Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Kečuanski jezik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Xqbot (razgovor | doprinosi)
66 981 edit
m robot Dodaje: pnb:کیوچوا
m sil.org (via JWB)
 
(Nije prikazano 47 međuinačica 30 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{jezik|ime=Kečuanski jezik
{{Infookvir jezik|ime=Kečuanski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Runa Simi
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Runa Simi
|familycolor=lawngreen
|familycolor=lawngreen
|države=[[Argentina]], [[Brazil]], [[Bolivija]], [[Čile]], [[Kolumbija]], [[Ekvador]], [[Peru]]
|države=[[Argentina]], [[Brazil]], [[Bolivija]], [[Čile]], [[Kolumbija]], [[Ekvador]], [[Peru]]
|regije=[[Ande]]
|regije=[[Ande]]
|govornici=10 000 000 <br>
|govornici=10 000 000
|rang=83
|rang=83
|jezična porodica=[[Kečuanski jezici|kečuanski]]<br>
|jezična porodica=[[Kečuanski jezici|kečuanski]]
|država=[[Bolivija]], [[Peru]]
|država=[[Bolivija]], [[Peru]]
|ustanova=Academia Mayor de la Lengua Quechua
|ustanova=Academia Mayor de la Lengua Quechua
|iso1=qu|iso2=que|sil=razni
|iso1=qu|iso2=que|sil=razni
}}
}}
[[Datoteka:Quechua_subgroups.gif|mini|350px|Podgrupe kečuanskog jezika]]
[[Datoteka:Quechua_(subgrupos).svg|mini|350px|Podgrupe kečuanskog jezika]]
'''Kečuanski jezik''' (kečua: ''Runa simi, Qhichwa simi'' [qhečua simi] ili ''Qichwa shimi'' [qečua šimi], [[španjolski jezik|šp.]]: ''Quechua''; ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=que que]) je makrojezik u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] koji govori oko 7 do 14 milijuna ljudi, [[Kečua|Kečue]]. Bio je i jezik kulture starih [[Inke|Inka]].
'''Kečuanski jezik''' (kečua: ''Runa simi, Qhichwa simi'' [qhečua simi] ili ''Qichwa shimi'' [qečua šimi], [[španjolski jezik|šp.]]: ''Quechua''; ISO 639-3: [[iso639-3:que|que]]) je makrojezik u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] koji govori oko 7 do 14 milijuna ljudi, [[Kečua|Kečue]]. Bio je i jezik kulture starih [[Inke|Inka]].


Prvobitna domovina bila je okolina današnjeg grada Cuzca (Qusqu, [[Cusco]]), njihovog glavnog grada kojeg su osnovali u prastara vremena, i odakle su ga osvajanjima i kečuanizacijom drugih plemena raširili po ogromonm području zapadnih predjela [[Južna Amerika|Južne Amerike]], na kojima su se razvile brojne varijante ovog jezika. Na današnjem govornom području Quechua postoje 44 različita quechua-jezika. Govore se na području južne [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Ekvador]]a, [[Peru]]a, [[Bolivija|Bolivije]], severozapadne [[Argentina|Argentine]] i sjevernog [[Čile]]a.
Prvobitna domovina bila je okolina današnjeg grada Cuzca (Qusqu, [[Cusco]]), njihovog glavnog grada kojeg su osnovali u prastara vremena, i odakle su ga osvajanjima i kečuanizacijom drugih plemena raširili po ogromonm području zapadnih predjela [[Južna Amerika|Južne Amerike]], na kojima su se razvile brojne varijante ovog jezika. Na današnjem govornom području Quechua postoje 44 različita quechua-jezika. Govore se na području južne [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Ekvador]]a, [[Peru]]a, [[Bolivija|Bolivije]], sjeverozapadne [[Argentina|Argentine]] i sjevernog [[Čile]]a.

Prvu [[gramatika|slovnicu]] kečuanskog jezika sastavio je [[dominikanci|dominikanac]] Domingo de Santo Tomás.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 103.</ref>

{|class = "wikitable"
! Hrvatski || Kečuanski<ref>Maria Teresa Toribio Brittes Lemos - Asteci i Inke (civilizacije koje su preživjele u šutljivom biću), Euroknjiga, Zagreb 2004., str. 137.-140.</ref>
|-
| vunene halje || abasca
|-
| izbor (najboljih) || aclla
|-
| kuća odabranih || aclla huassl
|-
| pravo; pravda || allauca
|-
| zmija || amaru
|-
| sustav klasifikacije dobne pripadnosti || anta guamara
|-
| korištenje usluga; radna snaga; zemljišni posjedi || arimsa
|-
| jezik; govor || aru
|-
| neprijatelj ili vojnik || auca
|-
| sustav klasifikacije dobne pripadnosti za žene || auca comayoc uarmi
|-
| odabir snažnih za vojnike || auca-camayoc
|-
| svećenik || aucachic, ichuri
|-
| Cuzco || Aucaypata
|-
| sustav reciprociteta || ayni
|-
| glasnogovornik || cachacona
|-
| oznaka za crte razdiobe naselja || callao
|-
| snaga, duševna i tjelesna moć || callpa
|-
| časnik; umjetnik || cama yoc
|-
| bogataš, moćnik || capac
|-
| posebno obredno žrtvovanje || capaccocha
|-
| crte razgraničenja || ceque
|-
| službeni prenositelj poruka; športaš || chasqui
|-
| kraljica || coya
|-
| poglavar naselja || curaca
|-
| kamen, skamenjeni i posvećeni čovjek || guanca
|-
| zemlja || hanan
|-
| uzvišena stvar || hatun
|-
| uvažena osoba || hatun runa
|-
| hram || huaca
|-
| nebo || hurin
|-
| mladi izabranici za kuću odabranih || mamacuna
|-
| sustav obveznog rada || minka
|-
| obavljati teške poslove || mita
|-
| osobe poslane na različita mjesta za različite djelatnosti || mitmaq
|-
| mjesto postanka || pacarina
|-
| univerzum || pacha
|-
| utvrda || pucara
|-
| sustav računanja || quipu
|-
| onaj koji zna računati || quipu camayoc
|-
| čovjek || runa
|-
| ljudski govor || runa simi
|-
| kralj || sapa
|-
| ratnik; general || sinchi
|-
| upravna razdioba kraljevstva || suyu
|-
| svratište; boravište || tampu
|-
| jelen || taruga
|-
| biti, postojati, imati || tiana
|-
| završavati, upotpuniti || tucurina
|-
| ima tome puno godina || unai
|-
| koji može || ushac
|-
| obilje || usurina
|-
| mudrac, liječnik, vrač || yachac
|-
| voda, rijeka || yacu
|-
| zreo čovjek || yuyac
|-
| misliti, poštovati, voljeti || yuyana
|-
| razuman čovjek || yuyayuc
|}

== Izvori ==

{{izvori}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://qu.wikipedia.org/ qu.wikipedia.org] - Wikipedija na kečuanskom
* [http://qu.wikipedia.org/ qu.wikipedia.org] - Wikipedija na kečuanskom
* http://www.runasimi.de (višejezička stranica s rječnikom: kečuanski - njemački - engleski - španjolski - francuski. Sakupio i prirdio Philip Jacobs)
* http://www.runasimi.de (višejezička stranica s rječnikom: kečuanski - njemački - engleski - španjolski - francuski. Sakupio i priredio Philip Jacobs)
* http://www.quechua.org.uk (jezikoslovna stranica na engleskom i španjolskom jeziku)
* http://www.quechua.org.uk (jezikoslovna stranica na engleskom i španjolskom jeziku)

<!-- interwiki -->

{{Link FA|es}}


[[Kategorija:kečuanski jezici]]
[[Kategorija:kečuanski jezici]]
[[Kategorija:Quechuan]]
[[Kategorija:Quechuan]]
[[Kategorija:Makrojezici]]
[[Kategorija:Makrojezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:K]]
[[Kategorija:Jezici Bolivije]]
[[Kategorija:Jezici Bolivije]]
[[Kategorija:Jezici Perua]]
[[Kategorija:Jezici Perua]]
[[Kategorija:Inke]]

[[af:Quechua]]
[[am:ቀቿ]]
[[ar:كيشوا]]
[[ast:Quechua]]
[[ay:Qhichwa aru]]
[[be:Мова кечуа]]
[[bg:Кечуа]]
[[bn:কেচুয়া ভাষা]]
[[br:Ketchwaeg]]
[[bs:Kečuanski jezik]]
[[ca:Quítxua]]
[[cs:Kečuánština]]
[[cv:Кечуа (чĕлхе)]]
[[cy:Quechua]]
[[da:Quechua]]
[[de:Quechua]]
[[el:Κέτσουα γλώσσα]]
[[en:Quechua]]
[[eo:Keĉua lingvaro]]
[[es:Lenguas quechuas]]
[[eu:Ketxua]]
[[fi:Ketšua]]
[[fr:Quechua]]
[[ga:An Cheatsuais]]
[[gl:Lingua quechua]]
[[gn:Kechuañe'ẽ]]
[[he:קצ'ואה]]
[[hu:Kecsua nyelv]]
[[hy:Քեչուա (լեզու)]]
[[id:Bahasa Quechua]]
[[io:Kechuana linguo]]
[[is:Quechua]]
[[it:Lingua quechua]]
[[iu:ᑮᓱᐊ/kiisia]]
[[ja:ケチュア]]
[[ko:케추아어]]
[[la:Linguae Quechuae]]
[[li:Quechua]]
[[lij:Quechua]]
[[lt:Kečujų kalba]]
[[lv:Kečvu valoda]]
[[mk:Кечуански јазик]]
[[mr:क्वेचुआ]]
[[nah:Quechhuatlahtōlli]]
[[nds:Quechua (Spraak)]]
[[new:क्वेस्वा]]
[[nl:Quechua (taal)]]
[[nn:Quechua]]
[[no:Quechua]]
[[nv:Kéchwa bizaad]]
[[oc:Quíchoa]]
[[pl:Język keczua]]
[[pnb:کیوچوا]]
[[pt:Quíchua]]
[[qu:Qhichwa simi]]
[[ro:Limba quechua]]
[[ru:Кечуа (язык)]]
[[sh:Kečua (jezik)]]
[[simple:Quechua]]
[[sk:Kečuánčina]]
[[sl:Kečuanščina]]
[[sq:Kueçua (gjuhë)]]
[[sr:Кечуа језик]]
[[sv:Quechua]]
[[ta:கெச்சா மொழி]]
[[th:ภาษาเกชัว]]
[[tr:Keçuva dili]]
[[ug:كۋېچۇئا تىلى]]
[[uk:Кечуа]]
[[vi:Tiếng Quechua]]
[[wa:Ketchwa]]
[[zh:克丘亞語]]

Posljednja izmjena od 16. ožujka 2023. u 19:57

Kečuanski jezik
Runa Simi
Države Argentina, Brazil, Bolivija, Čile, Kolumbija, Ekvador, Peru
Regije Ande
Govornici 10 000 000
Rang 83
Razredba kečuanski
Službeni status
Služben Bolivija, Peru
Ustanova Academia Mayor de la Lengua Quechua
Jezični kôd
ISO 639-1 qu
ISO 639-2 que
ISO 639-3 razni
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)
Podgrupe kečuanskog jezika

Kečuanski jezik (kečua: Runa simi, Qhichwa simi [qhečua simi] ili Qichwa shimi [qečua šimi], šp.: Quechua; ISO 639-3: que) je makrojezik u Južnoj Americi koji govori oko 7 do 14 milijuna ljudi, Kečue. Bio je i jezik kulture starih Inka.

Prvobitna domovina bila je okolina današnjeg grada Cuzca (Qusqu, Cusco), njihovog glavnog grada kojeg su osnovali u prastara vremena, i odakle su ga osvajanjima i kečuanizacijom drugih plemena raširili po ogromonm području zapadnih predjela Južne Amerike, na kojima su se razvile brojne varijante ovog jezika. Na današnjem govornom području Quechua postoje 44 različita quechua-jezika. Govore se na području južne Kolumbije, Ekvadora, Perua, Bolivije, sjeverozapadne Argentine i sjevernog Čilea.

Prvu slovnicu kečuanskog jezika sastavio je dominikanac Domingo de Santo Tomás.[1]

Hrvatski Kečuanski[2]
vunene halje abasca
izbor (najboljih) aclla
kuća odabranih aclla huassl
pravo; pravda allauca
zmija amaru
sustav klasifikacije dobne pripadnosti anta guamara
korištenje usluga; radna snaga; zemljišni posjedi arimsa
jezik; govor aru
neprijatelj ili vojnik auca
sustav klasifikacije dobne pripadnosti za žene auca comayoc uarmi
odabir snažnih za vojnike auca-camayoc
svećenik aucachic, ichuri
Cuzco Aucaypata
sustav reciprociteta ayni
glasnogovornik cachacona
oznaka za crte razdiobe naselja callao
snaga, duševna i tjelesna moć callpa
časnik; umjetnik cama yoc
bogataš, moćnik capac
posebno obredno žrtvovanje capaccocha
crte razgraničenja ceque
službeni prenositelj poruka; športaš chasqui
kraljica coya
poglavar naselja curaca
kamen, skamenjeni i posvećeni čovjek guanca
zemlja hanan
uzvišena stvar hatun
uvažena osoba hatun runa
hram huaca
nebo hurin
mladi izabranici za kuću odabranih mamacuna
sustav obveznog rada minka
obavljati teške poslove mita
osobe poslane na različita mjesta za različite djelatnosti mitmaq
mjesto postanka pacarina
univerzum pacha
utvrda pucara
sustav računanja quipu
onaj koji zna računati quipu camayoc
čovjek runa
ljudski govor runa simi
kralj sapa
ratnik; general sinchi
upravna razdioba kraljevstva suyu
svratište; boravište tampu
jelen taruga
biti, postojati, imati tiana
završavati, upotpuniti tucurina
ima tome puno godina unai
koji može ushac
obilje usurina
mudrac, liječnik, vrač yachac
voda, rijeka yacu
zreo čovjek yuyac
misliti, poštovati, voljeti yuyana
razuman čovjek yuyayuc

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 103.
  2. ↑ Maria Teresa Toribio Brittes Lemos - Asteci i Inke (civilizacije koje su preživjele u šutljivom biću), Euroknjiga, Zagreb 2004., str. 137.-140.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kečuanski_jezik&oldid=6608538"