Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Wikipedija

Ciklama

(Preusmjereno s Cyclamen)

Ciklama (klobučac, skrižalina, križalina, križan, lat. Cyclamen) rod je s 23 vrste cvjetnica, tradicionalno klasificiran u porodicu Primulaceae i potporodicu Myrsinoideae.

Ciklama
Cyclamen persicum narasla u divljini
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Angiospermae
Razred:Magnoliopsida
Red:Ericales
Porodica:Primulaceae
Potporodica:Myrsinoideae
Tribus:Lysimachieae
Rod:Cyclamen
L.
Vrste
Baze podataka
Cyclamen coum

Opis

uredi

Ciklame obitavaju u mediteranskoj regiji od Španjolske do Irana, te u Sjeveroistočnoj Africi, u oblastima poput Somalije. One su višegodišnje travnate biljke s površinskim ili podzemnim gomoljem promjera 4–12 cm. Listaju u kasnoj zimi, a cvjetaju u jesen. Dormantne su tijekom najtoplijih mjeseci.

Iz gomolja izrastaju listovi i cvjetovi na stabljikama, svaki list i cvijet na zasebnoj. Stabljike listova i cvjetova su iste, a jedina razlika je u visini. Listovi rastu na stabljikama visine 6–9 cm. Dugački su 2–10 cm i široki 2–7 cm i obično išarani blijedom srebrnom oznakom u obliku potkove po sredini. Listovi su većinom okrugli i rascijepljeni na jednom dijelu. Čest kultivar dostupan u dućanima ima listove u obliku srca s urezanim rubovima.

Stapke cvjetova dosežu do sredine kruga listova. Stapka cvijeta naraste do 12 cm u visinu. Na vrhu je savijena prema dolje pod kutom od 150 do 180 stupnjeva. Na vrhu stabljike je pupoljak. Različiti kultivari daju cvjetove s četiri ili pet latica. Latice su obično okrenute prema nazad 90° do 180° iznad cvjetnog pupoljka i variraju od bijelih i ružičastih, pa do crveno-ljubičastih, dok su najčešće jarko ružičaste.

Plod je kapsula sastavljena od 5 komora promjera 1 do 2 cm, s nekoliko ljepljivih sjemenki promjera od 2 mm. Prirodna štetočina sjemenki su mravi, koji jedu ljepljivi dio i onda odbacuju sjemenke. Ciklame su hrana larvi pojedinih leptira.

Ciklame obično rastu u suhim šumama gdje su barem djelomično zaštićene od intenzivne sunčeve svjetlosti. Tolerancija na mraz varira od vrste do vrste. Najotpornije (C. hederifolium) mogu izdržati temprerature od -15 °C ili -30 °C ako su prekrivene snijegom. Ostale, poput C. somalense iz jugoistočne Somalije, nisu tolerantne na mraz. Zbog klimatskih su promjena mnoge vrste ugrožene, a mnoge su već i izumrle.

Ciklama je nacionalni cvijet Izraela i Cipra.

Vrste

uredi
  1. Cyclamen africanum Boiss. & Reut.
  2. Cyclamen alpinum Dammann ex Sprenger
  3. Cyclamen balearicum Willk.
  4. Cyclamen cilicium Boiss. & Heldr.
  5. Cyclamen colchicum (Albov) Correvon
  6. Cyclamen coum Mill.
  7. Cyclamen creticum (Dörfl.) Hildebr.
  8. Cyclamen cyprium Kotschy
  9. Cyclamen elegans Boiss. & Buhse
  10. Cyclamen graecum Link
  11. Cyclamen hederifolium Aiton
  12. Cyclamen intaminatum (Meikle) Grey-Wilson
  13. Cyclamen libanoticum Hildebr.
  14. Cyclamen mirabile Hildebr.
  15. Cyclamen parviflorum Pobed.
  16. Cyclamen persicum Mill.
  17. Cyclamen pseudibericum Hildebr.
  18. Cyclamen purpurascens Mill.
  19. Cyclamen repandum Sm.
  20. Cyclamen rohlfsianum Asch.
  21. Cyclamen somalense Thulin & Warfa

Vrste koje rastu u proljeće i ljeto:

 
Cyclamen balearicum

Vrste koje rastu u jesen:

 
Cyclamen cilicium

Kultivacija i koristi

uredi
 
Kultivar ciklame nazvan Stirling

Ciklame se i u unutrašnjim i u vanjskim prostorima uzgajaju zbog cvjetova u saksijama. Izdržljive vrste mogu rasti na vanjskim prostorima u oblastima s blagom klimom kakva je u sjeverozapadnoj Europi ili na sjeverozapadu Sjeverne Amerike.

Cvjećari najčešće prodaju vrstu C. persicum koja nije otporna na mraz. Izabrani kultivari mogu imati bijele, tamno ružičaste, crvene ili ljubičaste cvjetove. Dok cvjetaju, ciklame mogu biti na temperaturi ispod 20 °C dok bi noćne temperature trebale biti između 6.5 °C i 15 °C. Ciklame mogu da postanu latentne na temperaturama iznad 20 °C.

U mnogim oblastima ciklame se beru iz divljine za prodaju, tako da su neke vrste ugrožene. U nekim prostorima udruge za očuvanje biljaka educirale su lokalne ljude da kontroliraju berbu da bude na održivoj razini, što uključuje sadnju sjemenki za buduće biljke, očuvanje divljih populacija što donosi pouzdan prihod. Mnoge ciklame također se uzgajaju u rasadnicima bez ugrožavanja divljih ciklama.

Vrste ciklama poznate su po delikatnom okusu i ljudi diljem svijeta ih jedu i također znaju izabrati latice i iskoristiti ih za čaj.

Literatura

uredi
  • (engl.) Debussche M, Debussche G, Grandjanny M. 2000. Distribution of cyclamen repandum sibth. & sm. Subsp repandum and ecology in Corsica and continental France. Acta Botanica Gallica 147(2): 123-142. (engl.)
  • (engl.) Debussche M, Thompson JD. 2002. Morphological differentiation among closely related species with disjunct distributions: A case study of mediterranean cyclamen l. Subgen. Psilanthum schwarz (primulaceae). Botanical Journal of the Linnean Society 139(2): 133-144. (engl.)
  • (engl.) Debussche M, Thompson JD. 2003. Habitat differentiation between two closely related mediterranean plant species, the endemic cyclamen balearicum and the widespread c-repandum. Acta Oecologica-International Journal of Ecology 24(1): 35-45. (engl.)
  • (engl.) Kallersjo M, Bergqvist G, Anderberg AA. 2000. Generic realignment in primuloid families of the ericales s.L.: A phylogenetic analysis based on DNA sequences from three chloroplast genes and morphology. American Journal of Botany 87(9): 1325-1341. (engl.)
  • (engl.) Yesson C, Culham A. 2006. A phyloclimatic study of cyclamen. Bmc Evolutionary Biology 6: [Article No.: 72].

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Cyclamen
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cyclamen
 Wikivrste imaju podatke o taksonu Cyclamen
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ciklama&oldid=6962701"