Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Wikipedija

Interseksualnost

osoba koja ima genetske i/ili fizičke spolne karakteristike oba spola

Interseksualne su one osobe koje su se rodile s bilo kojim od nekoliko spolnih obilježja (kombinacija kromosoma, gonade, genitalije i dr.) koje je Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava odredio kao »izvan okvira tipičnih binarnih koncepcija muškog ili ženskog tijela«.

Zastava ponosa interseksualnih osoba

Dodjela spola pri rođenju obično se provodi prema vanjskim genitalijama djeteta. Broj djece rođene s nejasnim genitalijama leži između 1 : 4500 i 1 : 2000 (0,02 – 0,05 %).[1] Djeca također mogu razviti atipične kromosome, gonade ili hormone.[2][3] Neke su osobe odgajane kao djevojčice, odnosno dječaci, a oni se zatim u kasnijim fazama života počnu identificirati drugim rodom, iako većina nastavi prianjati dodijeljenu rodu.[4][5][6] Statistika broja rođenja interseksualne djece varira ovisno o tome tko provodi istraživanje te o definiciji interseksualnosti koja se upotrebljava. Seksologinja Anne Fausto-Sterling te suautori njene knjige tvrde da bi stopa »nedimorfnog spolnog razvoja« u ljudi mogla biti čak 1,7 %.[7][8] U odgovoru na tu procjenu, američki psiholog Leonard Sax ističe kako ta brojka uključuje stanja poput kasnopojavne kongenitalne nadbubrežne hiperplazije i klinefelterova sindroma, koje većina liječnika ne smatra naznakama interseksualnosti; Sax tvrdi da »kako se pojmu interseksualnosti ne bi oduzelo svako značenje, on bi se trebao odnositi isključivo na stanja u kojima se spol prema kromosomima i prema fenotipu razilaze, ili u kojima se fenotip ne može smatrati ni muškim niti ženskim«. Sax pak procjenjuje da je stopa interseksualnosti u ljudi oko 0,018 % (jedno u svakih 5500 rođene djece), otprilike sto puta manja od procjene Fausto-Sterling.[2][9][10]

Nazivlje

uredi

Pojmovi kojima se označavaju interseksualne osobe predmet su rasprave, a različite su ovisno o vremenu i mjestu. Interseksualne se osobe prethodno izjednačavalo s hermafroditima ili zvalo »kongenitalnim eunusima«.[11][12] Tijekom 19. i 20. stoljeća, neki su medicinski stručnjaci razvili novu nomenklaturu ne bi li klasificirali pojave koje su zapažali, što je bio i prvi pokušaj taksonomske klasifikacije različitih stanja u spektru interseksualnosti. Interseksualne se osobe tako kategoriziralo kao osobe s »pravim hemafroditizmom«, odnosno »ženskim« ili »muškim pseudohermafroditizmom«.[13] Danas se ovi pojmovi više ne upotrebljavaju, a pojam hermafroditizma smatra se obmanjujućim, stigmatizirajućim ili znanstveno varljivim u odnosu na ljudski rod.[14] U biološkom smislu, hermafroditi su organizmi koji su sposobni proizvoditi i muške i ženske gamete.[15][16] U kliničkom se kontekstu od 2006. godine koristi pojam »poremećaja seksualnog razvoja« (engl. disorder of sex development, DSD),[17] čiji se izražaj smatra kontroverznim od njegovog uvođenja.[18][19][20]

Društvo

uredi

Interseksualne se osobe suočavaju sa stigmatizacijom i diskriminacijom od rođenja ili od početka jačeg izražaja interseksualnih obilježja do kojeg dolazi u pubertetu.[21] Interseksualne su osobe učestalije od drugih žrtve infanticida, stigmatizacije u obitelji ili napuštanja.[22][23][24] Na globalnoj razini, neka novorođenčad ili djeca interseksualnih spolnih obilježja podilaze kirurškim zahvatima ili hormonskim terapijama, uključujući sterilizaciju, kako bi se njihova spolna obilježja prilagodila društveno prihvatljivim standardima. Ta se praksa smatra kontroverznom te ne postoje čvrsti dokazi o pozitivnim ishodima.[25] Također je sve prevalentnije mišljenje da takve procedure konstituiraju povrede ljudskih prava. Taj stav zastupaju kako međunarodne,[26][27] tako i državne institucije za ljudska prava i etiku.[28][29] Godine 2011. Christiane Völling postala je prva interseksualna osoba koja je uspješno dobila odštetu u tužbi oko podilaženja kirurškog zahvata bez svoga pristanka.[30] Godine 2015. Malta je prva u svijetu zakonski zabranila provođenje medicinskih zahvata vezanih uz modifikaciju spolne anatomije bez pristanka pacijenta, što uključuje zahvate obavljane na interseksualnim osobama.[31][32]

Povijest

uredi
 
Hermafrodit na zidnoj slici u Herkulaneju, prva polovica 1. st.
 
Kip Ardhanishvare iz dinastije Čola

Interseksualne se osobe bile posvjedočene od rane povijesti. Neki od najranijih spomena dolaze iz mitologije: grčki povjesničar Diodor Sicilski već je u 1. stoljeću prije Krista pisao o mitskom Hermafroditu, djetetu Afrodite i Hermesa rođenom s tijelom koje je »kombinacija muškog i ženskog« i ima nadnaravna obilježja.[33] Također je zapisao priče o životima Diofana iz Abaee i Kalona iz Epidaurusa, interseksualnih stanovnika Grčke.[34] Ardhanishvara, androgini spoj božanstava Šive i Parvati, nastao je u kulturi Kušanskog Carstva već u 1. stoljeću poslije Krista.[35] Kip Ardhanishvare nalazi se u hramu Meenakshi u Indiji te jasno prikazuje i muške i ženske elemente tijela.[36]

Hipokrat s Kosa i Galen iz Pergama obojica su smatrali spol spektrom između muškog i ženskog.[37] Plinije Stariji, rimski prirodnjak, opisao je »osobe rođene s oba spola« u svome djelu Prirodoslovlje (lat. Naturalis historia) i nazvao ih »androginima«, prema grčkome andr-, »muškarac«, i gyn-, »žena«.[38] Sveti Augustin, uvaženi katolički teolog, spomenuo je »androgine« kao alternativu spolne dihotomije u svome djelu Doslovno značenje Knjige postanka.[37]

U srednjovjekovnim i ranim modernim europskim društvima, Rimsko pravo i anglosasko pravo razlikovali su muškarce, žene i hermafrodite, koji su prava dobivali ovisno o dominantnim rodnim obilježjima.[39][40] U temeljnim dokumentima anglosaskog prava u 17. stoljeću, Institutes of the Lawes of England (»Ustroj zakona Engleske«), stoji da su hermafroditi mogli dobiti naslijeđe »kao muškarci ili kao žene, ovisno o onom spolu koji prevladava.«[41][42]

Neka neeuropska društva imaju sustave roda koji raspoznaju više od dvije kategorije (muško i žensko). Pojedina od njih, poput južnoazijske kulture hidžra, uključuju interseksualne osobe u kategoriju trećeg roda.[43][44] Iako su prema Morganu Holmesu rani europski antropolozi te kulture smatrali primitivnima, Holmes je ustvrdio kako su analize tih kultura bile prejednostavne, romantizirane ili nisu uzimale u obzir odnos prema pripadnicima svih kategorija rodnoga sustava.[45]

U Viktorijanskom dobu, medicinski stručnjaci uveli su koncept »pravog hermafrodita« za pojedince koji imaju i tkivo jajnika i tkivo testisa, »muškog pseudohermafrodita« za pojedince s testisima i ženskim ili nejasnim fizičkim obilježjima te »ženskog pseudohermafrodita« za osobe s jajnicima i muškim ili nejasnim fizičkim obilježjima. Kasnije promijene u terminologiji odrazile su napredak u razumijevanju genetike, ali i moguće pogrdne asocijacije.[46]

Termin »interseksualnost« skovao je Richard Goldschmidt 1917. godine,[47] a uporabu termina »interseksualnog« umjesto »hermafrodita« prvi je predložio Alexander Polycleitos Cawadias 1940-ih godina.[48]

Povezani članci

uredi

Izvori

uredi
  1. ↑ Selma Feldman Witchel. 2018. Disorders of Sex Development. Best Practice & Research. Clinical Obstetrics & Gynaecology. 48: 90–102. doi:10.1016/j.bpobgyn.2017.11.005. PMC 5866176. PMID 29503125. The estimated frequency of genital ambiguity is reported to be in the range of 1:2000–1:4500
  2. ↑ a b Sax, Leonard. Kolovoz 2002. How common is intersex? a response to Anne Fausto-Sterling. Journal of Sex Research. 39 (3): 174–178. doi:10.1080/00224490209552139. PMID 12476264. S2CID 33795209 Alt URL  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. veljače 2021. (Wayback Machine)
  3. ↑ Free & Equal Campaign Fact Sheet: Intersex (PDF). United Nations Office of the High Commissioner for Human Rights. 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 4. ožujka 2016. Pristupljeno 28. ožujka 2016.
  4. ↑ Alice Domurat Dreger. 2001. Hermaphrodites and the Medical Invention of Sex. Harvard University Press. US. ISBN 978-0-674-00189-3
  5. ↑ New publication "Intersex: Stories and Statistics from Australia". Organisation Intersex International Australia. 3. veljače 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. kolovoza 2016. Pristupljeno 18. kolovoza 2016.
  6. ↑ Intersex population figures. Intersex Human Rights Australia. 28. rujna 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. srpnja 2018. Pristupljeno 1. siječnja 2021.
  7. ↑ Fausto-Sterling, Anne. 2000. Sexing the Body: Gender Politics and the Construction of Sexuality. Basic Books. str. 53. ISBN 978-0-465-07714-4
  8. ↑ Blackless, Melanie; Charuvastra, Anthony; Derryck, Amanda; Fausto-Sterling, Anne; Lauzanne, Karl; Lee, Ellen. Ožujak 2000. How sexually dimorphic are we? Review and synthesis. American Journal of Human Biology. 12 (2): 151–166. doi:10.1002/(SICI)1520-6300(200003/04)12:2<151::AID-AJHB1>3.0.CO;2-F. PMID 11534012. S2CID 453278
  9. ↑ How Common is Intersex? An Explanation of the Stats. Intersex Campaign for Equality. 1. travnja 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2021. Pristupljeno 1. siječnja 2021.
  10. ↑ Ripley, Amanda. 27. veljače 2005. Who Says A Woman Can't Be Einstein?. Time. Time.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. kolovoza 2008. Pristupljeno 29. prosinca 2008.
  11. ↑ Mason H.J. 1978. Favorinus' Disorder: Reifenstein's Syndrome in Antiquity?. Janus. 66 (1–2–3): 1–13. PMID 11610651
  12. ↑ Nguyễn Khắc Thuần (1998), Việt sử giai thoại (History of Vietnam's tales), sv. 8, Vietnam Education Publishing House, str. 55
  13. ↑ Zucker, Kenneth J.; Bradley, Susan J.; Sullivan, Claire B. Lowry. Ožujak 1992. Gender Identity Disorder in Children. Annual Review of Sex Research. 3 (1): 73–120. doi:10.1080/10532528.1992.10559876
  14. ↑ Dreger, Alice D.; Chase, Cheryl; Sousa, Aron; Gruppuso, Phillip A.; Frader, Joel. 18. kolovoza 2005. Changing the Nomenclature/Taxonomy for Intersex: A Scientific and Clinical Rationale. Journal of Pediatric Endocrinology and Metabolism. 18 (8): 729–33. doi:10.1515/JPEM.2005.18.8.729. PMID 16200837. S2CID 39459050
  15. ↑ Kilman, Richard. 14. travnja 2016. Encyclopedia of Evolutionary Biology. Elsevier Science. ISBN 978-0-12-800426-5
  16. ↑ Avise, John; Nicholson, Trudy. 15. ožujka 2011. Hermaphroditism. Columbia University Press. str. 1–7. ISBN 978-0-231-52715-6
  17. ↑ Houk, C. P.; Hughes, I. A.; Ahmed, S. F.; Lee, P. A.; Writing Committee for the International Intersex Consensus Conference Participants. Kolovoz 2006. Summary of Consensus Statement on Intersex Disorders and Their Management. Pediatrics. 118 (2): 753–757. doi:10.1542/peds.2006-0737. PMID 16882833. S2CID 46508895
  18. ↑ Davis, Georgiann. 11. rujna 2015. Contesting Intersex: The Dubious Diagnosis. New York University Press. str. 87–89. ISBN 978-1-4798-8704-0
  19. ↑ Holmes, Morgan. Rujan 2011. The Intersex Enchiridion: Naming and Knowledge. Somatechnics. 1 (2): 388–411. doi:10.3366/soma.2011.0026
  20. ↑ Beh, Hazel; Diamond, Milton. 27. srpnja 2006. Variations of Sex Development Instead of Disorders of Sex Development. Archives of Disease in Childhood. 91 (7): 554–563. doi:10.1136/adc.2006.098319. PMC 2082839. PMID 16624884
  21. ↑ Muñoz, Ercio; Saavedra, Melanie; Sansone, Dario. 6. lipnja 2024. The Lives of Intersex People: Socio-Economic and Health Disparities in Mexico. doi:10.18235/0013001 journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  22. ↑ Civil Society Coalition on Human Rights and Constitutional Law; Human Rights Awareness and Promotion Forum; Rainbow Health Foundation; Sexual Minorities Uganda; Support Initiative for Persons with Congenital Disorders. 2014. Uganda Report of Violations based on Sex Determination, Gender Identity, and Sexual Orientation. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. svibnja 2015. Pristupljeno 15. svibnja 2017.
  23. ↑ Grady, Helen; Soy, Anne. 4. svibnja 2017. The midwife who saved intersex babies. BBC World Service, Kenya. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. svibnja 2017.
  24. ↑ Beyond the Boundary – Knowing and Concerns Intersex. Listopad 2015. Intersex report from Hong Kong China, and for the UN Committee Against Torture: the Convention against Torture and Other Cruel Inhuman or Degrading Treatment or Punishment. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. ožujka 2017.
  25. ↑ Submission 88 to the Australian Senate inquiry on the involuntary or coerced sterilisation of people with disabilities in Australia  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2015. (Wayback Machine), Australasian Paediatric Endocrine Group (APEG), 27 June 2013
  26. ↑ Report of the UN Special Rapporteur on Torture  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. travnja 2019. (Wayback Machine), Office of the UN High Commissioner for Human Rights, February 2013.
  27. ↑ Eliminating forced, coercive and otherwise involuntary sterilization, An interagency statement  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. srpnja 2015. (Wayback Machine), World Health Organization, May 2014.
  28. ↑ Involuntary or coerced sterilisation of intersex people in Australia. Senate of Australia Community Affairs References Committee. Canberra. 2013. ISBN 978-1-74229-917-4. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. rujna 2015.
  29. ↑ On the management of differences of sex development. Ethical issues relating to "intersexuality". Opinion No. 20/2012 (PDF). Swiss National Advisory Commission on Biomedical Ethics NEK-CNE. Berne. Studeni 2012. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 23. travnja 2015. Pristupljeno 24. srpnja 2018.
  30. ↑ International Commission of Jurists. In re Völling, Regional Court Cologne, Germany (6 February 2008). Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2016. Pristupljeno 27. prosinca 2015.
  31. ↑ Surgery and Sterilization Scrapped in Malta's Benchmark LGBTI Law. The New York Times. Reuters. 1. travnja 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. travnja 2015. Pristupljeno 29. kolovoza 2020.
  32. ↑ Malta passes law outlawing forced surgical intervention on intersex minors. Star Observer. 2. travnja 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. kolovoza 2015.
  33. ↑ Diodorus Siculus. 1935. Library of History (Book IV). Loeb Classical Library Volumes 303 and 340. C H Oldfather (trans.). Harvard University Press. Cambridge, MA. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2008.
  34. ↑ Markantes, Georgios; Deligeoroglou, Efthimios; Armeni, Anastasia; Vasileiou, Vasiliki; Damoulari, Christina; Mandrapilia, Angelina; Kosmopoulou, Fotini; Keramisanou, Varvara; Georgakopoulou, Danai; Creatsas, George; Georgopoulos, Neoklis. 10. srpnja 2015. Callo: The first known case of ambiguous genitalia to be surgically repaired in the history of Medicine, described by Diodorus Siculus. Hormones. 14 (3): 459–461. doi:10.14310/horm.2002.1608. PMID 26188239. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. lipnja 2021. Pristupljeno 25. lipnja 2021.
  35. ↑ Swami., Parmeshwaranand. 2004. Encyclopaedia of the Śaivism 1st izdanje. Sarup & Sons. New Delhi. ISBN 978-81-7625-427-4. OCLC 54930404
  36. ↑ Shankar, Gopi. ožujka–travnja 2015. The Many Genders of Old India. The Gay & Lesbian Review Worldwide. 22: 24–26 Prenosi ProQuest
  37. ↑ a b DeVun, Leah. Lipanj 2018. Heavenly hermaphrodites: sexual difference at the beginning and end of time. Postmedieval. 9 (2): 132–146. doi:10.1057/s41280-018-0080-8. S2CID 165449144
  38. ↑ Pliny, Natural History 7.34: gignuntur et utriusque sexus quos hermaphroditos vocamus, olim androgynos vocatos; Veronique Dasen, "Multiple Births in Graeco-Roman Antiquity", Oxford Journal of Archaeology 16.1 (1997), p. 61.
  39. ↑ Lynn E. Roller, "The Ideology of the Eunuch Priest", Gender & History 9.3 (1997), p. 558.
  40. ↑ Raming, Ida; Macy, Gary; Bernard J, Cook. 2004. A History of Women and Ordination. Scarecrow Press. str. 113
  41. ↑ E Coke, The First Part of the Institutes of the Laws of England, Institutes 8.a. (1st Am. Ed. 1812) (16th European ed. 1812).
  42. ↑ Greenberg, Julie. 1999. Defining Male and Female: Intersexuality and the Collision Between Law and Biology. Arizona Law Review. 41: 277–278. SSRN 896307
  43. ↑ India's Third Gender Rises Again. Sapiens. Wenner-Gren Foundation for Anthropological Research. 26. rujna 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. kolovoza 2020. Pristupljeno 26. travnja 2020.
  44. ↑ Hijra: India's third gender claims its place in law. The Guardian. 16. travnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. travnja 2017. Pristupljeno 26. travnja 2020.
  45. ↑ Holmes, Morgan. Srpanj 2004. Locating Third Sexes (PDF). Transformations Journal (8). Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 16. travnja 2017. Pristupljeno 28. prosinca 2014.
  46. ↑ Cabral, Mauro; Carpenter, Morgan, ur. 2014. Intersex Issues in the International Classification of Diseases: a revision (PDF). Intersex Day. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 11. kolovoza 2016.
  47. ↑ Goldschmidt, R. 1917. Intersexuality and the endocrine aspect of sex. Endocrinology. 1 (4): 433–456. doi:10.1210/endo-1-4-433. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. kolovoza 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2019.
  48. ↑ Cawadias, A. P. (1943) Hermaphoditus the Human Intersex, London, Heinemann Medical Books Ltd.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Interseksualnost&oldid=6993810"