Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Alija Sirotanović

Izvor: Wikipedija
Alija Sirotanović
Alija Sirotanović
Alija Sirotanović na novčanici od 20 000 jugoslavenskih dinara iz 1987. godine.
Rođenje Orahovo, 14. kolovoza 1914.
Smrt Breza, 16. svibnja 1990.
Etnicitet Bošnjak
Državljanstvo jugoslavensko
Zanimanje rudar
Portal o životopisima

Alija Sirotanović (Orahovo, 14. kolovoza 1914.Breza, 16. svibnja 1990.) bio je jugoslavenski rudar, junak socijalističkoga rada i možda najpoznatiji jugoslavenski udarnik.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rani život i obitelj

[uredi | uredi kôd]

Alija Sirotanović je rođen 14. kolovoza 1914. godine u Orahovu, selu pokraj Breze. Odrastao je u obližnjem selu Trtorići. Imao je šest braće i dvije sestre, te su svi bili rudari.[1][2] Njegov brat Ahmed je poginuo u nesreći u rudniku Brezi 14. ožujka 1970. godine.

Udarnik

[uredi | uredi kôd]

Cijeli je život radio u rudniku mrkoga ugljena Breza sa svojom braćom i sestrama.[1]

Rudarenje

[uredi | uredi kôd]

Godine 1947. Sirotanović je postigao rekord u otkopavanju ugljena.[3] 24. srpnja 1949. godine Sirotanović je sudjelovao u natjecanju koje se održalo u više rudnika u Kreki.[4] On i njegova osmeročlana brigada u osmosatnoj je smjeni iskopala 128 vagona mrkoga ugljena,[5] tj. 152 tone mrkoga ugljena u jednoj smjeni,[1] oko 40 tona više od tadašnjega rekordera Alekseja Stahanova.[6] U rujnu 1949. godine održan je prvi „svečani sastanak inicijatora pokreta za visoku produktivnost“ u kojem je Sirotanović sudjelovao s drugim poznatim visokoproduktivnim nositeljima rekorda, kao što su: Nikola Škobić, Risto Mijatović, Antun Bičić, Alojz Petek, itd.[7]

Prema jednoj anegdoti, Sirotanović je navodno kao nagradu za svoj rad od Josipa Broza Tita jedino tražio veću lopatu. Napravljena je za njega i nazvana sirotanovićka.[8]

Naredne godine i smrt

[uredi | uredi kôd]

Bio je udarnik 12 puta.[9] Sirotanović je pokušao ući u politiku, no bio je bezuspješan.[3] Jedanput je bio član federalnoga parlamenta.[3] Izabran je za počasnoga člana Saveza društava inženjera i tehničara Jugoslavije.[10] Umro je u 76. godini u Brezi 16. svibnja 1990. godine. Umro je u siromaštvu.

Nagrade

[uredi | uredi kôd]

Nasljeđe

[uredi | uredi kôd]

Novčanica

[uredi | uredi kôd]
Poznata novčanica od 10 jugoslavenskih dinara iz 1966. godine koja ne prikazuje Sirotanovića, već Arifa Heralića.

Alija Sirotanović bio je lik na novčanici od 20 000 jugoslavenskih dinara iz 1987. godine. Često se pogrešno tvrdi da je bio na novčanici od 1000 jugoslavenskih dinara iz 1955. godine i na novčanici od 10 jugoslavenskih dinara iz 1966. godine. Arif Heralić bio je prikazan na tim novčanicama.

Legende

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e „Alija Sirotanović je umro u siromaštvu, a od Tita je tražio samo veću lopatu“, Klix.ba, objavljeno 13. svibnja 2014., pristupljeno 7. ožujka 2020.
  2. A. Čorbo-Zećo, „SDA tvrdila da je Alija Sirotanović izmišljen lik“, Dnevni avaz, objavljeno 13. svibnja 2014., pristupljeno 7. ožujka 2020.
  3. a b c Momčilo Mitrović, Sarajevska raskršća: dnevnik i kazivanja izbeglica, 1995., Novinsko-izdavačka ustanova „Vojska“, str. 42–44.
  4. Vladimir Unkovski-Korica, The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia: From World War II to Non-Alignment, 2016., I.B.Tauris, str. 111., ISBN 978-1-78672-031-3.
  5. United States, Bureau of Labor Statistics, 1949., Notes on Labor Abroad, str. 41.
  6. Tito-partija, Spektar, 1979., str. 65.
  7. Stipe Tonković, Sindikati u socijalističkoj Jugoslaviji, 1984., Vijeće Saveza sindikata Hrvatske, str. 45.
  8. Alija Sirotanović - simbol radničke klase: Kao nagradu za svoj rad tražio je veću lopatu Oslobođenje
  9. Alija Sirotanović na službenoj web stranici mrkoga ugljena Breza, pristupljeno 7. ožujka 2020.
  10. Steve Ostojić, Dnevnik socijalizma, 1965., Stvarnost, str. 532.
  11. „Junaci bez ulica: Alija Sirotanović“, Radio Sarajevo, objavljeno 19. svibnja 2019., pristupljeno 7. ožujka 2020.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]