Angina pectoris
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Angina pectoris (fon. angina pektoris) je srčano oboljenje koje se karakteriše bolom u prsima zbog prolazne ishemije miokarda (nedostatak kiseonika i krvi). Uzročnik može biti i ateroskleroza.
Vrste
[uredi | uredi izvor]Postoje dvije vrste angine pektoris:
- Stabilna
- Nestabilna
Stabilna angina pektoris se karakteriše bolom u prsima. Bol koja se javlja može da traje od 1 do 20 minuta. Obično se javlja prilikom pojačanog fizičkog napora. Bol je karakteristična po tome što prestaje prilikom uzimanja nitroglicerina.
Nestabilna angina pektoris se karakteriše bolom koji je dosta intezivniji od stabilne angine pektoris, traje duže i nije povezan sa naporom. Zove se još i predinfarktno stanje, a nastaje iznenada. Bol koja se javlja ne prestaje uzimanjem nitroglicerina.
Dijagnoza
[uredi | uredi izvor]Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, elektrokardiograma, ergometrijskog testa i koronarografije.
Liječenje
[uredi | uredi izvor]Kod stabilne angine pektoris uzimaju se lijekovi:
- Nitroglicerin
- Betablokatori
Kod nestabilne se uzimaju kalcijumantagonisti.
Nedovršeni članak Angina pectoris koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.