Ranko Matasović
| Ranko Matasović | |
| Rođenje | 14. svibnja 1968. Zagreb |
|---|---|
| Narodnost | Hrvat |
| Polje | jezikoslovlje |
| Institucija | Filozofski fakultet u Zagrebu |
| Portal o životopisima | |
Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.
Osnovnu školu i matematičku gimnaziju (MIOC) završio je u Zagrebu.[1] Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i filozofiju. Magistrirao je 1992., a doktorirao 1995. s tezom o rekonstrukciji teksta u indoeuropeistici kod Radoslava Katičića (A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics).
Stručno se usavršavao na sveučilištima u Beču (1993.) i Oxfordu (1995.). Bio je stipendist Fulbrightove zaklade za postdoktorski studij na Sveučilištu Wisconsin–Madison za 1997./1998. godinu, a koristio je i stipendiju zaklade Alexander von Humboldt za 2002./2003. na Sveučilištu u Bonnu.
Predstojnik je Katedre za poredbenu indoeuropsku lingvistiku na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje kao redoviti profesor predaje kolegije iz poredbene gramatike indoeuropskih jezika, keltistike i jezične tipologije.
Bavi se pitanjima poredbene gramatike indoeuropskih jezika (osobito keltskih i baltoslavenskih), jezičnom tipologijom i sintaksom, te latinskom, keltskom i hetitskom filologijom. Sudjeluje u projektu izrade indoeuropskoga etimološkoga rječnika Sveučilišta u Leidenu.[2]
Dobitnik je nagrade HAZU za 2002. za trajan doprinos znanosti na području filologije. Godine 2007. postao je član suradnik HAZU-a, a od 2012. stalnim je članom.[3]
Nećak je kroatista Dalibora Brozovića i povjesničarke Nevenke Košutić Brozović i bratić Dunje Brozović-Rončević.
Najznačajnija Matasovićeva djela jesu:[4]
- Harfa sa sjevera. Iz irske književnosti (Antibarbarus, Zagreb, 1995.) ISBN 953-6160-25-0
- Teorija rekonstrukcije teksta u indoeuropskoj lingvistici (A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics, Frankfurt a/M & New York, 1996.) ISBN 363-149-751-2
- Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika (Matica hrvatska, Zagreb, 1997.) ISBN 953-150-105-X
- Kultura i književnost Hetita (Matica hrvatska, Zagreb, 2000.) ISBN 954-150-548-9 nevaljani ISBN
- Uvod u poredbenu lingvistiku (Matica hrvatska, Zagreb, 2001.) ISBN 953-150-612-4
- Kamen kraljeva: srednjovjekovne irske sage (Ex Libris, Zagreb, 2004.) ISBN 953-6310-35-X
- Rod u indoeuropskome (Gender in Indo-European, Universitätsverlag Winter, Heidelberg, 2004.) ISBN 382-531-666-1
- Jezična raznolikost svijeta (Algoritam, Zagreb 2005.) ISBN 953-220-355-9
- Poredbeno povijesna gramatika hrvatskoga jezika (Matica hrvatska, Zagreb, 2008.) ISBN 978-953-150-840-7[5]
- Etimološki rječnik prakeltskoga (Etymological Dictionary of Proto-Celtic, Brill, Leiden i Boston, 2009.) ISBN 978-90-04-17336-1
- Slavenska imenska tvorba riječi (Slavic Nominal Word-Formation. Proto-Indo-European Origins and Historical Development, Universitätsverlag Winter, Heidelberg, 2014.) ISBN 978-3-8253-6335-2
Objavio je i stotinjak znanstvenih radova u Hrvatskoj i u inozemstvu, te brojne prijevode.
- 2002.: Nagrada HAZU, za trajan doprinos znanosti na području filologije
- 2019.: Nagrada "Bulcsú László"[6]
- Bilješke i literatura
- ↑ Ranko Matasović, lingvist. Kroatistika ne prati dovoljno lingvističku teoriju Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. siječnja 2020. (Wayback Machine), razgovarao Ivica Matičević, Vijenac, broj 206 Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. prosinca 2019. (Wayback Machine), 24. siječnja 2002., pristupljeno 26. siječnja 2020.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. rujna 2004. Pristupljeno 13. rujna 2005. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Akademik Ranko Matasović Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. rujna 2017. (Wayback Machine), HAZU, info.hazu.hr
- ↑ Podrobnija bibliografija dostupna je na Ranko Matasović, CROSBI, bib.irb.hr, ili na Ranko Matasović, mudrac.ffzg.hr.
- ↑ Ranko Matasović, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. lipnja 2016. (Wayback Machine), www.matica.hr
- ↑ U Križevcima održani 2. Dani Bulcsúa Lászlóa Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. siječnja 2020. (Wayback Machine), radiokrizevci.hr, studenoga 2019., pristupljeno 26. siječnja 2020.
- Ranko Matasović Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2016. (Wayback Machine), Tko je tko u hrvatskoj znanosti, tkojetko.irb.hr
- Mrežna mjesta
- Ranko Matasović, osobno mrežno mjesto
- Ranko Matasović, Što je srednjojužnoslavenski?, Jezik 3/2011., Hrčak
- Razgovor: Ranko Matasović, lingvist. Srpsko-hrvatski nikada nije ostvaren, jer nije postojao. Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. ožujka 2012. (Wayback Machine) Razgovarala Laura Mihaljević. Vijenac, br. 383., 6. studenoga 2008.
- Ranko Matasović, Glavni bi arbitri o jeziku trebali biti pisci, www.mvinfo.hr, 13. veljače 2006.