Wikipedia
| Wikipedia | |
|---|---|
 | |
| URL | wikipedia.org |
| Slogan | "Slobodna enciklopedija koju svako može uređivati" |
| Komercijalan | Ne |
| Vrsta sajta | Internetska enciklopedija |
| Registracija | Neobavezna |
| Dostupni jezik/-ci | Dostupna u 287 jezika[1] |
| Napisana u | PHP[2] |
| Vlasnik | Wikimedia fondacija |
| Početak rada | 15. januar 2001. |
| Alexa rejting |  5 (juni 2019.)[3] |
| Trenutni status | Aktivna |
Wikipedia je slobodna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci pomoću softvera MediaWiki. Wikipediju vodi i njome upravlja Wikimedia Foundation. Uz standardne enciklopedijske podatke Wikipedia često prikuplja informacije koje bi se obično našle u almanasima i geografskim leksikonima ili informacije koje se tiču aktualnih događaja.
Sav originalni materijal priložen Wikipediji je otvoren, definisan GNU-ovom licencom za slobodnu dokumentaciju, što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmijeniti, kopirati i distribuirati, uz uvjet da bilo koja kopija modifikacija ili izmjena ne smije stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora biti izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, a administratori imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvijek može izmijeniti, pa tako nijedan članak nikad nije završen.
Wikipedia je počela kao projekat na engleskom jeziku 15. januara 2001, a 23. mart 2001. pokrenuta je Wikipedia na francuskom jeziku. Veliki broj korisnika se trudi napraviti Wikipediju višejezičnom. Trenutno postoji više od 3.600.000 članaka na engleskom jeziku, i više od 18 miliona na 269 jezika (april 2011). Popularnost Wikipedije raste velikom brzinom i trenutno je rangirana među 7 najposjećenijih veb-sajtova.[4]
Historija
Historija Wikipedije počinje 2. januara 2001, u razgovoru u San Diegu, u Kaliforniji između dva stara prijatelja, Larryja Sangera, glavnog korisnika Nupedije, i Ben Kovitza, računarskog programera. Kovitz je tokom večere objasnio Wiki koncept Sengru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Sanger je potom nagovorio šefa Nupedije da napravi Wiki od Nupedije, a prva verzija je bila postavljena online 10. januara. Međutim, mnogi korisnici Nupedije nisu htjeli da Nupedia bude Wiki pa tako 15. januara, pravi se "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj stranici, wikipedia.org.
Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. Dana 12. februara 2001. Wikipedia već ima 1.000 članaka, a 7. septembra 2001. ima 10.000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput kineskog, njemačkog, francuskog, italijanskog, ruskog, itd.
Wikipedia na bosanskom jeziku je pokrenuta 12. decembra 2002. godine. Trenutno se na Wikipediji na bosanskom jeziku nalazi 94.089 članaka.
Preci
Zamisao da se sve znanje svijeta skupi na jednom mjestu datira iz antičkog doba. Može se vidjeti u staroj Biblioteci kod Aleksandrije, ili kod Pergamona. Moderna ideja štampane enciklopedije se prvi put pojavljuje malo prije Denisa Diderota i enciklopedija 18. vijeka.
Zamisao da se pri formiranju enciklopedije koristi automatiziranja mašinerija se može pratiti do H. G. Wellsa i njegove knjige World Brain (1937.) i Vannevara Busha i njegove knjige As We May Think (1945.) u kojoj Bush iznosi svoju viziju Memeksa (Memex) baziranog na mikrofilmu. Važan doprinos na ovom putu je i projekat Ksanadu (Xanadu) Teda Nelsona iz 1960. godine kao i ideje koje je u svom govoru 1959. iznio američki fizičar Richard Feynman.
Ideja za enciklopediju koja nije samo štampana je do pojave Interneta bila smatrana fantazijom. Međutim, trenutno postoje mnoge online enciklopedije. Wikipedia je trenutno vjerovatno najveća od svih online enciklopedija. Izumitelj i zagovarač slobodnog softvera, Richard Stallman je 1999. izrazio korisnost "Slobodne univerzalne enciklopedije i resursa znanja" i njegova organizacija Free Software Foundation poziva korisnike da posjete i doprinose Wikipediji.
Glavne karakteristike
Postoje tri glavne karakteristike Wikipedia projekata, koje zajedno uređuju njenu ulogu na Internetu.
- Ona je, ili pokušava da bude, uglavnom enciklopedija.
- Ona je Wiki, u tome što je može izmijeniti bilo ko (osim blokiranih korisnika).
- Ona je slobodna i koristi GNU Slobodnu Dokumentacionu Dozvolu.
Wikipedia se temelji na jezicima, a ne na nacijama; ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoje austrijska, australijska ni britanska Wikipedia, već samo jezičke verzije na njemačkom i engleskom jeziku itd.
Vandalizam
Veliki problem Wikipedije je vandalizam, koji donose razni vandali. Oni često prave besmislene i uvrjedljive izmjene na člancima. Npr. u julu i augustu 2004. godine, članak o bosanskom jeziku je bio vandaliziran par puta.
Zbog toga što je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privlači anarhistički element.
Leri Sengr, osnivač Wikipedije je priznao medijima.
Na sreću, većina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se riješi čim se pojavi.
Na sreću najmanje par korisnika (ako ne stotine ili više u nekim slučajevima) generalno dnevno prati izmjene na određenim člancima. Vandalizam na člancima obično ne traje duže od nekoliko minuta u zavisnosti od broja korisnika na određenoj Wikipediji. Nedavna studija koju je sproveo IBM-ov tim je našla da većina vandalizma kojeg Wikipedia na engleskom jeziku pretrpi biva prepravljen za manje od pet minuta.
Bili smo iznenađeni kako često smo nailazili na vandalizam i bili smo opet iznenađeni kako brzo je vandalizam bivao prepravljen.
izjavio je Martin Wattenberg, istraživač koji radi pri IBM-ovom TJ Watson istraživačkom centru u Kembridžu, u Masačusecu, Sjedinjene Američke Države.
Politike i principi
Korisnici Wikipedije, koji se nazivaju vikipedisti, drže se nekoliko jednostavnih principa:
- Korisnici Wikipedije nastoje da svi članci budu neutralni. Ovo ne znači da članci treba da se pišu samo jednim objektivnim načinom i da postoji određeno "stanje nepristrasnosti", nego znači da sva različita mišljenja o nekoj temi trebaju biti predstavljena srazmerno i neutralno.
- Postoji nekoliko konvencija oko imenovanja članaka. Kad postoji nekoliko različitih imena za jednu temu, prednost ima ime koje je uobičajnije u bosanskom jeziku.
- Vikipedisti koriste stranice za razgovor o nekoj temi (a ne stranicu samog članka) da bi razgovarali o izmjenama na članku.
- Postoji nekoliko vrsta sadržaja koji su nepoželjni na Wikipediji, jer ustvari nisu enciklopedijski članci. Naprimjer, Wikipedia članci nisu definicije iz rječnika niti su repozitorija za čitave tekstove knjiga, dokumenata, članaka, govora i sl. Za tu vrstu sadržaja postoje srodni projekti (detaljnije pod sekcijom srodni projekti, ispod).
- Nekad postoje proturječna pravila i konvencije. Kad dođe do tog slučaja, Wikipedijina zajednica korisnika odlučuje svaki slučaj odvojeno.
Korisnici
Wikipediju uređuju mnogi ljudi (vikipedisti). Ne postoji nijedan "glavni korisnik" ili šef. Osnivači Wikipedije su Jimmy Wales i Larry Sanger.
Originalni Wikipedia softver je UseModWiki, koji je napisao Kilford Edams (Prva faza). Početkom 2002. godine, Wikipedia je počela upotrebljavati PHP Wiki engine koji je, koristeći MySQL bazu podataka, dodao mnogo novih mogućnosti i bio napravljen isključivo za Wikipedia projekat. Napravio ga je Magnus Menski, i poznat je kao Druga faza.
Nedugo nakon što je Druga faza bila u upotrebi, pojavili su se veliki problemi. Wikipedia je postala toliko spora da je bilo skoro nemoguće izmijeniti članak. Li Denjel Kroker je potom napisao kompletno novi softver. Ova nova verzija je bila veliki napredak, i postala je standard u julu 2002. godine, i još uvijek se upotrebljava. Treća faza se zove MediaWiki, i upotrebljavaju je i mnogi drugi Wiki projekti.
Pred kraj 2003. godine ponovo su se pojavile teškoće u radu Wikipedije. Razlog problema je zagušenje jednog jedinog Wikipedia servera. Problemi su prevaziđeni u junu 2004. godine. Fondacija Wikimedija nabavila devet servera, trenutno smještenih u Floridi. U sastavu nove konfiguracije je jedan server za bazu podataka i četiri web servera koji svi rade na Fedora Linux distribuciji.
Wikipedijina baza podataka
Pošto je Wikipedia slobodna enciklopedija čiji je sadržaj određen GNU slobodnom dokumentacionom dozvolom, bilo ko u bilo koje vrijeme može da preuzme "skoro-tekuću" verziju kompletne Wikipedije. Za detalje posjetite stranicu o preuzimanju kompletne Wikipedije na engleskom jeziku.
Srodni projekti
Wikipedia ima nekoliko srodnih projekata:
- Wikirječnik - slobodni rječnik na bosanskom jeziku
- Wikiknjige - slobodno štivo
- Wikicitati - razni citati
- Wikizvor - slobodni dokumenti
- Wikivijesti - slobodne vijesti
Nagrade
2004.
- Prix Ars Electronica, pobjednik - u kategoriji Digitalne zajednice
- Webby Nagrade, pobjednik sekcije "Zajednica"
Također pogledajte
Reference
- ^ http://www.theguardian.com/technology/2014/aug/06/wikipedia-lila-tretikov-glasnost-freedom-of-information
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 27. 9. 2011. Pristupljeno 22. 9. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 25. 12. 2018. Pristupljeno 15. 6. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Tromjesečne statistike za Wikipediju". Arhivirano s originala, 25. 12. 2018. Pristupljeno 15. 6. 2009.
Vanjski linkovi
- Meta Wikipedia, služi koordinaciji wiki projekata (en)
- Originalna Wikipedia (en)