Catanzaro
Catanzaro, glavni grad isto ime pokrajine i talijanske regije Kalabrije od 90.240 stanovnika.[1]
| Catanzaro | |
|---|---|
| Comune di Catanzaro | |
 | |
| Nadimak: Grad dva mora | |
| Država |  Italija |
| Regija |  Kalabrija |
| pokrajina | Catanzaro |
| Vlast | |
| • gradonačelnik | Sergio Abramo (Forza Italia) |
| Površina | |
| • Ukupna | 111 km² |
| Najveća visina | 342 m |
| Najmanja visina | 0 m |
| Koordinate | 38°54′N 16°36′E / 38.900°N 16.600°E |
| Stanovništvo (2016.) | |
| • Entitet | 90.240[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 88100 |
| Pozivni broj | 0961 |
| Stranica | www.comune.catanzaro.it |
 | |
  Catanzaro | |
Nadimak grada je Grad dva mora, jer leži točno u sredini Kalabrije, i to na dijelu na kojem je taj poluotok najuži, pa se s njegovih tri brda, vide i Tirensko i Jonsko more.[2]
Zemljopisne karakteristike
urediCatanzaro leži na jugu Italije, pored zaljeva Squillace, 80 km jugoistočno od Cosenze.[2]
Povijest
urediCatanzaro je osnovan u 10. stoljeću kao bizantski Katasarion, kojeg je 1059. zauzeo normanski vođa Robert Guiscard.[2]
Zbog njegove izuzetne strateške pozicije grad je često bio meta brojnih osvajača Saracena, Normana, Švicaraca, Anžuvinaca. Catanzaro je 1528. bio pod četvoromjesečnom francuskom opsadom. Grad je igrao važnu ulogu u Napoleonskim ratovima i Risorgimentu.[2] Od 1928. grad je sjedište dijeceze, a od 1971. i glavni grad regije Kalabrije.[2]
Catanzaro leži na trusnom području, pa je više puta; 1783., 1905. i 1907. razoren i obnovljen, nakon nekoliko potresa. Pretrpio je i teška razaranja za Drugog svjetskog rata od strane savezničke zrakoplovstva.[2]
Gospodarstvo i promet
urediCatanzaro je tijekom 17. i 18. stoljeća bio slavan po svojim svilenim tkaninama, danas je centar poljoprivrednog kraja, poznatog po proizvodnji maslinovog ulja i umjetnih gnojiva.[2]
Catanzaro je i željeznički čvor, iz njega se račva pruga za njegovu luku Marina di Catanzaro u Zaljevu Squillace, koja inače vodi prema Reggiu Calabria i Siciliji.
Galerija
uredi-
Panorama povijesnog centra grada -
Ulica prema katedrali -
Južni dio grada -
Planine
