Uređujete Afrika

{{dz}}
{{Regija svijeta
| ime                              = Afrika
| ime_genitiv                      = Afrike
| slika                            = LocationAfrica.png
| slika_opis                       = 
| površina                         = 30,221.532
| stanovništvo                     = 1,025.280.510<ref name="news.bbc.co.uk">http://news.bbc.co.uk/2/hi/8366591.stm</ref> (2010., 2. po veličini)
| gustoća_stanovništva             = 30,51
| broj_država                      = [[Dodatak:Popis država po kontinentima#Afrika|54]]
| popis_država                     = <small>[[Alžir]]<br />[[Angola]]<br />[[Benin]]<br />[[Bjelokosna Obala]]<br />[[Bocvana]]<br />[[Burkina Faso]]<br />[[Burundi]]<br />[[Čad]]<br />[[Džibuti]]<br />[[Egipat]]<br />[[Ekvatorska Gvineja]]<br />[[Eritreja]]<br />[[Esvatini]]<br>[[Etiopija]]<br />[[Gabon]]<br />[[Gambija]]<br />[[Gana]]<br />[[Gvineja]]<br />[[Gvineja Bisau]]<br />[[Južni Sudan]]<br>[[Južnoafrička Republika]]<br />[[Kamerun]]<br />[[Kenija]]<br />[[Komori]]<br />[[Demokratska Republika Kongo]]<br />[[Republika Kongo]]<br />[[Lesoto]]<br />[[Liberija]]<br />[[Libija]]<br />[[Madagaskar]]<br />[[Malavi]]<br />[[Mali]]<br />[[Mauricijus]]<br />[[Mauretanija]]<br />[[Maroko]]<br />[[Mozambik]]<br />[[Namibija]]<br />[[Niger]]<br />[[Nigerija]]<br />[[Ruanda]]<br />[[Sejšeli]]<br />[[Senegal]]<br />[[Sijera Leone]]<br />[[Somalija]]<br />[[Srednjoafrička Republika]]<br />[[Sudan]]<br />[[Sveti Toma i Princip]]<br />[[Tanzanija]]<br />[[Togo]]<br />[[Tunis]]<br />[[Uganda]]<br />[[Zambija]]<br />[[Zelenortska Republika]]<br />[[Zimbabve]]</small>
| broj_zavisnosti                  =
| popis_zavisnosti                 = 
| broj_nepriznatih                 = 
| popis_nepriznatih                = 
| BDP                              = 
| BDP_PKM                          = 
| jezici                           = [[Afrički jezici]] i drugi
| jezične_porodice                 = 
| vremenske_zone                   = od [[UTC]]-1 ([[Zelenortska Republika]]) do UTC+4 ([[Mauricijus]])
| najveći_gradovi                  = 
| najveća_metropolitanska_područja = 
}}
[[Datoteka:Ak55-Busy afternoon.jpg|mini|desno|250px|Djevojke u [[Kenija|Keniji]]]]
[[Datoteka:Kisra maker.jpeg|mini|desno|250px|Žena u [[Sudan]]u radi tradicionalni [[kruh]] [[kisra|kisru]].]]
[[Datoteka:Nubian flute player.jpg|mini|desno|250px|Nubijski svirač flaute.]]
'''Afrika''' je drugi svjetski [[kontinent]] po veličini i broju stanovnika, nakon [[Azija|Azije]].

S [[Površina|površinom]] od oko 30,244.050 [[četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]] uključujući otočja, pokriva 6 % ukupne [[Zemlja|Zemljine]] površine i pokriva 20,4 % ukupnog kopnenog područja na Zemlji.<ref name="Sayre">Sayre, April Pulley. (1999) ''Africa'', Twenty-First Century Books. {{ISBN|0-7613-1367-2}}.</ref>

S otprilike 1,225.080.000 stanovnika (podatak za 2016.)  čini oko 15 % ljudske populacije.

Kontinent je okružen [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] na sjeveru, [[Sueski kanal|Sueskim kanalom]] i [[Crveno more|Crvenim morem]] na sjeveroistoku, [[Indijski ocean|Indijskim oceanom]] na jugoistoku i [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] na zapadu.

U Africi postoji 46 država uključujući [[Madagaskar]], odnosno 54 države uključujući sva otočja.

Afrika, posebice središnja [[istočna Afrika]], u znanstvenoj zajednici smatra se zemljom porijekla [[čovjek]]a i porodičnog stabla [[Hominidae]] (veliki [[majmun]]i), što je dokazano otkrićem najranijih [[hominidi|hominida]] i njihovih vjerojatnih predaka, kao i kasnijih čiji ostatci datiraju prije otprilike sedam milijuna godina – ukljućujući ''[[Sahelanthropus tchadensis]]a'', ''[[Australopithecus africanus]]a'', ''[[Australopithecus afarensis]]a'', ''[[Homo erectus]]a'', ''[[Homo habilis]]a'' i ''[[Homo ergaster]]a'' – s najstarijim nalazištem ''[[Homo sapiens]]a'' (čovjeka) u [[Etiopija|Etiopiji]] koji datira prije oko 200&nbsp;000 godina.<ref>{{citiranje www |url=http://web.utah.edu/unews/releases/05/feb/homosapiens.html |naslov=Homo sapiens: University of Utah News Release: Feb. 16, 2005 |access-date=15. kolovoza 2008. |archive-date=24. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071024234234/http://web.utah.edu/unews/releases/05/feb/homosapiens.html |url-status=dead}}<petra frane ivan to je jedini kontinent koji se proteže od sjevernog do južnog [[Umjereni pojas|umjerenog pojasa]].<ref>{{citiranje www |url=http://www.visualgeography.com/continents/africa.html |naslov=Africa. General info |prezime=Visual Geography |preuzeto=2007-11-24}}</ref>

== Etimologija ==

U [[antika|antici]], [[Rimljani]] su koristili ime ''Africa terra'' za sjeverni dio kontinenta, današnji [[Tunis]], koji je bio rimska provincija [[Afrika Nova]]. Samo porijeklo imena Africa ima više tumačenja: od fenički ''afar'' (''prašina''), grčki ''aphrike'' (''bez hlada'') ili latinski ''aprica'' (''sunčano'').

== Zemljopis Afrike ==
[[Datoteka:Map of Africa hr.pdf|mini|desno|250px|Zemljovid Afrike]]

* [[Površina]]: 30,292.000&nbsp;km<sup>2</sup> s otocima, 29,200.000&nbsp;km<sup>2</sup> bez otoka
* [[Država]] s najmanje stanovnika: [[Sejšeli]] (81.000 stanovnika)

== Položaj ==

Nalazi se na sve četiri polutke. Presjeca ju [[ekvator]] i nulti meridijan. Pruža se od Sredozemnog mora na sjeveru do Indijskog i Atlantskog oceana na jugu. Dio je prastarog kopna [[Gondvana|Gondvane]]. To je prastaro kopno gdje su u prošlosti Afrika, Australija, Antarktika, Južna Amerika i Arapski poluotok bili spojeni.

== Politička geografija ==
Afrika se politički dijeli na njezine manje i veće države te otoke.[https://proleksis.lzmk.hr/7053/]

== Reljef ==
Visoka i niska Afrika.

=== Geologija i geomorfologija ===

=== Planine ===

* Najviši vrh: [[Kibo]] na planini [[Kilimandžaro]] (5895&nbsp;m, [[Tanzanija]])
* Planina Atlas na sjeverozapadu afrike, na prostoru Maroka, Alžira i Tunisa. Unutar ovog planinskog sustava, razlikujemo Anti Atlas, Tel Atlas, Saharski Atlas, Srednji Atlas, Visoki Atlas.

=== Nizine ===

Dijeli se na visoku i nisku Afriku. Reljefne cjeline niske su gorje Atlas, [[Sahara]], [[Somalija]], zavala [[Kongo|Konga]] i [[Čad]]a. Reljefne cjeline visoke Afrike su: Jezersko, [[Etiopska visoravan|etiopsko]] i Južno Afričko visočje.
Dio je [[Gondvana|Gondvane]], od nje su u prošlosti nastale: [[Indija]], [[Južna Amerika]], Afrika, [[Antarktika]] i [[Australija]].

== Otoci ==
[[Datoteka:Beach in Madagascar with pirogues and palm trees.jpg|mini|desno|250px|Plaža na [[Madagaskar]]u.]]
Značajni otoci i otočne skupine Afrike su:
* [[Madagaskar]],
* [[Zelenortska republika|Zelonortski otoci]],
* [[Kanarski otoci]] ([[Španjolska]]),
* [[Sejšeli]],
* [[Komori]],
* [[Mauricijus]]

== Rijeke ==
Najdulje [[rijeka (vodotok)|rijeke]] kontinenta Afrike: 
* [[Nil]]  – 6397&nbsp;km, 
* [[Kongo (rijeka)|Kongo]]  – oko 4800&nbsp;km,
* [[Niger (rijeka)|Niger]] – 4200&nbsp;km,
* [[Zambezi]] – 2750&nbsp;km

== Jezera ==
[[Datoteka:Ugandan fishing boats.jpg|mini|desno|250px|Ribari na [[Viktorijino jezero|Viktorijinom jezeru]] u [[Uganda|Ugandi]].]]
* Broj jezera: više od 2000 (više od 400 samo u Nigeriji)

Značajnija jezera na kontinentu Afrike:
* Najveće [[jezero]]: [[Viktorijino jezero]] (68 880&nbsp;km<sup>2</sup>, [[Uganda]]/[[Kenija]]/[[Tanzanija]])
* Najdublje jezero: [[jezero Tanganjika]] 1470&nbsp;m duboko ([[Burundi]]/[[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]]/[[Tanzanija]]/[[Zambija]])

== Klima ==

* Najniže izmjerena [[temperatura]]: -24&nbsp;°C (Ifrane, [[Maroko]])
* Najviše izmjerena [[temperatura]]: 58&nbsp;°C (Al Aziziyah, [[Libija]])

U Africi imamo osam klimatskih zona:

* Tropska vlažna područja
* Tropska povremeno vlažna područja 
* Tropski polupustinja 
* Sub-saharsko podrucje 
* Suptropska područja s vlažnim zimama
* Suptropska područja s vlažnim ljetima
* Sušni suptropi
* Stepe s vlažnim zimama

U Centralnoj Africi prevladava ekvatorska klima. Ona je najviše izražena u zavali Konga i u niskom Atlantskom primorju. Prema sjeveru i jugu ova klima postupno prelazi u vlažnu tropsku s kišnim i sušnim dijelom godine. Na jugu Angole vlada sušna tropska klima.

== Tlo i vegetacija ==

== Naselja ==

* Gradovi s najviše stanovnika: [[Kairo]] (Egipat, 17,2 milijuna stanovnika) i [[Lagos]] (Nigerija, 15,5 milijuna stanovnika)

== Demografija ==

* [[Stanovništvo]]: 1 milijardu, 14 % svjetskog stanovništva<ref name="news.bbc.co.uk">http://news.bbc.co.uk/2/hi/8366591.stm</ref> 
* Najmnogoljudnija [[država]]: [[Nigerija]] (131 milijun stanovnika)

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Afrike}}

[[Datoteka:Afrika Map 1689.JPG|mini|Karta Afrike iz [[1689.]]]]
Afriku, kolijevku čovječanstva, već su prije oko 3,5 [[milijun]]a godina naseljavali preci današnjeg čovjeka. Prije oko 1,8 milijuna godina napustio ju je [[Homo erectus]] i proširio se [[Europa|Europom]] i [[Azija|Azijom]]. Potkraj [[paleolitik]]a Afriku su naseljavali [[Bušmani]] i [[Pigmejci]] te negridno stanovništvo u sjevernoj, zapadnoj i srednjoj Africi. Prva velika civilizacija Afrike, [[Egipat]], nastao je oko 5 000 g. pr. Kr. u [[riječna delta|delti]] [[Nil]]a. Od 11. st. pr. Kr. na obali Afrike svoje trgovačke [[kolonije]] osnivaju [[Feničani]]. Tijekom 2. i 1. st. pr. Kr. cijelu sjevernu obalu Afrike od današnjeg [[Maroko|Maroka]] do [[Egipat|Egipta]] osvaja [[Rim]]. U 1. stoljeću [[kršćanstvo]] dolazi do Aleksandrije. Nakon raspada Rimskog Carstva Afikom je vladao [[Bizant]],  a zapadnim dijelom sjeverne dijelom Afrike neko vrijeme i [[Vandali]].

U 7. i 8. stoljeću dolazi do arapskog osvajanja Afrike čime se sjeverni dio kontinenta našao pod arapsko-islamskim utjecajem. Prije [[Krist]]a u [[Nubija|Nubiji]] se razvilo kraljevstvo [[Kuš]], te [[Kraljevstvo Aksum]] u današnjoj [[Etiopija|Etiopiji]]. U zapadnoj se Africi 700. godine razvija kraljevstvo [[Gana]] koje traje do 1200. U 8. stoljeću arapski trgovci stvaraju trgovački put preko [[Sahara|Sahare]] s bogatim trgovačkim gradovima. Razmjenjuju [[oruđe]] i [[oružje]], [[bakar (element)|bakar]] i [[konj]]e za [[zlato]], [[koža|kožu]] i [[robovi|robove]]. 1100. javlja se kraljevstvo [[Benin]] u zapadnoj Africi koje traje sve do 1897. Godine 1200. javlja se kraljevstvo [[Mali]] (traje do 1500.), 1350. kraljevstvo [[Songhai]] (traje do 1600). Na jugu Afrike 1270. do 1450. traje kraljevstvo Shona. Grad [[Timbuktu]] u 14. stoljeću postaje središte trgovačkih putova koji vode preko [[Sahara|Sahare]].

Ostala većina stanovnika Afrike južno od Sahare bila je izolirana od događaja u sjevernoj Africi. Bartolomeu Dias oplovljava [[Rt Dobre nade]]. Europsku ekspanziju u Africi započeli su Portugalci u 15. stoljeću i tada započinje ekonomsko iskorištavanje Afrike. Oni su zauzeli obale kraljevstva Konga i obalu istočne Afrike, te stvorili svoje kolonije u [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u. Od 17. stoljeća Britanci su započeli osvajanje obale današnje [[Gana|Gane]], a Francuzi su zauzeli ušće rijeke [[Senegal]]. God 1652. Svoju koloniju u južnoj Africi, [[Kaapstadt]], stvorili su Nizozemci. Već u 16. stoljeću počinje izvoz crnog roblja u Ameriku. U 18. je stoljeću više od 7 milijuna Afrikanaca poslano u Ameriku kao roblje. Tijekom 18. i 19. stoljeća trajala su istraživanja unutrašnjosti Afrike. Britanski istraživači [[Burton]], [[Speke]], [[Livingstone]] i [[Stanley]] postupno su otkrivali sve veća i veća područja tzv. crne Afrike. 1487. Kolonijalno osvajanje Afrike u pravom smislu ostvareno je u 19. stoljeću. Najveće kolonijalne sila postale su Velika Britanija i Francuska, a osim njih kolonizatori su bili i [[Njemačka]], [[Belgija]], [[Italija]], [[Portugal]], [[Španjolska]]. Podjela Afrike na kolonije službeno je prihvaćena na berlinskom kongresu 1885.

Nakon Drugog svjetskog rata jača antikolonijalizam širom Afrike i započinje proces dekolonizacije. Većina je afričkih država nezavisnost stekla oko 1960. Posljednje države koja je stekle nezavisnost bile su [[Namibija]] (1990.) te [[Eritreja]] (1991.) 1994. je u Južnoafričkoj Republici srušen [[apartheid]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Sandance OneTime Film.jpg|mini|desno|250px|Festival plesa u [[Bocvana|Bocvani]].]]
[[Gustoća naseljenosti]] je vrlo nejednolika naročito zbog prirodno-zemljopisnih obilježja – 18,8 stan/km<sup>2</sup>. Usprkos gospodarskoj zaostalosti, afričko stanovništvo, zahvaljujući napretku zdravstvene zaštite, vrtoglavo raste, što minimalizira napore u razvoju [[gospodarstvo|gospodarstva]], u većini afričkih zemalja tek se posljednjih desetljeća zbivaju plemensko i nacionalno sazrijevenje i diferencijacija; nastaju narodnosni entiteti, [[pleme]]na i [[narod]]i traže sebe, svoju [[povijest]], [[jezik]], kulturu, [[samobitnost]] i [[teritorij]]. Ti problemi rasnog i nacionalnog sazrijevanja bit će vrlo dugi i bolni pogotovo zato što je afrički [[kontinent]] prema brojnosti raznih entiteta najrascjepkaniji na [[svijet]]u (danas se tamo govori više od 730 jezika). Nacionalne i plemenske razlike, traženje životnog prostora, umjetno povučene državne granice, danas se pojačavaju i dovode do vrhunca bijedu, neznanje i nerazumijevanje svijeta.

=== Etnički sastav ===
[[Datoteka:Colors of africa.jpg|mini|desno|250px|Dama u [[Gana|Gani]].]]
U Africi postoji oko 500 naroda i plemena. Sjeverni dio kontinenta i dio istočne Afrike sjeverno od ekvatora naseljavaju hamitsko semitski narodi [[Arapi]], [[Berberi]], [[Egipćani]], a u Sahari zive [[Tuarezi]]. Etiopljani su semiti i hamiti međusobno izmiješani Amhari, Tigrani, Oromi, Sidami. Somali su također hamiti. Na Hamitsko-semitske narode otpada oko trećina afričke populacije. Veći dio podsaharske Afrike bez [[Madagaskar]]a naseljen je raznim afričkim narodima negroidne rase na koje otpada dvije trećine populacije kontinenta. Zapadnu Afriku južno od Sahare naseljavaju Sudanski crnci podjeljeni na 200 etničkih grupa. U priobalju [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]] žive: Akani, Joruba, Ibo, Fon, Bauli, Ibibio, Tvi, Idjo itd. Na krajnjem zapadu regije u priobalju [[Atlantik]]a žive: Wolofi, Temne, Susu itd. Područje [[savana]] južno od Sahare naseljavaju Fulani rašireni od [[Senegal]]a i Gvineje pa sve do Nigerije i [[Kamerun]]a. Na sjeveru Nigerije žive Hausa i Kanura narodi. Oko izvorišta rijeke Niger zive mnogi narodi Bambara, Malinke, Dogon, Songai i dr. Veći dio sredisnje i južne Afrike naseljavaju [[Bantu]] narodi sastavljeni od preko 150 etničkih grupa i mnogo [[pleme]]na (oko 1400). Najbrojniji među njima su: [[Zulu]], Hosa, Bemba, Ovambo, Sona, Matambele, Makua. Naseljavaju krajni jug Afrike. Na istoku su dominanatni: Kikuju, Sukuma, Ganda, Njmavezi i dr. U centralnoj Africi najbrojniji su: Kongo, Bamilenke, Hutu, Fang itd. Nilotski crnci žive na jugu [[Sudan]]a, na sjeveru Ugande i zapadu Kenije, gdje su najbrojniji: Dinka, Neur, Luo, Turkana i dr. U [[pustinja]]ma [[Namib]] i [[Kalahari]] žive narodi iz koisanska grupe [[Bušmani]] i [[Hotentoti]] ukupno 250 000. U prašumama centralne Afrike žive pripadnici kepačke rase tzv. [[Pigmeji]] oko 300 000. Nekada su naseljavali mnogo veće [[teritorij]]e, ali su ih u prašume potisnuli bantoidni narodi. Na [[Madagaskar]]u žive malajski doseljenici pomiješani s domaćim negroidnim stanovništvom. Na otoku [[Mauricijus]]u i u Južnoafričkoj Republici i Keniji žive indijski doseljenici ukupno oko 1,5 milijuna.

Hrvatske riječi potekle iz afričkih domorodačkih jezika su primjerice: [[banana]], [[čimpanza]], [[impala]], [[makaki]], [[mamba]], [[okapi]], [[safari]], [[zebra]], [[zombi]], [[vuvuzela]], [[tango]], [[vudu]].

=== Narodi ===
Bušmani su jedni od naroda Afričkoga kontinenta.

Pigmeji su jedan od malobrojnijih naroda u Africi. Žive oko Konga i veoma su niskog rasta, ima ih od 250.000 do 600.000.<ref>[http://www.guardian.co.uk/environment/2007/oct/04/congo.forests World Bank accused of razing Congo forests], The Guardian.</ref>

===Religije===
{{glavni|Religije Afrike}}

U Africi su raširene različite [[religija|religije]]. Oko 85 % Afrikanaca ispovijeda [[islam]] na sjeveru i istoku i [[kršćanstvo]] na jugu. Granica između islama i kršćanstva nepravilno se kreće između desete i petnaeste paralele sjeverno od [[ekvator]]a. Islam je najraširenija religija u Africi i ispovijeda ga 45 % stanovništva kontinenta. Poslije [[Arapi|arapskih]] osvajanja u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] on se snažno učvrstio u zemljama u sjevernoj Africi od [[Egipat|Egipta]] do [[Maroko|Maroka]]. Od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] islam prodire u regiju [[Sudan]]a, u istočnoj Africi gdje se učvršćuje do [[19. stoljeće|19 stoljeća]]. Gotovo svi muslimani Afrike su [[suniti]]. Prema studiju objavljenom u listopadu 2012. broj kršćana u Africi popeo se na oko 46 % stanovništva dok se broj muslimana spustio na oko 40 %<ref>[http://geoconger.wordpress.com/2012/10/10/christianity-africas-largest-faith-the-church-of-england-newspaper-october-6-2012-p-6/].</ref> i da je kršćanstvo najraširenija religija kontinenta. Jedan od razloga povećanju broja kršćana je prema islamskim [[mediji]]ma i povećan broj prelazaka s islama na kršćanstvo.
<ref>[http://www.themuslimtimes.org/2012/04/religion/islam/six-million-african-muslims-convert-to-christianity-each-year]</ref>

== Regije Afrike ==

[[Datoteka:Africa-regions.png|mini|200px|Regije Afrike]]

=== Sjeverna Afrika ===
{{glavni|Sjeverna Afrika}}

=== Zapadna Afrika ===
{{glavni|Zapadna Afrika}}

=== Istočna Afrika ===
{{glavni|Istočna Afrika}}

=== Srednja Afrika ===
{{glavni|Srednja Afrika}}

=== Južna Afrika ===
{{glavni|Južna Afrika (regija)}}

== Države == 
[[Datoteka:BOUTKA2.jpg|mini|desno|250px|Svirač iz [[Alžir]]a.]]
[[Datoteka:Dancing Knight 01.jpg|mini|desno|250px|Festival konja u [[Tunis]]u.]]
[[Datoteka:Cultural Fashion and Adornment, El Moez St., 00 (55).JPG|mini|desno|250px|Nakit u [[Egipat|Egiptu]].]]
[[Datoteka:GedFunerailles0.JPG|mini|desno|220px|Muškarac iz [[Kamerun]]a.]]
[[Datoteka:Gondar Girl.JPG|mini|desno|220px|Djevojka iz [[Etiopija|Etiopije]]]]
* [[Alžir]] (Glavni grad [[Alžir (grad)|Alžir]])
* [[Angola]] (Glavni grad [[Luanda]])
* [[Benin]] (Glavni grad [[Porto Novo]], a sjedište vlade [[Cotonou]])
* [[Bocvana]] (Glavni grad [[Gaborone]])
* [[Burkina Faso]] (Glavni grad [[Ouagadougou]])
* [[Burundi]] (Glavni grad [[Bujumbura]])
* [[Čad]] (Glavni grad [[N'Djamena]])
* [[Demokratska Republika Kongo]] ''(prije Zaire)'' (Glavni grad [[Kinshasa]])
* [[Džibuti]] (Glavni grad [[Djibouti]])
* [[Egipat]] (Glavni grad [[Kairo]])
* [[Ekvatorska Gvineja]] (Glavni grad [[Malabo]])
* [[Eritreja]] (Glavni grad [[Asmara]])
* [[Esvatini]] (Glavni grad [[Mbabane]])
* [[Etiopija]] (Glavni grad [[Adis Abeba]])
* [[Gabon]] (Glavni grad [[Libreville]])
* [[Gambija]] (Glavni grad [[Banjul]])
* [[Gana]] (Glavni grad [[Accra]])
* [[Gvineja]] (Glavni grad [[Conakry]])
* [[Gvineja Bisau]] (Glavni grad [[Bissau]])
* [[Južni Sudan]] (Glavni grad [[Juba (grad)|Juba]])
* [[Južnoafrička Republika]] (Glavni gradovi: [[Pretoria]] (sjedište vlade), [[Cape Town]] (sjedište parlamenta) i [[Bloemfontein]] (sjedište sudstva))
* [[Kamerun]] (Glavni grad [[Yaoundé]])
* [[Kenija]] (Glavni grad [[Nairobi]])
* [[Komori]] (Glavni grad [[Moroni]])
* [[Lesoto]] (Glavni grad [[Maseru]])
* [[Liberija]] (Glavni grad [[Monrovia]])
* [[Libija]] (Glavni grad [[Tripoli]])
* [[Madagaskar]] (Glavni grad [[Antananarivo]])
* [[Malavi]] (Glavni grad [[Lilongwe]])
* [[Mali]] (Glavni grad [[Bamako]])
* [[Maroko]] (Glavni grad [[Rabat]])
* [[Mauricijus]] (Glavni grad [[Port Louis]])
* [[Mauretanija]] (Glavni grad [[Nouakchott]])
* [[Mozambik]] (Glavni grad [[Maputo]])
* [[Namibija]] (Glavni grad [[Windhoek]])
* [[Niger]] (Glavni grad [[Niamey]])
* [[Nigerija]] (Glavni grad [[Abuja]])
* [[Obala Bjelokosti]] (Glavni grad [[Yamoussoukro]], a sjedište vlade [[Abidjan]])
* [[Republika Kongo]] (Glavni grad [[Brazzaville]])
* [[Ruanda]] (Glavni grad [[Kigali]])
* [[Sejšeli]] (Glavni grad [[Victoria (Sejšeli)|Victoria]])
* [[Senegal]] (Glavni grad [[Dakar]])
* [[Sijera Leone]] (Glavni grad [[Freetown]])
* [[Somalija]] (Glavni grad [[Mogadišu]])
* [[Srednjoafrička Republika]] (Glavni grad [[Bangui]])
* [[Sudan]] (Glavni grad [[Khartoum]])
* [[Sveti Toma i Princip]] (Glavni grad [[São Tomé]])
* [[Tanzanija]] (Glavni grad [[Dodoma]], a sjedište vlade [[Dar-es-Salaam]])
* [[Togo]] (Glavni grad [[Lomé]])
* [[Tunis]] (Glavni grad [[Tunis (grad)|Tunis]])
* [[Uganda]] (Glavni grad [[Kampala]])
* [[Zambija]] (Glavni grad [[Lusaka]])
* [[Zelenortska Republika]] (Glavni grad [[Praia]])
* [[Zimbabve]] (Glavni grad [[Harare]])
* Entklave ili autonomne oblasti
* [[Ceuta]] [[Ceuta]] (Glavni grad [[Ceuta]])
* [[Îles éparses]] 
* [[Kanari]] (Glavni grad [[Santa Cruz de Tenerife]])
* [[Madeira]] (Glavni grad [[Funchal]])
* [[Mayotte]] (Glavni grad [[Mamoudzou]])
* [[Melilla]] (Glavni grad [[Melilla]])
* [[Réunion]] (Glavni grad [[Saint-Denis (Réunion)|Saint-Denis]])
* [[Somaliland]] (Glavni grad [[Hargeisa]])
* [[Sveta Helena (otok)]] (Glavni grad [[Jamestown]])
* [[Zapadna Sahara]] (Glavni grad [[El Aaiún]])

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Africa by GDP, 2002.png|mini|200px|BDP per capita preračunat u američke dolare; izvor Svjetska banka – 2002.]]

Afrika je najsiromašniji kontinet svijeta. Prema [[UN]]-ovom izvješću iz 2003., od 175 zemalja 151. – 175. mjesto zauzele su afričke države. Gospodarsko stanje usko je povezano s [[politika|političkom]] stabilnošću. S obzirom na to da su [[rat]]ovi, suše, glad, oboljelo stanovništvo afrička svakodnevica, gospodarske prilike na većem su dijelu kontinenta iznimno teške. Ipak, postoje regionalne razlike.

Sjever Afrike u daleko je boljem položaju od ostatka kontinenta (Subsaharske Afrike – južno od [[Sahara|Sahare]]). Životni standard puno je viši, iako je još uvijek znatno niži nego u slabije razvijenim europskim državama (Libija je izuzetak), postotak oboljelih od [[AIDS]]-a gotovo je zanemariv, a blizina Europe i Sahara u zaleđu orijentirali su ovaj prostor povijesno-geografski više prema europskome civilizacijskom krugu nego prema ostatku Afrike. Izuzetak je također i Južnoafrička Republika. [[Esvatini]], [[Lesoto]], [[Bocvana]] i [[Namibija]] uglavnom zbog [[rudarstvo|rudarstva]], Sejšeli, te Gabon i [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorijalna Gvineja]], uglavnom zbog nalazišta nafte, također spadaju u bogatije države Afrike.

Gospodarstvima većine afričkih zemalja dominira [[poljoprivreda]]. Proizvodnja usjeva koji čine okosnicu prehrane stanovništva, kao i komercijalnih usjeva ima mnogo veće značenje od industrije. Industrija je uglavnom ograničena na JAR. Izvoz mnogih zemalja ovisi o jednom jedinom artiklu – poput bakra ili zlata te komercijalnih usjeva poput kave, što ih izlaže riziku promjena cijena na svjetskom tržištu. Mnoge afričke vlade traže prekomorske ulagače kapitala kako bi razgranale svoje gospodarstvo i razvile širu industrijsku osnovu.

Ukupni [[BDP]] cijele Afrike iznosi 1.635 bilijuna $. Stopa godišnjeg rasta BDP-a iznosi 0,74 %. Također, BDP po glavi stanovnika vrlo je nizak. Prosječan BDP po glavi stanovnika iznosi 1,968$. Od dvadeset najsiromašnijih zemalja svijeta s BDP-om manjim od 300$, osamnaest ih se nalazi u Africi. Najsiromašniji su [[Burundi]], [[DR Kongo]] i [[Liberija]] s BDP-om od oko 100$. Većina afričkih zemalja, pogotovo onih južno od Sahare, bilježi tijekom posljednjih tridesetak godina drastičan pad narodnog dohotka. 50 % Afrikanaca zarađuje manje od 1 $ dnevno. Nabogatija država Afrike je [[Mauricijus]], s BDP-om po glavi stanovnika od 12 800 $, slijede Južna Afrika (10 000 $), Bocvana (8 500 $), [[Sejšeli]] (7 800 $), [[Namibija]] (6 900$), [[Tunis]] (6 800 $) itd. Afrika danas proizvodi oko 28 % svjetske proizvodnje kakaa, 25 % kave, 56 % uljane palme, 60 % sisala, 11 % pamuka i 6 % prirodnog kaučuka. Afrika je također bogata šumama – 23 % kontinenta prekrivaju šume (12 % svjetskih zaliha drvne mase).

Gospodarstvo Afrike uglavnom se i danas oslanja na prirodna bogatstva koja se često neplanirano i nerazumno troše. Smještaj prirodnih bogatstava utjecao je na ukupnu gospodarsku i demografsku polarizaciju Afrike. Veći gradovi nastaju uglavnom uz velika nalazišta rudnih bogatstava te uz morske obale. Godišnja stopa rasta afričkog gradskog stanovništva iznosi 3,5 %. Primjer polarizirane koncentracije vezane za [[rudna ležišta|rudna nalazišta]] je Transvaal u JAR-u. Obuhvaća gradove poput Johannesburga, Pretorije, Krugersdorpa, Vereeniginga... i tu je prisutna golema koncntracija stanovništva. Drugi su primjer rudarska pokrajina Shaba (Katanga) u Kongu, Kabilija u sjeveroistočnom [[Alžir]]u,  gotovo cijela obala zapadne Afrike a i pojas koji se proteže od Maroka do Tunisa jedno je od najurbanijih afričkih područja, s 43 milijuna ljudi u gradovima. To područje obuhvaća 54 grada s 100 000 ljudi ili više. Stanovništvo često hrli i u glavne gradove gdje je sve prisutniji problem divlje gradnje. I u Africi se tim procesom stvaraju megalopolisi u kojim se stalno povećava broj stanovnika. Primjer su konkurbacija [[Kairo]] – [[Aleksandrija]] – [[Port Said]] ([[Egipat]]), [[Casablanca]] – [[Rabat]] ([[Maroko]]), rast južnoafričke luke [[Capetown]]...

=== Poljoprivreda ===

[[Datoteka:Markt Banfora MS 2255.JPG|mini|250px|Tržnica u Banfori u [[Burkina Faso|Burkini Faso]]]]

Gospodarstvo Afrike više se nego ijedan drugi kontinent oslanja na [[poljoprivreda|poljoprivredu]] – poljoprivredna proizvodnja sudjeluje u ukupnom izvozu i BDP–u s 34 %, a oko 60 % afričke radne snage radi u primarnom sektoru. Od ukupne površine kontinenta 8,1 % otpada na oranice, 20,8 % na livade i pašnjake, 25,7 % na [[šume]], 43 % je neproduktivno zemljište, a 2,4 % je potencijalno produktivno. 3/5 afričkih poljoprivrednika radi na malim imanjima kako bi prehranili svoje obitelji, tako da gotovo i nemaju viškove koje bi mogli prodati.

S druge strane, značajan je broj velikih [[farma|farmi]] na kojima se uzgajaju proizvodi poput [[kava|kave]], [[pamuk]]a, [[kakao|kakaa]] i [[kaučuk]]a. Te se farme rasprostiru na više desetaka kvadratnih kilometara i zapošljavaju veliki broj radnika. Nažalost, veliki broj tih radnika čine djeca kojima se njihov rad često ne isplaćuje.

[[Datoteka:Egyptian food Koshary.jpg|mini|desno|250px|[[Egipat]]ska kuhinja.]]
Drugi problem je taj što je cjelokupna proizvodnja namijenjena [[izvoz]]u, tako da, kada nastupe krize zbog civilnih nemira i loše žetve najčešće uzrokovane [[suša]]ma, Afrika nema rezervne zalihe hrane i nastupa glad. Nasuprot tome, razvijene zemlje često svoje viškove proizvodnje uništavaju jer im se zbog visokih troškova transporta preko oceana i tržišta koje ima veoma malo novaca koje može potrošiti sama trgovina ne isplati.

Problemi afričke poljoprivrede datiraju još s kraja [[1970-ih]]. Glavni uzročnici bili su vanjski trgovinski šokovi, neprestani sukobi, postojanje paradržavnih struktura i sustavno zanemarivanje poljoprivredne uloge u gospodarstvu. Također, velike suše 1968. – 1973. i 1982. – 1985., koje su uništile polovicu kontinenta i odnijele milijune žrtava, bacile su Afriku u tešku poljoprivrednu krizu koja traje i danas. Već sedamdesetih poljoprivredna proizvodnja bilježi pad od –0,3 % da bi se osamdesetih oporavila na 1,3 %, što ipak nije pratilo galopirajuću stopu rasta stanovništva. Time je izravno ugroženo dvije trećine afričke populacije izravno ovisne o poljoprivrednoj proizvodnji.

Kontinent je osiromašen [[kolonijalizam|kolonijalizmom]], infrastruktura je bila nezadovoljavajuća, a [[navodnjavanje]] slabo. Također, ograničeno je korištenje novih tehnologija u poljoprivredi.

Većina novca ulaže se u sekundarni i tercijarni sektor koji se smatraju boljim potencijalnim izvorom zarade. Politika je takva da se i ulaganja u poljoprivredu koncentriraju gotovo isključivo na proizvodnju [[žitarice|žitarica]] za izvoz jer je to često jedini izvor deviznog priljeva, i takvu je proizvodnju moguće oporezivati, za razliku od proizvodnje za domaće potrebe. Neke države čak i proizvode dovoljne količine hrane za vlastite potrebe, ali ga lokalno stanovništvo zbog visokih cijena ne može kupiti, a tako dobiveni viškovi se također izvoze.

=== Industrija ===
[[Datoteka:Traditional Moroccan shoes called "babouches".JPG|mini|desno|250px|Tradicionalne [[Maroko|marokanske]] cipele.]]
Početkom 1960-ih većina afričkih zemalja doživjela je korjenite promjene – izborena je politička samostalnost, a da bi se riješili teške ovisnosti o uvozu robe iz bivših kolonijalnih sila i izvozu poljoprivrednih proizvoda, [[industrija|industrijski]] razvoj smatrao se dobrim rješenjem. Odabran je model zamjene uvoza po uzoru na [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]], te su afrički proizvođači zamijenili uvoz robe iz razvijenog svijeta vlastitom proizvodnjom. Od 1965. do 1973. industrijski rast tako je iznosio 14,6 %.

Paralelno s favoriziranjem industrijske proizvodnje zanemarivala se poljoprivreda, o kojoj je većina afričkog stanovništva ovisila, a ovisi i danas. Nasuprot tome, već u razdoblju 1973. – 1983. industrijski je rast smanjen na jednu desetinu (1,4 %). Nije bio održiv na dulje vrijeme i industrija se nije mogla prilagoditi na vanjske promjene i šokove. [[Nafta|Naftni]] šokovi, nesmanjena stopa rasta stanovništva, neprestani sukobi, rast vanjskog duga i loše gospodarenje doveli su do stagnacije, pada ulaganja i dužničkih kriza. Afrika je opet ovisila isključivo o poljoprivrednoj proizvodnji.

Afričke države veliki su izvoznici najrazličitijih vrsta jeftinih [[sirovine|sirovina]] za industrijsku proizvodnju u razvijenim zemljama Zapada. Velik je dio afričke industrije usredotočen na vađenje i preradu sirovina. To uključuje naftnu industriju, proizvodnju [[hrana|hrane]], [[rudarstvo]] i proizvodnju [[tekstil]]a. Afrika daje 77 % svjetske proizvodnje [[dijamanti|dijamanata]], 62 % [[zlato|zlata]], 26 % [[ugljen]]a, 17 % [[bakar (element)|bakra]] i [[boksit]]a te znatne količine [[kobalt]]a, [[volfram]]a i ostalih [[rude|ruda]].

Oko 15 % afričkog stanovništva zaposleno je u industrijskom sektoru. Preko polovice industrijske proizvodnje otpada na [[JAR]], dok većina ostalog dijela dolazi iz zemalja uzduž sjeverne obale. Kako nemaju vlastite industrijske proizvodnje, ili je ona tek u začecima, ostale su afričke države prisiljene uvoziti skupe gotove proizvode na što troše velika sredstva iz državnih proračuna. Takvi su [[trgovina|trgovinski]] odnosi doveli afričke zemlje do teškoga financijskog stanja. Vanjski dug prema razvijenim državama neprestano raste, a njegovo servisiranje nije moguće zbog nedostatka novca u proračunima. Danas postoji snažna inicijativa međunarodne zajednice da se afričkim državama otpišu vanjski dugovi.

== Promet ==

[[Datoteka:Transportation in Tanzania Traffic problems.JPG|mini|Cestovni promet u [[Tanzanija|Tanzaniji]]]]

[[Promet]] je u Africi vrlo slabo razvijen, što je posljedica različitih prirodnih i društvenih čimbenika. Najvažnija je zapreka [[reljef]], odnosno slaba razvedenost obale, strmi planinski rubovi nad njima, [[slap]]ovi na rijekama, [[pustinja|pustinje]], [[prašuma|prašume]] i [[močvara|močvare]], te velike udaljenosti. Zato je Afrika u pretkolonijalnom razdoblju prometno bila vrlo zaostala, a takvo stanje je do danas tek djelomično popravljeno.

Tradicionalan način prometa poput onoga na [[deva|devi]] još se uvijek često koristi u slabije pristupačnim dijelovima Afrike, a u sredozemnoj Africi teret često prenose magarci i mazge. Pretkolonijalna Afrika južno od Sahare nije poznavala kola na [[kotač]]ima sve do 19. stoljeća kada su [[Afrikaneri|Buri]] prodirali u unutrašnjost stepa volovskim zapregama. Kolonijalno razdoblje unosi bitne promjene – ubrzo je obala bila uključena u [[ocean]]sku plovidbu, no problem je bio povezati unutrašnja proizvodna područja s obalom. I danas je taj problem prisutan.

Afrika ima oko 8 000&nbsp;km unutrašnjih plovnih puteva koji su zbog nedostatka međusobne povezanosti i povezanosti s morem gospodarski manje važni. Mreža rijeka Nila, [[Kongo (rijeka)|Konga]] i [[Niger]]a pruža ograničene mogućnosti pristupa prostorima unutrašnjosti kontinenta jer brojni vodopadi i slapovi sprječavaju plovidbu duž većeg dijela riječnog toka.

Afričke [[željeznica|željeznice]] sagrađene su prvenstveno radi iskorištavanja prirodnih resursa i većina ih povezuje unutrašnjost s većim priobalnim gradovima, ostavljajući velike dijelove kontinenta nedirnutima – pet zemalja bez pristupa moru uopće nema željeznice ([[Mali]], [[Gvineja Bisau]], [[Sijera Leone]], [[Liberija]] i [[Gvineja]]). Afrika ima manje željezničkih pruga od ijednog drugog kontinenta. Na 1 000&nbsp;km<sup>2</sup> dolazi 2&nbsp;km pruge. Najrazvijeniju mrežu željeznica ima JAR, na koju otpada 24 % svih afričkih pruga. Potpuno zasebnu željezničku mrežu ima Egipat (7 % afričkih pruga) i atlaske zemlje (13 % afričkih pruga).

Nakon [[1. svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Afrika dobiva i prve automobilske ceste. Mnoge su ceste izgrađene 1970-ih no gospodarske poteškoće otežavaju njihovo održavanje i proširivanje mreže. Velike udaljenosti, nedostatak drugih prometnih veza i potreba za brzom povezanošću sa svijetom dovode u najnovije doba do naglog razvitka [[zračni promet|zračnog prometa]].

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

=== Ostali projekti ===

{{WProjekti
|commons        = Africa
|commonshr      = Afrika
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Afrika}}
{{Zemljopis Afrike}}
{{Kontinenti}}
{{Regije svijeta}}

[[Kategorija:Afrika| ]]
[[Kategorija:Kontinenti]]