Isfahan

Isfahan ^↓1 (perzijski: اصفهان [esfæˈɦɔːn]), također poznat i kao Ispahan ili Esfahan ^↓2, grad u središnjem Iranu i administrativno sjedište Isfahanske pokrajine. Nalazi se oko 400 kilometara južno od glavnoga grada Teherana, na rubu planinskog masiva Zagros odnosno u dolini rijeke Zajande-Rud. Grad ima 1,600.554 stanovnika, a šire gradsko područje oko dva milijuna što ga čini drugom aglomeracijom po veličini u zemlji.

Isfahan
اصفهان Spadana, Spahan, Sepahan, Espahan, Hispahan, Esfahan
Isfahanske znamenitosti
Nadimak: Nesfe Džahan („Pola svijeta”)
Država	Iran
Pokrajina	Isfahanska pokrajina
Vlast
• Gradonačelnik	Morteza Sakaeian Nedžad
Površina
• Ukupna	106.179 km²
Visina	1590 m
Koordinate	32°41′N 51°41′E
Stanovništvo (2006.)
• Entitet	1,583.609
Vremenska zona	IRST (Iransko standardno vrijeme) (UTC+3:30)
• Ljeto (DST)	IRDT (UTC+4:30)
Stranica	www.isfahan.ir
Plan grada Isfahana
Isfahan Isfahan na zemljovidu Irana

Povijest

Isfahan je bio značajno gradsko središte još u predislamsko doba, no nagli razvoj grada započinje nakon islamskog osvajanja 640. godine. Najveći je procvat doživio u doba vladavine dinastije Safavida koji su Isfahan 1598. proglasili prijestolnicom i u njemu podigli brojne velebne građevine i zasadili vrtove. U 17. stoljeću u gradu živi oko 600.000 stanovnika, ne samo iranskih šijita, već i velik broj armenskih kršćana, Gruzijaca i Židova.

Upravo iz razdoblja vladavine Safavida (16. i 17. stoljeće) potječe većina impresivnih džamija koje spadaju među najznačajnije u Iranu, a mnoge su uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Na tom se popisu nalazi i veličanstveni Imamov trg (ranije poznat i kao Meidān-e Šāh - „Šahov trg” ili Nakš-e Džahan - „Slika svijeta”), građen između 1590. i 1595. godine. Sa svojom površinom od gotovo 9 hektara spada među najveće trgove na svijetu.

Godine 1722. Isfahan osvajaju paštunski Hotakiji, čime započinje postupni pad političkog značenja ovog grada. Tako Isfahan gubi status prijestolnice, a glavni grad postaje Mašhad, kasnije Širaz odnosno Teheran.

No Isfahan do današnjeg dana ostaje važno kulturno, obrazovno, vjersko i gospodarsko središte. Ekonomsku okosnicu stoljećima čini tradicionalni umjetnički obrt, poput proizvodnje svjetski poznatih perzijskih sagova, a dvadesetih godina 20. stoljeća (dolaskom na vlast pahlavijske dinastije) počinje se razvijati i moderna industrija pa Isfahan postaje i značajan industrijski centar (prehrambena, metaloprerađivačka, naftna, tekstilna industrija). Osim toga, grad je jedan od centara spornog iranskog nukleranog programa.

Spomenici i znamenitosti

Sakralni objekti

• Saborna džamija u Isfahanu (Masdžid-e Džame), 9. st.
• Džamija Monar Džonban, 14. st.
• Šahova džamija (Imamova džamija), 17. st.
• Hakimova džamija, 17. st.
• Džamija šeika Lotfalāha, 17. st.
• Katedrala sv. Spasa (Vank) Armenske apostolske crkve, 17. st.

Palače

• Kraljevska palača Ālī Kāpū, 17. st.
• Palača Talar-e-Ašraf, 17. st.
• Palača Hašt Behešt (Palača osam rajeva), 17. st.
• Palača-paviljon Čehel Sotun (Palača četrdeset stupova), 17. st.

Mostovi

• Pol-e Šahrestan, vjerojatno 11. st
• Si-o-se Pol (Most na 33 luka), 17. st.
• Pol-e Hadžu, 17. st
• Pol-e Džuj, 17. st

Galerija

• 
  Saborna džamija
• 
  Šahova džamija
• 
  Džamija šeika Lotfallāha
• 
  Armenska katedrala
• 
  Palača Ālī Qāpū
• 
  Palača Chehel Sotoun
• 
  Palača Hasht Behesht
• 
  Most Pol-e Khaju
• 
  Veliki bazar
• 
  Trg Meidān-e Emām
• 
  Abbasi Hotel, ranije karavan-saraj Mādarshāh

Poveznice

• Zračna luka Isfahan

Vanjske poveznice

• Službene stranice grada Isfahana  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. ožujka 2010. (Wayback Machine)

Napomene

1. ^↑1  Hrvatski jezični portal [1]
2. ^↑2  Hrvatski obiteljski leksikon daje prednost nazivu Esfahan [2]