Blidinje jezero

Blidinje jezero ili Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode u sastavu Parka prirode Blidinje. Smješteno je na Dugom polju između planina Čvrsnice i Vrana.

Blidinje jezero
Jezero • glacijalno / antropogeno
Blidinje jezero
Položaj
Koordinate	43°36′27″N 17°29′44″E
Smještaj	Posušje, Tomislavgrad
Države	Bosna i Hercegovina
Fizikalne osobine
Dubina
• Najveća	4,5 m
Površina	2,5 – 6 km2
Nadm. visina	1183 m
Blidinje jezero Blidinje jezero na zemljovidu Hercegovine

Jezero je na 1183 metara nadmorske visine. Površina mu varira od 2,5 do 6 kilometra četvornih. Najveća dubina jezera je 4,5 metra, a najvećim dijelom je dubine od jednog metra. Nema površinskih tokova koji vode do i od jezera. Voda u jezero dolazi s padalinama i procjeđivanjem vode s okolnih planina Vrana i Čvrsnice, ponajviše s proljetnim otapanjem snijega. Ljeti veliki dio vode nestaje isparavanjem i otjecanjem kroz ponore zbog čega znatno opadne razina jezera. Procijenjeni gubici vode iz jezera su veliki s obzirom na malu zapreminu i iznose 10 mm/dan. Na južnoj strani jezera voda kroz ponor u Ivan Docu otječe prema istoku i ponovno izvire kod brane u Grabovici i Neretve. Ostaci morena upućuju na glacijalni nastanak jezera, no prema dokumentima iz župe Poklečani oborinska voda je odlazila kroz ponore i nije se zadržavala na polju pa je zahvaljujući antropogenoj intervenciji stočara koji su zatvorili ponore oblikovano jezero. U svibnju 1940. voda je pronašla put do ponora, ali je on ponovno zatvoren.

U zimskim mjesecima jezero je uglavnom zaleđeno.

U jezeru obitava endemska riba oštrulja (Aulopyge huegelii), bjelica, klen i alohtona kalifornijska pastrva. Jezero je nekoliko puta poribljavano ribom iz Buškog jezera, i to oštruljom, klenom te kalifornijskom pastrvom.

Unutarnje poveznice

• Park prirode Blidinje

Izvori

• Prvi međunarodni znanstveni simpozij Blidinje, Zbornik radova, 2005.

Vanjske poveznice

• Radoš, D. (2017.). Povijest nastanka Blidinjskog jezera (Bosna i Hercegovina). Geoadria, 22 (1), 1–40.