Radij
| radij | ||
|---|---|---|
|
| ||
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
radij Ra 88 | |
| Kemijska skupina | zemnoalkalijski metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 2, 7, s | |
| Izgled | ||
| Gustoća1 | 5500 kg/m3 | |
| Tvrdoća | ? | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
(25 °C) ? J mol–1 K–1 | |
| Talište | 700 °C | |
| Vrelište3 | 1737 °C | |
| Toplina taljenja | 8,5 kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | 113 kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 225 | |
| Elektronska konfiguracija | [Rn] 7s2 | |
Radij je kemijski element atomskog (rednog) broja 88 i atomske mase 225. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Ra.
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Spojevi
urediČvrsti spojevi radija su bijeli jer ioni radija ne daju specifično bojanje, ali postupno postaju žuti, a zatim tamne tijekom vremena zbog samoradiolize radijevog alfa raspada. Netopljivi spojevi radija koprecipitiraju sa svim spojevima barija, te većinom spojeva stroncija i olova.
Povijest
urediRadij su 1898. godine otkrili Marie Curie i Pierre Curie. Ime je dobio prema latinskoj riječi radiare što znači 'zračiti' ili 'sjajiti'. To je sjajan, srebrn i mekan radioaktivni metal. Vrlo brzo reagira s kisikom iz zraka i vodom. Jako je radiotoksičan. Kancerogen je ako se proguta, udahne ili se izlaže njegovu zračenju.
Svojstva
urediPrimjene
urediUčestalost
urediPretpostavlja se da ga ima prosječno 1g/1Km2 tla do dubine od 40 cm.
Izotopi
urediRadij ima 25 izotopa, najdugovječniji je 226 Ra t(1/2) = 1599 godina, a najkratkovječniji 230 Ra t(1/2) = 1,5 sata.
Radioatkivnost
urediIzrazito je visoke radioaktivnosti. Zbog strukture njegove atomske jezgre soli su jednako radioaktivne kao i sam metal.
Upozorenja
urediIzvori
uredi |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
