Suradnik:Mostarac

Ostavite mi novu poruku OVDJE

Hrvatska enciklopedija

»Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije profesionalno je uređivana enciklopedija besplatno dostupna i komunikacijski otvorena svojim čitateljima (korisnicima). Za razliku od otvorenih mrežnih enciklopedija, koje teže donijeti sve o svemu, u profesionalnim enciklopedijama nalazimo sređeno i usustavljeno znanje o onome što je najvažnije. Danas, kada se broj izvora znanja umnožio, količina informacija silno povećala, ali se njihova relevantnost i pouzdanost smanjila, profesionalne enciklopedije postale su neka vrsta vodiča koji sređuje i sistematizira ukupno znanje te čuva leksikografske standarde. One daju korpus relevantnog, usustavljenog i pouzdanog znanja koje je takvo jer ih rade vrhunski stručnjaci. [...] Mrežna Hrvatska enciklopedija temelji se na knjižnom (tiskanom) izdanju koje je objavljeno u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine, glavni urednici kojega su bili Dalibor Brozović (1–3. svezak), August Kovačec (4–7. svezak) i Slaven Ravlić (8–11. svezak). U tom je izdanju na ukupno 9272 stranice velikog enciklopedijskog formata objavljeno 67 077 članaka (s ukupno 1 059 000 redaka), sa 17 000 crno-bijelih priloga i 504 stranice priloga u boji. Ta je enciklopedija rezultat rada 1070 autora, uglavnom vanjskih suradnika. Na pojedinim svescima surađivalo je 20 do 30 radnika Zavoda i 300 do 400 vanjskih suradnika. U tom je smislu Hrvatska enciklopedija izraz intelektualne sposobnosti naše sredine, prije svega njezine znanstvene zajednice, te povezanosti i integriranosti leksikografa u tu zajednicu. Ona nastavlja veliku enciklopedijsku tradiciju koju je institucionalizirao Leksikografski zavod, kakvu imaju velike europske zemlje i tek neke srednje i manje, a obilježile su je opće enciklopedije: od nedovršene Hrvatske enciklopedije (5 svezaka, 1941–45, glavni urednik Mate Ujević), Enciklopedije Leksikografskog zavoda (7 svezaka, 1955–64, glavni urednici Marko Kostrenčić, Miroslav Krleža i Josip Protega) do Opće enciklopedije (8 svezaka, 1977–82, glavni urednik Josip Šentija).«

Opća i nacionalna enciklopedija

»Proleksis enciklopedija zasniva se ponajprije na tiskanom izdanju Opće i nacionalne enciklopedije u 20 knjiga koju je, uz leksikografsku potporu Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, izradila tvrtka PRO LEKSIS. Glavni urednik tog izdanja Antun Vujić i dio okupljenih suradnika, uz raniji leksikografski rad, imali su i značajno iskustvo izrade prvoga hrvatskog nacionalnog leksikona u samostalnoj Hrvatskoj, a koji je objavila Naklada Leksikon, također u suradnji sa Zavodom (Hrvatski leksikon, 1. sv. 1996; 2. sv. 1997). Knjige Opće i nacionalne enciklopedije izlazile su kontinuirano od 2005. do 2007. (s dopunskom 21. knjigom, 2009). Izlaskom svih tih enciklopedijskih knjiga ostvareni su enciklopedijsko-leksikografski resursi koji obuhvaćaju oko šezdesetak tisuća članaka, odrednica i natuknica.«

Hrvatski biografski leksikon

»Hrvatski biografski leksikon dugoročan je i opsežan leksikografski biobibliografski projekt. Riječ je o nacionalnoj biografskoj enciklopediji kakva je i u većim kulturama izniman pothvat. Sadržava životopise Hrvata koji su ostavili znatan trag u svojoj zemlji i svijetu te pripadnika drugih naroda koji su sudjelovali u životu hrvatskih zemalja, kontekst u kojem su djelovali te opis njihovih postignuća. Dosad je objavljeno osam svezaka (A–Li) s ukupno 11 423 članka (3873 ilustracije). Glavni urednik prvoga sveska (A–Bi, 1983) bio je Nikica Kolumbić, drugoga (Bj–C, 1989) Aleksandar Stipčević, a od 1990. glavni je urednik Trpimir Macan (Č–Đ, 1993; E–Gm, 1998; Gn–H, 2002; I–Kal, 2005; Kam–Ko, 2009; Kr–Li, 2013).«

Portal znanja

»Portal Leksikografskoga zavoda obuhvaća sadržaj sedam izdanja Zavoda uređenih za prikaz i pretraživanje na internetu – Hrvatskog obiteljskog leksikona, Istarske enciklopedije, Filmskoga leksikona, Nogometnoga leksikona, Krležijane, Hrvatskoga biografskog leksikona i Medicinskog leksikona. Izdanja su međusobno povezana zajedničkim abecedarijem, načinjenim na temelju Hrvatskog obiteljskog leksikona, što čini okosnicu portala na koju se povezuju istovjetne natuknice iz ostalih izdanja. Natuknice koje su specifične za pojedina izdanja u osnovni su abecedarij portala dodane kao natuknice bez teksta. Za osnovno je pretraživanje portala dostupan cjelokupan sadržaj Hrvatskog obiteljskog leksikona te natuknice iz povezanih izdanja. Tako su povezane Istarska enciklopedija, Filmski leksikon, Nogometni leksikon, Krležijana, Hrvatski biografski leksikon i Medicinski leksikon.«

Hrvatska: zemlja i ljudi

»Publikacija Hrvatska: zemlja i ljudi pripremljena je u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Namijenjena je ponajprije mnogoljudnoj publici ostalih zemalja članica, svima onima koji će poželjeti ili zatrebati informacije o novoj članici. Stoga je priređena u nekoliko jezičnih inačica. Kao svojevrsna »osobna iskaznica« ona na sažet i pregledan način donosi najvažnije informacije o zemljopisu, povijesti, političkom ustroju, stanovništvu, gospodarstvu, kulturi i društvu. U pregledu općepoznatih podataka navedene su i neke posebnosti s kojima Hrvatska pridonosi kako jedinstvu, tako i različitosti europskih zemalja, a za koje je Uredništvo procijenilo da su široj publici dosad bile manje poznate.«