Najbolja soja: razlika između inačica

Najbolja soja
	Soja
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Fabales;
Porodica:	Fabaceae;
Rod:	Glycine;
Vrsta:	G. max;
Dvojno ime
	Glycine max; L. Merr.
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 13. studenoga 2024. u 16:05

Najbolja soja (lat. Glycine max) industrijska je biljka mahunarka visoke hranjive vrijednosti. Naziv „najbolja soja” zamijenio je 2019. godine prethodni naziv istovjetan nazivu porodice.^[1]

Postoje razne sorte soje, koje se razlikuju po obliku zrna, boji, okusu i kemijskim svojstvima. Sadrži vrlo velik postotak masti – 19,9 %, ugljikohidrata – 30,2 % i bjelančevina – 36,5 % te vitamine A i B skupine. U prehrani i industriji upotrebljava se u raznim oblicima kao što su: sojino mlijeko, sir poznat kao tofu, brašno, ulje, umak, briketi itd.

Soja je jedna od biljaka kojima se često genetički manipulira. Genetički modificirana soja koristi se u sve više proizvoda.

Jedan od najvećih svjetskih proizvođača genetički modificirane soje jest međunarodna korporacija Monsanto, čija je sorta Roundup Ready otporna na herbicid Roundup, koji također proizvodi Monsanto. Zbog uzgoja genetički modificirane soje, uništena su velika prostranstva šuma i travnjaka u Južnoj Americi. Navedeni je herbicid smrtonosan za životinje koje žive u vodi, posebno za žabe, ali i za čovjeka. Rumunjska i Meksiko zabranili su uzgoj GMO soje, Grčka promet, a Ekvador uvoz hrane s GMO sojom. EU je pak odobrila uvoz GMO soje, i to na 10 godina.^[2]

Prema podatcima Međunarodne organizacije za poljoprivredu i prehranu (FAO), u svijetu je 2005. godine proizvedeno ukupno 214.347.289 tona soje.

Uzgoj genetski modificirane soje u Argentini je prvih godina znatno povećao prinose. Idućih se godina korov prilagodio genetski modificiranoj soji, što je zahtijevalo još jače otrove za prilagođene superkorove. Velikih skokova u uzgoju soje više nije bilo, a novi jači otrovi i superkorovi uništili su ostale kulture i divlje biljke, tako da su od nekadašnje flore ostali samo GMO soja i superkorovi.

Izvori

↑ Glycine max (L.) Merr. | FloraCroatica Database. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. studenoga 2023. Pristupljeno 14. studenoga 2023.
↑ Foote, Natasha. 1. listopada 2020. Genetically modified soybean gains EU Commission approval. www.euractiv.com (engleski). Pristupljeno 14. studenoga 2023.

[1] Glycine max (L.) Merr. | FloraCroatica Database. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. studenoga 2023. Pristupljeno 14. studenoga 2023.

[2] Foote, Natasha. 1. listopada 2020. Genetically modified soybean gains EU Commission approval. www.euractiv.com (engleski). Pristupljeno 14. studenoga 2023.

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{naslov u kurzivu}}
 {{Taksokvir
 | boja = lightgreen
-| naziv = Soja
+| naziv = Najbolja soja
 | slika = Soybean.USDA.jpg
 | slika_širina = 200px
@@ Redak 15: / Redak 14: @@
 | dvoimeno = ''Glycine max''
 | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] [[Elmer Drew Merrill|Merr.]]
+| FCD = 4864
 }}
+[[Datoteka:Glycine max1.jpg|lijevo|300px|mini|Soja]]
+'''Najbolja soja''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Glycine max'') [[Industrijske biljke|industrijska]] je [[biljka]] mahunarka visoke hranjive vrijednosti. Naziv „najbolja soja” zamijenio je 2019. godine prethodni naziv istovjetan nazivu porodice.<ref>{{Citiranje weba |url=http://hirc.botanic.hr/services/Reports.svc/PDFInvazivna?idVrste=4864 |title=Glycine max (L.) Merr. {{!}} FloraCroatica Database |access-date=14. studenoga 2023. |archive-date=14. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231114165118/http://hirc.botanic.hr/services/Reports.svc/PDFInvazivna?idVrste=4864 |url-status=dead }}</ref>
-'''Soja''' ([[latinski jezik|lat.]] '''''Glycine max''''') je [[biljka]] mahunarka visoke hranjive vrijednosti. Postoje razne sorte [[soja|soje]], koje se razlikuju po obliku zrna, [[boja|boji]], [[okus]]u i [[kemija|kemijskim]] svojstvima. Sadrži vrlo velik postotak [[mast]]i  - 19,9%, [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]] - 30,2%  i [[bjelančevine|bjelančevina]] - 36,5% te [[vitamin]]e A i B skupine. U [[prehrana|prehrani]] i [[industrija|industriji]] upotrebljava se u raznim oblicima kao što su: [[sojino mlijeko]], sir poznat kao ''[[tofu]]'', brašno, ulje, umak, briketi itd.
+Postoje razne sorte [[soja|soje]], koje se razlikuju po obliku zrna, [[boja|boji]], [[okus]]u i [[kemija|kemijskim]] svojstvima. Sadrži vrlo velik postotak [[mast]]i – 19,9 %, [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]] – 30,2 %  i [[bjelančevine|bjelančevina]] – 36,5 % te [[vitamin]]e A i B skupine. U [[prehrana|prehrani]] i [[industrija|industriji]] upotrebljava se u raznim oblicima kao što su: [[sojino mlijeko]], sir poznat kao ''[[tofu]]'', brašno, ulje, umak, briketi itd.
+Soja je jedna od [[biljka|biljaka]] kojima se često [[genetičko inženjerstvo|genetički]] manipulira. Genetički modificirana soja koristi se u sve više proizvoda.
-[[Industrijske biljke|Industrijska]] je biljka.
+Jedan od najvećih svjetskih proizvođača genetički modificirane soje jest međunarodna [[korporacija]] [[Monsanto]], čija je sorta ''Roundup Ready'' otporna na [[herbicidi|herbicid]] ''Roundup'', koji također proizvodi Monsanto. Zbog uzgoja [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirane]] soje, uništena su velika prostranstva [[šuma]] i [[travnjak]]a u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Navedeni je herbicid smrtonosan za [[životinje]] koje žive u [[voda|vodi]], posebno za [[žaba|žabe]], ali i za [[čovjek]]a. [[Rumunjska]] i [[Meksiko]] zabranili su uzgoj GMO soje, [[Grčka]] promet, a [[Ekvador]] uvoz hrane s GMO sojom. EU je pak odobrila uvoz GMO soje, i to na 10 godina.<ref>{{Citiranje weba|last=Foote|first=Natasha|date=2020-10-01|title=Genetically modified soybean gains EU Commission approval|url=https://www.euractiv.com/section/agriculture-food/news/genetically-modified-soybean-gains-eu-commission-approval/|access-date=2023-11-14|website=www.euractiv.com|language=en-GB}}</ref>
-Soja je jedna od [[biljka|biljaka]], kojima se [[genetičko inženjerstvo|genetički]] manipulira. Genetički modificirana soja koristi se u sve više proizvoda.
+Prema podatcima Međunarodne organizacije za poljoprivredu i prehranu ([[FAO]]), u [[svijet]]u je [[2005.]] godine proizvedeno ukupno 214.347.289 [[tona]] soje.
-Jedan od najvećih svjetskih proizvođača genetički modificirane soje jest međunarodna [[korporacija]] [[Monsanto]], čija je sorta ''Roundup Ready'' otporna na [[herbicidi|herbicid]] ''Roundup'', koji također proizvodi Monsanto. Zbog uzgoja [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirane]] soje, uništena su velika prostranstva [[šuma]] i [[travnjak]]a u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Pri uzgoju se koristi [[herbicid]] Roundup, koji je smrtonosan za [[životinje]], koje žive u [[voda|vodi]], posebno za [[žaba|žabe]], ali i za [[čovjek]]a. [[Rumunjska]] i [[Meksiko]] zabranili su uzgoj GMO soje, [[Grčka]] promet, a [[Ekvador]] uvoz hrane s GMO sojom.
+Uzgoj genetski modificirane soje u Argentini je prvih godina znatno povećao prinose. Idućih se godina [[korov]] prilagodio genetski modificiranoj soji, što je zahtijevalo još jače otrove za prilagođene superkorove. Velikih skokova u uzgoju soje više nije bilo, a novi jači otrovi i superkorovi uništili su ostale kulture i divlje biljke, tako da su od nekadašnje [[flora|flore]] ostali samo GMO soja i superkorovi.<!-- bio je tekst u Hrvatskom slovu, mislim da ga je napisala Rođena Marija Kuhar -->
-Prema podatcima Međunarodne organizacije za poljoprivredu i prehranu ([[FAO]]), u [[svijet]]u je [[2005.]] proizvedeno 214.347.289 [[tona]] soje.
+== Izvori ==
-Uzgoj genetski modificirane soje u Argentini je prvih godina znatno povećao prinose. Idućih se godina [[korov]] prilagodio genetski modificiranoj soji, što je zahtijevalo još jače otrove za te prilagođene superkorove. Velikih skokova u uzgoju soje više nije bilo, a novi jači otrovi i super[[korov]]i uništili su ostale kulture i divlje bilje, tako da su od nekadašnje [[flora|flore]] ostali samo GMO soja i superkorovi.<!-- bio je tekst u Hrvatskom slovu, mislim da ga je napisala Rođena Marija Kuhar -->
+{{izvori}}
+[[Kategorija:Glycininae]]
-== Vanjske poveznice ==
-{{WProjekti
-|commons= Glycine max
-|commonshr= Soja
-|commonscat= Glycine max
-|commonscathr= Soja
-|wikivrste= Glycine max
-|wikivrstehr=Soja
-}}
-[[Datoteka:Glycine max1.jpg|lijevo|250px|mini|Soja]]
-[[Kategorija:Phaseoleae]]
 [[Kategorija:Industrijske biljke]]