Livadea
Livadia (grčki: Λιβαδειά ) ili Levadia je grad u središnjoj Grčkoj, sjedište prefekture Beocija. Livadia je udaljena 130 km od Atene u pravcu sjeverozapada.
Livadea
Λιβαδειά | |
---|---|
Osnovni podatci | |
Država | Grčka |
Periferija | Središnja Grčka |
Prefektura | Beocija |
Stanovništvo | 21 492 (2001) |
Površina | 212,5 km² |
Gustoća stanovništva | 101/km² |
Visina | 200 m |
Koordinate | 38°26′N 22°52′E / 38.433°N 22.867°E |
Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
- Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
Poštanski broj | 321 00 |
Pozivni broj | 22610 |
Registarska oznaka | ΒΙ |
Službena stranica | www.livadia.gr |
Karta | |
Povijest
urediLivadia je u antici bila poznata po svom proročištu, od koga je za savjet tražio između ostalih; Perzijanac Mardonije kao i rimski general Lucius Aemilius Paullus Macedonicus. Polis Livadia pridružio se Beocijskom savezu pod vodstvom Tebe. 395. pr. Kr. spartanski vojskovođa Lizandar osvojio je i razorio je Livadiju, a Mitridat VI. Pontski 86. pr. Kr. razorio je Livadiu po drugi put.
U novom vijeku Livadia se ne ističe ničim posebnim, a niti za bizantske uprave koja počinje od 395. godine. Nakon preustroja bizantske vojne uprave Livadia postaje sjedište Theme.
Nakon Četvrtog križarskog rata i pada Konstatinopola 1204. godine te osnutka Latinskog Carstva, Livadia je ušla u sastav novoustanovljene križarske tvorevine Atenske Vojvodine.
Nakon poraza Atenske Vojvodine 1311. godine u Bitci kod Almirosa i pobjede Katalonskih vitezova (Companyia Catalana), katalonski vitezovi zagospodarili su Livadiom. Za katalonske pobjednike stanovnici Livadije su podigli utvrđeni dvorac.
Katalonski vitezovi držali su vlast u Livadiji sve do 1388. godine, kada su morali prepustiti vlast firentinskom vitezu Neriu Acciaouliu.
1458. godine zauzeo je sultan Mehmed II. Livadiju. U početku je Livadia bila u sandžaku Trikala, a od 1470. godine ušla je u Sandžak Euripos. Od XV stoljeća počinje rast Livadije pod snažnim otomanskim utjecajem. Pri kraju XVII stoljeća Livadia je postala poprište ratnih aktivnosti za vrijeme tursko-mletačkog rata vođenog na području Beocije između 1684. – 1699. godine. Kraj XVIII stoljeća Livadia dočekuje kao najveći grad Beocije, veći i od rivalske Tebe.
Na početku grčkog rata za neovisnost vođenog protiv Osmanskog Carstva 1821. godine, Livadea je imala 10.000 stanovnika i bila jako uporište - Philike Hetairaia (tajne revolucionarne organizacije grčkih rodoljuba). U noći između 28. - 29. svibnja 1821., ustanici su se okupili na brdu Profitis Ilias i zatražili od turskog zapovjednika predaju utvrde. On je to odbio tako da su ustanici 31. svibnja 1821. napali turski garnizon u gradskoj tvrđavi.
Dan kasnije zauzeli su grad, ali ga nisu uspjeli dugo zadržati pod svojom vlašću, turske trupe iz Makedonije i Tesalije ponovno su zauzele grad. 5. studenog 1828. godine pokušali su grčki ustanici ponovno zauzeti grad, ali nisu uspjeli, tek 8. veljače 1829. uspjeli su grčki ustanici ući u grad i osloboditi ga.
Zemljopisne odlike
urediGrad Livadea se nalazi u zapadnom dijelu prefekture Beocije u prostranoj kotlini okruženoj brdima. Grad leži na obalama rječice Erkine na 200 m nadmorske visine, na istočnim obroncima planine Parnas, koja se uzdiže zapadno i jugozapadno od grada.
Istočno od grada nalazi se prostrana dolina rijeke Kifisos u koju se ulijeva Erkina i dno nekadašnjeg velikog antičkog jezera - Kopais (Kopaida). Južno od grada nalazi se Korintski zaljev.
Promet / Gospodarstvo
urediPored grada prolazi Nacionalna cesta 48 koja ide prema Delfiju i Distomu. Sjeverno od grada prolazi Nacionalna cesta br. 3 koja vodi iz Atene za Lamiju. Istočno od grada prolazi Grčka autocesta br. 1) ( Atena - Solun).
Livadia je do nedavno bila sjedište kraja u kojem se intenzivno uzgajao pamuk i duhan, i nešto žitarica, uz intenzivno stočarstvo. Poljoprivreda i danas igra važnu gospodarsku ulogu, uz ponešto industrije.
U gradu djeluje nogometni klub Levadiakos FC, trenutačno član Grčke Super lige
Rast stanovništva posljednjih decenija
urediGodina | Stanovništvo | Promjena | Stanovništvo općine | Promjena | Gustoća |
---|---|---|---|---|---|
1981 | 18,885 | - | - | - | -/km² |
1991 | 19,295 | 410/2.17% | - | - | -/km² |
2001 | 20,061 | 766/3.82% | - | - | -/km² |
Izvori
urediVanjske poveznice
uredi- Općina Livadeia Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. srpnja 2011. (Wayback Machine) (grč.)
- Utvrda Levadia, na stranicama Grčkog ministarstva kulture Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. lipnja 2009. (Wayback Machine)