emocionalnim poremecajima. Za procenu formiranja i upotrebe verbalne strategije koriscen je Test 20 pitanja (20Q) zatvorenog tipa, tokom cije primene se ispitaniku prikazuje poster sa 42 slike razlicitog sadržaja, sa nalogom da, postavljajuci maksimalno 20 zatvorenih pitanja, pogodi koju sliku je ispitivac zamislio. U statistickoj obradi su korisceni χ 2 test, Spirmanov i Pirsonov koeficijent korelacije. Rezultati istraživanja ukazuju na to da se vecina dece sa LIO na uzrastu između 10 i 14 godina služi neefikasnim strategijom resavanja Testa 20 pitanja. Iako je strateski pristup resavanju zadatka prisutan kod vecine (72%), neadekvatnom strategijom se rukovodi vise od polovine (53,5%) ispitanika. Vecina dece sa LIO poseduje sposobnost kategorizacije pojmova, ali je ne koristi kao strategiju resavanja zadatka. Kljucne reci: test 20 pitanja, laka intelektualna ometenost, verbalna strategija, kategorizacija
Challenging behavior in individuals with mental retardation (MR) is relatively frequent, and repr... more Challenging behavior in individuals with mental retardation (MR) is relatively frequent, and represents a significant obstacle to adaptive skills. The frequency of specific forms and manifestations of challenging behavior can depend on a variety of personal and environmental factors. There are several prominent theoretical models regarding the etiology of challenging behavior and psychopathology in persons with MR: behavioral, developmental, socio-cultural and biological.The biological model emphasizes the physiological, biochemical and genetic factors as the potential source of challenging behavior. The progress in the field of genetics and neuroscience has opened the opportunity to study and discover the neurobiological basis of phenotypic characteristics. Genetic syndromes associated with MR can be followed by a specific set of problems and disorders which constitutes their behavioral phenotype. The aim of this paper was to present challenging behaviors that manifest in the most frequently studied syndromes: Down syndrome, Fragile X syndrome, Williams syndrome, Prader-Willi syndrome and Angelman syndrome. The concept of behavioral phenotype implies a higher probability of manifesting specific developmental characteristics and specific behaviors in individuals with a certain genetic syndrome. Although the specific set of (possible) problems and disorders is distinctive for the described genetic syndromes, the connection between genetics and behavior should be viewed through probabilistic dimension. The probabilistic concept takes into consideration the possibility of intra-syndrome variability in the occurrence, intensity and time onset of behavioral characteristics, at which the higher variability the lower is the specificity of the genetic syndrome. Identifying the specific pattern of behavior can be most important for the process of early diagnosis and prognosis. In addition, having knowledge about behavioral phenotype can be a landmark in the creation of targeted treatment strategies for individuals with a specific genetic syndrome.
Uploads