Mijaca
Mijaca je naselje u općini Vrgorac, Splitsko-dalmatinska županija, Republika Hrvatska. Nalazi se ispod planine Milina Zasida kojoj je nadmorska visina 1008 m/nm. Samo selo je na visini od 500-550 m/nm.
| Mijaca | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Općina/grad | Vrgorac |
| Površina | 4,6 km2 [1] |
| Koordinate | 43°17′17″N 17°19′12″E / 43.288°N 17.32°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 30 [2] |
| – gustoća | 7 st./km2 |
| Odredišna pošta | 21276 Vrgorac [3] |
  Mijaca Mijaca na zemljovidu Hrvatske | |
Općenito
urediPodaci o prvim stanovnicima su nepoznati ali diljem sela nalaze se brojne ilirske grobnice, takozvane "gomile". I danas dužinom granice nalaze se ostatci manjih karaula i stražarnica iz doba hrvatsko-turskog rata. Mijaca pripadaju pod Grad Vrgorac, te su organizirana kao Mjesni odbor. U Mijacima se nalazi, preko 150 godina stara crkva Velike Gospe, koja je i zaštitnica mjesta, koju Mijaca dijele sa selom Jabukom (BIH). Selo se nalazi uz granicu Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom.
Mijaca imaju i četverogodišnju pučku školu. 2007. godine selo je dobilo i uličnu rasvjetu. Selo se sastoji od više zaselaka (Kurilji, Grljušići, Vlaka, Draga, Donja Mijaca). S juga selo štiti brdo Dobriševica (Mijačko brdo). U Mijacima se nalaze sljedeća prezimena: Kurilj, Grljušić, Roso, Opačak, Grubišić i Ivandić. Mijaca nemaju vlastitu župu, već pripadaju župi "Gospe od Zdravlja" Poljica Kozička kojoj su pripojeni 1955. godine,a do tada su pripadali župi Stilja.
Stanovništvo
urediPrema popisu iz 2011. naselje je imalo 95 stanovnika.[4] Pad broja stanovnika započeo je već nakon 1921. godine, ali nikada pad nije bio tako velik kao u razdoblju od 1971. do 1981. godine. Mijaca su najveći gubitak doživjela tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, kada su iz ovog malog mjesta stradala 23 hrvatska vojnika. Po ostvarenju samostalne Hrvatske Mijačani su podigli spomen obilježje svojim sumještanima koji su poginuli u 2. svjetskom ratu. Pored navedenoga spomenika nalazi se i spomen-ploča nepoznatom hajduku koji je pokopan na tome mjestu.
Brojni su stanovnici sela sudjelovali i u Domovinskom ratu, među najistaknutijim ljudima koje vuku porijeklo iz sela su i dva generala HV-a, Damir Krstičević i Ante Roso.
| broj stanovnika | 167 | 174 | 220 | 254 | 265 | 306 | 360 | 407 | 448 | 465 | 394 | 298 | 163 | 126 | 95 | 30 | |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |