Petar Snačić
Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine. Kao vođa protumađarskog otpora u Hrvatskoj izabran je za kralja 1093. godine, u jeku sukscesijskog sukoba uzrokovanog smrću Zvonimira i Stjepana II. Bio je posljednji hrvatski kralj narodne krvi.
| Petar Snačić | |
|---|---|
| |
| Spomenik kralju Petru Snačiću na Miljevcima, rad akademskog kipara Kažimira Hraste | |
| Kralj Hrvatske | |
| Vladavina | 1093. – 1097. |
| Prethodnik | Stjepan II. |
| Nasljednik | Koloman (Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom) |
| Dinastija | Snačići |
| Rođenje | Kamičac, Hrvatska |
| Smrt | travnja/svibnja 1097., Petrova gora, Hrvatska |
Životopis
urediPodrijetlo
urediNavodno je podrijetlom iz tvrdog grada Kamička s padina Miljevačkog platoa uz rijeku Krku gdje je u njegovu čast podignut veleban spomenik. Međutim nema nikakvih dokaza da je Petar bio član obiteljske loze Svačića, nego je to posljedica neosnovane tvrdnje jednog hrvatskog povjesničara iz druge polovice 19. stoljeća.
U Supetarskom kartularu se nabrajaju hrvatski banovi u vrijeme nekih kraljeva. Tamo se kao posljednji hrvatski ban navodi Petar Snačić. Franjo Rački prigodom objave spomenutog dokumenta, n je pretvorio u v pa je od Snačića postao Svačić. Snačići su bili jedan od poznatih rodova hrvatskog plemstva.[1]
Vladavina i smrt
uredi
Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi, pretpostavlja se da je kasniji kralj Petar bio na funkciji hrvatskog bana u vrijeme kralja Zvonimira.[2] Taj podatak proizlazi iz Supetarskog kartulara.
Poslije smrti kralja Stjepana II., posljednjeg izdanka dinastije Trpimirovića, Jelena Lijepa, udovica kralja Zvonimira poziva svoga brata, ugarskog kralja Ladislava da zauzme Hrvatsku, kao Zvonimirov legalni nasljednik. To izaziva revolt većeg dijela hrvatskog plemstva koje se vojno odupire Mađarima. Supetarski kartular spominje kralja Slavca, te dio povjesničara smatra da je Slavac bio kralj odabran od strane plemstva kao anti-ugarski vođa. Moguće je da mu je Petar Snačić bio odan, ali i da mu je bio rival u borbi za hrvatsku krunu. Pošto o Slavcu van konteksta kartulara nema nikakvih podataka, povjesničari o njemu ne znaju praktički ništa. Ono što se zna je da je jedan dio plemstva i naroda izabrao oko 1093. godine Petra za novog hrvatskog kralja, nastavljajući sukob s Arpadovićima i njima odanom hrvatskom plemstvu.
Kralj Petar stolovao je u Kninu i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave, iako neki povjesničari misle da je Petar Snačić uspio prognati Almoša sa sjevera Hrvatske. Zasigurno nikad nije okrunjen za kralja, jer se Zvonimirova kruna nalazila u rukama splitskog nadbiskupa Lovre koji je umro 1099. godine (nadbiskup od 1060. – 1099.).
Nakon smrti ugarskog kralja Ladislava 1095. godine, na prijestolje dolazi njegov najstariji nećak Koloman, koji je nakon pomirbe s papom Urbanom II. krenuo u vojni pohod na Hrvatsku.
Potkraj travnja, odnosno početkom svibnja 1097. godine došlo je do bitke na Gvozdu (najvjerojatnije na sjevernom podnožju gore Gvozd, današnje Petrove gore), u kojoj je kralj Petar izgubio život na bojištu i tako ostao zapamćen kao posljednji hrvatski kralj "narodne krvi". U spomen na nesretnog hrvatskog junaka planina dotada nazivana Gvozd, naziva se Petrov gvozd, odnosno Petrova gora.
Nedosljednosti o mjestu smrti
urediO pravom mjestu odigravanja bitke gdje je poginuo Petar Snačić znanstvenici se nisu usuglasili.[3]
Petar Snačić u umjetnosti
uredi- oslikan je u djelima slikara Otona Ivekovića
- skladatelj Jakov Gotovac 1969. godine skladao je operu "Petar Svačić"[4]
- pjesnik Vladimir Nazor napisao je pjesmu "Petar"
Literatura
uredi- Benedikta Zelić-Bučan, Povijesni osvrt na "Kartular sv. Petra u selu", u: Članci i rasprave iz starije hrvatske povijesti, Zagreb, 1994.
Izvori
uredi- ↑ Hrvatski kraljevi - šesta epizoda, Hrvatska radiotelevizija. Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2016. (Wayback Machine)
- ↑ Zelić-Bučan, Benedikta, str. 191.
- ↑ Vladimir Sokol, Petar Svačić i mjesto njegove pogibije. Župa Miljevci, Zbornik. Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. veljače 2014. (Wayback Machine)
- ↑ Siniša Vuković, „Petar Svačić“ – posljednja opera velikoga maestra Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. veljače 2014. (Wayback Machine), www.hrvatski-fokus.hr, objavljeno 16. rujna 2011., pristupljeno 19. prosinca 2012.
Vanjske poveznice
uredi- Petar, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, enciklopedija.hr
| Vladarske titule | ||
|---|---|---|
| prethodnik Stjepan II. |
hrvatski kralj 1093. – 1097. |
nasljednik Koloman |