Brne Karnarutić
| Brne Karnarutić | |
|---|---|
.JPG) Kip Brne Karnautića u Zadru | |
| Rođenje | 1515.?, Zadar |
| Smrt | između 2. veljače i 27. srpnja 1573., Zadar |
| Zanimanje | pravnik časnik Kapeleta |
| Nacionalnost | Hrvat |
Važnija djela
| |
| Portal o životopisima | |
Brne Karnarutić (Zadar, 1515.? – Zadar, između 2. veljače i 27. srpnja 1573.),[1] bio je hrvatski pjesnik.
Brne Karnarutić rođen je u Zadru oko 1515. godine kao potomak stare plemićke obitelji. Nakon školovanja u Zadru studirao je pravo, vjerojatno u Padovi. Stupivši u mletačku vojsku došao je do čina satnika (capitaneus equitum Croatorum) hrvatskoga konjaništva mletačke vojske.[2] Sudjelovao je u mletačko-osmanskome ratu, 1537. – 1540., kada je bio zapovjednikom odreda hrvatskoga konjaništva.[1] U Zadru je u razdoblju između 1546. i 1550. godine po tri mjeseca godišnje obavljao službu sudca egzaminatora.[1] 1554. godine postao je »pravad govornik« (causidicus nobilis, govornik u parnicama), a sve do 1570. godine u dokumentima se spominjao i kao knežev savjetnik.[1]
Umro je u Zadru 1573. godine. Pokopan je u crkvi sv. Frane.[1]
Karnarutićev opus čine dva posmrtno tiskana djela, povijesni ep Vazetje Sigeta grada (Mletci, 1584.) i romantični epilij Izvarsita gliubav i napochom nemila i nesrichna smart Pirema (Pirama!) i Tisbe sloxena po Barni Charnarutichiu Zadraninu (Mletci, 1586.).[1] Pisao je čakavskim narječjem.
Karnarutićevo djelo Vazetje Sigeta grada (Mletci, 1584.), prvi hrvatski povijesni ep u hrvatskoj književnost koji opjeva sigetsku bitku i tragičnu pogibiju Nikole Šubića Zrinskoga i hrabrih branitelja Sigeta (1566.). Djelo je napisano prema kronici o sigetskoj bitci Podsjedanje i osvojenje Sigeta Franje Črnka,[3] tajnika i komornika Zrinskoga. Ep je posvećen Jurju Zrinskomu, Nikolinu sinu, a nastao je između 1568. i 1572. godine.[1] U djelu je zadržao povjesničarsku objektivnost, ne omalovažava protivničku stranu u ratu, razvidno je njegovo vojničko iskustvo. Hrvatsko mu je domoljublje u uskoj svezi s katoličkim stavom. To se vidi iz prizora kad prije završne bitke Zrinski svojoj vojsci govori kako je turska opsada "kazna za grijeh za moralne propuste kršćana u cijeloj državi".
- 1. izdanje, Mletci, 1584.[1][4](tiskao Rugier d'Alba)[5]
- 2. izdanje, Mletci, 1639.[1] (tiskao Bartul Ginami)[5]
- 3. izdanje, 1661. (prir. Petar Fodroci)[4][6][7]
- 4. izdanje, Vazetje Sigeta grada, složeno po Barni Karnarutiću Zadraninu: Uvod i tumač napisao Velimir Gaj, Narodna tiskanica, Zagreb, 1866. (uvod i tumač napisao Velimir Gaj)[8][9]
- Pretisak i kritičko izdanje, Liber, Zagreb, 1971.
Djelo Izvarsita gliubav i napochom nemila i nesrichna smart Pirema (Pirama!) i Tisbe sloxena po Barni Charnarutichiu Zadraninu (Mletci, 1586.), napisano prije Vazetja Sigeta grada, romantični je epilij, za kojega je priču Karnarutić preuzeo iz četvrtoga pjevanja Ovidijevih Metamorfoza te ju proširio dodatcima kojih u predlošku nema.[1] Posvetio ga je Antunu Vrančiću.[1] Drugo izdanje ove knjige tiskano je pod nazivom Izvarsna ljubav i napokon nemila i nesrićna smart Pirama i Tižbe, u Mletcima 1627. godine.
- Skripte FFZG Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. lipnja 2007. (Wayback Machine) Starija hrvatska književnost - renesansa
- ↑ a b c d e f g h i j k Hrvatski biografski leksikon: Karnarutić, Barne, Milovan Tatarin (2009.), pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925, Hrvatski štamparski zavod d.d., Zagreb, 1925., str. 128.
- ↑ Vazetje Sigeta grada / Brne Karnarutić Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2016. (Wayback Machine), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, pristupljeno pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ a b Karnarutić, Brne Vazetye Szigheta grada / szlosheno po Barni Karnarutichiu Zadraninu Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. rujna 2016. (Wayback Machine), katalog.hazu.hr, pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ a b Hrvatski biografski leksikon Milovan Tatarin: Karnarutić, Brne, 2009., pristupljeno 26. ožujka 2017.)
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Fodroci, enciklopedija.hr, pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ Analitički inventar. Obitelj Fodroci. 1549.-1887., izradila: Maja Pajnić, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2015., str. 2., pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ Karnarutić, Brne Vazetje Sigeta grada / složeno po Barni Karnarutiću Zadraninu ; uvod i tumač napisao Velimir Gaj ; izdanje dra. Ljudevita Gaja. Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. rujna 2016. (Wayback Machine), katalog.hazu.hr, pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Gaj, Velimir, enciklopedija.hr, pristupljeno 3. rujna 2016.
| |||||||||||
