Bugojno
Bugojno je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.
Bugojno | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Bugojno | |
.jpg) Panorama Bugojna | |
 Grb | |
 Općina Bugojno u Bosni i Hercegovini | |
  Bugojno | |
| Koordinate: 44°03′23.7″N 17°26′53.6″E / 44.056583°N 17.448222°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Srednjobosanski |
| Općina | Bugojno |
| Vlada | |
| • Načelnik | Hasan Ajkunić[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 360,83 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 11,44 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 31.470 |
| • Općina (gustoća) | 87,22 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 15.555 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.359,7 /km2 |
| Demonim(i) | Bugojanac |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 70 230 |
| Pozivni broj | (+387) 30 |
| Matični broj | 108120[2] |
| Matični broj općine | 10197 |
| Veb-sajt | opcina-bugojno |
Geografija
Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka rijeke Vrbas u dolini koja se zove Skopaljska dolina između općina Gornji Vakuf-Uskoplje i Donji Vakuf. Površina općine Bugojno je 361 km2.
Klima
Klima u Bugojnu je kontinentalna. Ljeta su obično topla i suha, s prosječnim temperaturama koje mogu doseći ili premašiti 30 °C. Sunčani dani su česti, ali ponekad se mogu pojaviti i kratkotrajni pljuskovi, posebno u kasnijem ljetu. Noći su relativno svježe, što može pružiti olakšanje od dnevnih vrućina. Zime su hladne i snježne. Temperature često padaju ispod 0 °C, a snježni pokrivač ostaje na tlu tijekom većeg dijela zime. Mrazevi su česti, što može uzrokovati stvaranje leda i poledicu na cestama i trotoarima. Klimatske promjene sve više utječu na ovu regiju, što može rezultirati varijacijama u učestalosti i intenzitetu oborina, kao i temperaturnim ekstremima. Najtopliji dan je izmjeren 24. august 2007. i iznosio je 39,3 °C, dok je najhladnij izmjeren 17. februar 1956. i iznosio je -31,2 °C. Najveća godišnja količina padavina je izmjerena 1895. iznosila je 1117 mm, dok je najmanja izmjerena 2011. i iznosila 522 mm.[3]
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Bugojno
| Sastav stanovništva – općina Bugojno | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | 1961.[8] | |||
| Osoba | 31 470 (100,0%) | 46 889 (100,0%) | 39 969 (100,0%) | 31 856 (100,0%) | 24 114 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 24 650 (78,33%) | 19 697 (42,01%)1 | 16 214 (40,57%)1 | 13 050 (40,97%)1 | 7 194 (29,83%)1 | ||
| Hrvati | 5 767 (18,33%) | 16 031 (34,19%) | 14 187 (35,50%) | 12 040 (37,80%) | 9 682 (40,15%) | ||
| Srbi | 376 (1,195%) | 8 673 (18,50%) | 7 458 (18,66%) | 6 295 (19,76%) | 5 212 (21,61%) | ||
| Bosanci | 168 (0,534%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 153 (0,486%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 131 (0,416%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 76 (0,241%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 50 (0,159%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 44 (0,140%) | 927 (1,977%) | 168 (0,420%) | 156 (0,490%) | 42 (0,174%) | ||
| Nepoznato | 31 (0,099%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 13 (0,041%) | – | 20 (0,050%) | 16 (0,050%) | 6 (0,025%) | ||
| Makedonci | 4 (0,013%) | – | 16 (0,040%) | 10 (0,031%) | 6 (0,025%) | ||
| Crnogorci | 3 (0,010%) | – | 65 (0,163%) | 58 (0,182%) | 42 (0,174%) | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,006%) | 1 561 (3,329%) | 1 815 (4,541%) | 197 (0,618%) | 1 871 (7,759%) | ||
| Turci | 1 (0,003%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 1 (0,003%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | – | – | 20 (0,050%) | 19 (0,060%) | 43 (0,178%) | ||
| Mađari | – | – | 6 (0,015%) | 15 (0,047%) | 16 (0,066%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bugojno
| Sastav stanovništva – naselje Bugojno | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | 1961.[8] | |||
| Osoba | 15 555 (100,0%) | 22 641 (100,0%) | 16 402 (100,0%) | 9 329 (100,0%) | 5 453 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 12 338 (79,32%) | 6 878 (30,38%)1 | 4 719 (28,77%)1 | 3 382 (36,25%)1 | 961 (17,62%)1 | ||
| Hrvati | 2 425 (15,59%) | 6 836 (30,19%) | 4 695 (28,62%) | 3 447 (36,95%) | 2 065 (37,87%) | ||
| Srbi | 325 (2,089%) | 6 809 (30,07%) | 5 280 (32,19%) | 2 131 (22,84%) | 1 661 (30,46%) | ||
| Bosanci | 132 (0,849%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 122 (0,784%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 58 (0,373%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 53 (0,341%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 31 (0,199%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 29 (0,186%) | 669 (2,955%) | 83 (0,506%) | 88 (0,943%) | 25 (0,458%) | ||
| Nepoznato | 22 (0,141%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 10 (0,064%) | – | 18 (0,110%) | 16 (0,172%) | 3 (0,055%) | ||
| Makedonci | 4 (0,026%) | – | 12 (0,073%) | 7 (0,075%) | 5 (0,092%) | ||
| Crnogorci | 3 (0,019%) | – | 59 (0,360%) | 53 (0,568%) | 34 (0,624%) | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,013%) | 1 449 (6,400%) | 1 511 (9,212%) | 173 (1,854%) | 648 (11,88%) | ||
| Turci | 1 (0,006%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | – | – | 19 (0,116%) | 18 (0,193%) | 36 (0,660%) | ||
| Mađari | – | – | 6 (0,037%) | 14 (0,150%) | 15 (0,275%) | ||
Obrazovanje
- JU "Centar za predškolsko obrazovanje i vaspitanje",
- JU "Srednja tehnička škola",
- "Igraonica FRAMICE" Bugojno,
- JU "Osnovna škola" Gračanica,
- JU "Prva osnovna škola" Bugojno,
- JU "Osnovna škola" Bristovi,
- JU "Prva osnovna škola" Bugojno (Jaklić),
- JU "Osnovna škola" Drvetine,
- JU "Druga osnovna škola" Bugojno,
- JU "Treća osnovna škola" Bugojno,
- JU "Osnovna muzička škola" Bugojno,
- JU "Gimnazija" Bugojno,
- JU "Srednja stručna škola".[9]
Zanimljivosti
U Bugojnu na lokalitetu Pod nađen je trenutno najstariji pisani spomenik na području Bosne i Hercegovine. Datira iz 6. vijeka p. n. e. i riječ je o "jednoj keramičkoj posudi, nesumnjivo domaće izrade, na kojoj je urezan natpis od tridesetak znakova. Sadržaj tog natpisa nije još pouzdano dešifrovan, ali Radmila Šalabalić, koja se tim bavila, utvrdila je da taj natpis po svojim karakteristikama pripada etrursko-umbrijskom kulturnom krugu. Po njenom mišljenju, u pitanju je prepis s jedne metalne vaze, a sadržaj bi bio posveta jednog trgovca bogovima Janu i Juturni."[10]
Načelnici
- Dževad Mlaćo (?-1999)[11][12]
Poznate ličnosti
Turističke atrakcije
Crkva Svetog Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.
Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Pruscu, jednom od najstarijih gradova u Evropi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi. Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco". U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.
Sport
U Bugojnu se od 1978. do 1986. održavao šahovski turnir, na kome su učestvovali poznati svjetski velemajstori.
- NK Iskra
- Karate klub Bugojno
Galerija
-
Katolička crkva Sv. Antuna Padovanskog -
Etnoselo Rostovo
Reference
- ^ "Bugojno". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Klimatski podaci za grad Bugojno,Bosna i Hercegovina". novovrijeme.com. Pristupljeno 2024-05-28.
- ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ "Ustanove i organizacije u općini Bugojno". opcina-bugojno.ba. Arhivirano s originala, 9. 2. 2016. Pristupljeno 11. 11. 2015.
- ^ Komentar na tekst R. Šalabalić, Archaelogia Iugoslavica, VIII, Beograd, 1967., str. 35 i dalje
- ^ "Bosanski barometar" (Broj 96). BH Dani. 1. 3. 1999. Arhivirano s originala, 20. 12. 2019. Pristupljeno 12. 12. 2018.
- ^ "Suspendiran Dževad Mlaćo". OHR. Pristupljeno 12. 12. 2018.
Vanjski linkovi
- Zvanični sajt općine Bugojno Arhivirano 11. 2. 2021. na Wayback Machine