Zoološki vrt

Zoološke vrtove ljudi uređuju da bi makar u donekle prirodnim uslovima mogli posmatrati život životinja.

Savremeno uređivanje zooloških vrtova

Amurski tigar u za njega uređenom savremenom zoološkom vrtu u Zürichu

Nutrija, glodavac poznat po skupocjenom krznu, snimljen u Zoološkom vrtu u Zagrebu

Čimpanza u varšavskom zoološkom vrtu

Jato flaminga u minhenskom zoološkom vrtu Hellabrunn

U njih smještaju životinje iz različitih krajeva svijeta. Savremeni zoološki vrtovi uređeni su tako da svaka životinja - u malom - oko sebe ima prostor sličan onome u kojem je navikla živjeti u slobodnoj prirodi: vidra ima bazen za plivanje i nekoliko trulih panjeva u koje se može zavući; kod majmuna je drveće na koje se mogu penjati; medvjed ima umjetnu pećinu, ptice dosta prostora za letenje, zebre dovoljno mjesta za trčanje itd.

Tu nema više kaveza sa željeznim šipkama i rešetkama kao u zoološkim vrtovima starijeg tipa. Da životinje ne pobjegnu, podignuti su oko njihovih nastamba zidići i iskopani jarci s vodom, a lavovi su npr. smješteni u velikim ulegnućima iz kojih ne mogu iskočiti. Jedino su ptice ostale u prostranim kavezima od žičane mreže, da ne odlete; ali je u tim kavezima drveće, grmlje i slično. Takve, moderno uređene zoološke vrtove nazivamo i zoološki parkovi. U njima se mogu držati i veće grupe životinja: čopori majmuna, krda antilopa, jata ptica močvarica i slično. Tako će njihov život biti sličniji životu u slobodnoj prirodi. U zoološkom vrtu mnoge životinje, ako su same, brzo uginu; ako je više životinja iste vrste zajedno, lakše se priviknu novim uslovima života. Čak se i razmnožavaju kao da su u slobodnoj prirodi. Njihova mladunčad lakše će podnositi život u zarobljeništvu, nego one životinje koje su ulovljene i stavljene u zoološki vrt. Životinje u zoološkom vrtu zaštićene su od prirodnih neprijatelja. Hrana im je osigurana u dovoljnim količinama, isto tako i veterinarska briga ako obole. Zato većina životinja u zoološkom vrtu živi duže nego u slobodnoj prirodi.

Zoološke vrtove posjećuju ponajviše učenici. Tu pobliže upoznaju životinje o kojima uče u školi. Posebnu važnost zoološki vrtovi imaju za stručnjake, zoologe i biologe.

Historija

Prvi zoološki vrt osnovan je u Beču 1752. godine. U 20. vijeku počeli su djelovati zoološki parkovi. Zoološki vrtovi u Bosni i Hercegovini nalaze se u Sarajevu...

Kritike

Zoološki vrtovi su povremeno na udaru kritika udruženja za zaštitu životinja. Naime, pojedini zoološki vrtovi se razlikuju, kako po brizi za životinje, tako i po svojoj opremljenosti te stepenu komfora koji pružaju životinjama. Najčešće kritike su upućene pojedinim zoološkim vrtovima, češće u nerazvijenim zemljama, zbog zapuštenosti životinja, ali i na uvjete u kojima one žive, prije svega na neadekvatnost kaveza. To može uzrokovati nenormalna ponašanja, kao klimanje glavom, stalno trčanje uz ogradu, griženje čeličnih šipki i samoozljeđivanje. Problem je i to što su neke životinje, koje u prirodi žive kao samotnjaci, smještene u kavez sa više jedinki, i obrnuto.

Glavni ciljevi

Danas se težište postojanja zooloških vrtova premjestilo sa izlaganja egzotičnih životinja premjestilo na druga područja. Prije gotovo 60 godina je profesor dr. Heini Hediger (direktor zooloških vrtova u Bernu, Baselu, i Zürichu) kao glavne zadaće zooloških vrtova postavio

1. zaštitu prirode
2. školovanje
3. istraživanje i
4. odmor i rekreaciju.

U tome se do danas nije ništa promijenilo. U daleko najvećem broju naučno vođenih zooloških vrtova stoji na prvom mjestu zaštita prirode i vrsta. Tako danas veliki broj zooloških vrtova vodi i finansira pojedine projekte zaštite in Situ, odnosno u životnom prostoru divljih životinja.

Također pogledajte

• Nacionalni park
• Izumiranje
• Ugrožena vrsta
• Zoologija

Vanjski linkovi

• Zoos Worldwide
• World Association of Zoos and Aquariums