The aim of this paper is to show the social role of a music street festival in the local communit... more The aim of this paper is to show the social role of a music street festival in the local community, particularly in processes of shaping a social sustainable city. It is important because it has become an example of a postmodern transnational organized festival. This paper is based on content analysis of newspaper articles relating to the festival and also on interviews with participants in this event. In the analysis the authors selected several main participants: cultural and art performers, local community participants, local government institutions, and tourists. In the introduction, this paper gives a short review of the tradition of street musicians in Zagreb and the history of this particular festival which has developed from an informal street art expression toward an institutionalized art event. In the interviews, participants evaluated the social role of the street festival for urban development and opportunity which the festival brings in their specific neighbourhood area such as the historical city centre. The paper also investigates the possibilities of rehabilitating and revitalizing the city centre through such activities. There is an emphasis on the importance of communication through creativity in the process of the street’ s social life, especially taking participants’ perspective into account. Namely, their experiences in creating social life constitute them as important social partners in the activity of the local community. In addition, the social role and relevance of public communication through urban festivities (in the assessment of vital problems of social sustainability of the historical district) are emphasized. Another important aspect is the use of public space. Namely, the main city squares where the festival occurs are dominant places for performances because of greater possibilities for public communication. These are the most crowded places in town and places where messages are received faster than elsewhere. It is a modern street festival but participants sometimes play with traditional elements. In combining tradition with modern components they achieve a revitalization of cultural identity and realize a huge production of new stories and performances. It only depends on the creative potential of the performer. New festivals make a public scene that is more open and closer to postmodern cultural styles. On the bases of this process anybody can tells or chooses a story. Furthermore, festivals, backed by the media, tourist industry and other social actors participate in producing a cultural scene. On the other side, local community creates and rebuilds their cultural identity with the aid of festivals. This is also the way in which the local community represents themselves to a domestic and international audience.
Anketnim istraživanjem na reprezentativnom uzorku stanovnika Gospica ispitane su razlicite razine... more Anketnim istraživanjem na reprezentativnom uzorku stanovnika Gospica ispitane su razlicite razine i snaga socijalnih identifikacija, misljenja o stanju u lokalnoj zajednici i o perspektivama njezina razvoja.
Rad se temelji na empirijskom istraživanju provedenom 2000. godine u kojem su metodom ankete prik... more Rad se temelji na empirijskom istraživanju provedenom 2000. godine u kojem su metodom ankete prikupljeni podaci na reprezentativnom uzorku građana Zagreba. Cilj rada bio je sto tocnije opisati urbane aspiracije Zagrepcana i to pomocu pitanja razvrstanih u nekoliko tematskih cjelina. Prva se odnosi na identifikaciju anketiranih s gradom koja je pokazala afirmaciju vrijednosti zavicajnog pripadanja gradu i svjedoci o snažnoj povezanosti s gradom. U drugoj skupini nasla su se pitanja koja opisuju razvojnu predodžbu o Zagrebu. Kao temeljno obilježje pokazao se doživljaj Zagreba kao važnog kulturnog i intelektualnog sredista Hrvatske, ali istodobno se utvrđuje i ocjena da grad nije oblikovao uvjete za "bolju buducnost" pa mu se odrice sposobnost proizvodnje razvojne perspektive. Osim na opcenitoj razini, građani su ocjenjivali i uvjete i kvalitetu života u pojedinim gradskim kvartovima u kojima žive. Poruka anketiranih može se sažeti u dva stava: (1) potreba dovrsenja urbanizacije gradskih rubova i (2) usporedna reurbanizacija grada. Stambeni uvjeti i stambene aspiracije treca su skupina pitanja koja u srediste stambenih aspiracija stavlja model "obiteljske kuce s okucnicom" ali i druga poželjna obilježja kao sto su: stanovanje na nižim katovima, prednost življenja unutar pjesackih zona i sl. atribucije povezane s ekologijskom kakvocom životnog okolisa.
Zbog suvremenih migracijskih, demografskih i gospodarskih trendova cesto se u literaturi propituj... more Zbog suvremenih migracijskih, demografskih i gospodarskih trendova cesto se u literaturi propituje sposobnost maloga grada da se održi kao urbani format sa socijalnim i kulturnim posebnoscu. Odnosi se to dakako ponajprije na one sredine u kojima spoj staroga i novoga nije zaživio. Na one gradove u kojima se nije nasao adekvatni model upravljanja bastinom i koji se zbog toga susrecu s depopulacijom i odumiranjem stare gradske jezgre – sto u malim sredinama ne ugrožava samo identitet nego u konacnici i samu urbanu vitalnost. Imajuci na umu naznaceni kontekst, definiranja modela održivog razvitka hrvatskih malih gradova osnovni je problem koji se provlaci kroz ovaj rad. Prvi korak u iznalaženju takvog modela svakako je podvlacenje crte i pregled bilance, zbroj uspjeha i neuspjeha urbanizacijskog procesa u malim gradovima u Hrvatskoj. Svrha ovoga rada jest napraviti jednu takvu malu inventuru, pri cemu su konkretni ciljevi istraživanja utvrditi u kojoj se mjeri mali grada doživljava kao (ne)poželjno životno mjesto, kakvo je viđenje nacina na koji se urbana bastina nosi s urbanom transformacijom, te identificirati poželjne razvojne smjernice. Naznaceni ciljevi istraživanja i sam istraživacki problem na određeni nacin su uputili istraživanje na specificnu populaciju. Naime, istraživacki fokus je usmjeren na upravljacku strukturu – o gradu su bili pozvani govoriti procelnici gradskih ureda. Kao najvažnije nalaze do kojih se doslo istraživanjem svakako treba istaknuti da ispitanici drže mali grad sredinom koja svojim stanovnicima može pružiti pristojne životne uvjete, pritom dobar dio njih misli da su ti uvjeti bolji nego u drugim hrvatskim gradovima. Sto se tice odnosa prema povijesnoj jezgri i graditeljskoj bastini, nalazi pokazuju da ispitanici smatraju kako suživot novoga i staroga u vecini malih gradova funkcionira (iako nije zanemariv broj slucajeva u kojima je doslo i do narusavanja tog odnosa), a glede situacije u povijesnoj jezgri, ispitanici smatraju kako postindustrijska tranzicija u vecini malih gradova nije potakla znatnije gentrifikacijske procese. Kada je rijec o poželjnim modelima razvitka, ispitanici isticu da je važno u procese planiranja znatno vise ukljuciti strucnjake, obicne građene i udruge civilnog drustva. Kao najvažniji kriteriji za planiranje razvoja oznaceni su podrska strucnjaka i ekoloska prihvatljivost, a od djelatnosti koje bi trebale osigurati gradu prosperitet ispitanici su najcesce spominjali turizam.
U radu se uspoređuju stavovi stalnih i povremenih stanovnika u pogledu kvalitete života u obalnim... more U radu se uspoređuju stavovi stalnih i povremenih stanovnika u pogledu kvalitete života u obalnim naseljima, te razvojnih perspektiva naselja.
Na temelju stotinjak eseja zagrebackih srednjoskolaca, u radu se analizira odnos pojedinac-grad, ... more Na temelju stotinjak eseja zagrebackih srednjoskolaca, u radu se analizira odnos pojedinac-grad, doživljaj grada od strane njegovih mladih stanovnika, te odgovor na sredisnje identitetsko pitanje: tko je Zagrepcanin? Premda se grad u perspektivi njegovih mladih stanovnika pojavljuje u dvostrukoj ulozi: i kao velegrad-metropola i kao zavicajno mjesto, nedvosmisleno je njihovo opredjeljenje za Zagreb kao europski grad i u ekologijskom i u kulturnom i u gospodarskom pogledu. Na takvoj podlozi oblikuje se i procjenjivanje sadasnjeg stanja, ali i perspektive buduceg grada.
Since there is no single model of cultural sustainability, our hypothesis is that different conce... more Since there is no single model of cultural sustainability, our hypothesis is that different concepts of cultural sustainability are intertwined, complementary and not mutually exclusive in reality. Using Dubrovnik, two possible understandings of the role of culture in the sustainable development of this city will be investigated and compared. One group of participants in this study work for recognized cultural institutions and the other group are alternative artists who work outside cultural institutions. Initially, the relationship between the city and memory will be considered through to the ways heritage can be used and the benefits and risks of this relationship.
Rad donosi prikaz sadasnjeg razvojnog stanja u Županiji, te raspravu o mogucnostima buduceg razvo... more Rad donosi prikaz sadasnjeg razvojnog stanja u Županiji, te raspravu o mogucnostima buduceg razvoja, iz perspektive stanovnistva Županije. Rad se temelji na anketnom istraživanju.
Chapter 7 'Days of Radunica': A Street Festival in the Croatian Town of Split Anka Mise... more Chapter 7 'Days of Radunica': A Street Festival in the Croatian Town of Split Anka Misetic and Ines Sabotic Introduction Street festivals and their social life ... parts of town) with offers of free fried pilchards and homemade wine There is also a bingo, and a concert of pop music The ...
The aim of this paper is to show the social role of a music street festival in the local communit... more The aim of this paper is to show the social role of a music street festival in the local community, particularly in processes of shaping a social sustainable city. It is important because it has become an example of a postmodern transnational organized festival. This paper is based on content analysis of newspaper articles relating to the festival and also on interviews with participants in this event. In the analysis the authors selected several main participants: cultural and art performers, local community participants, local government institutions, and tourists. In the introduction, this paper gives a short review of the tradition of street musicians in Zagreb and the history of this particular festival which has developed from an informal street art expression toward an institutionalized art event. In the interviews, participants evaluated the social role of the street festival for urban development and opportunity which the festival brings in their specific neighbourhood area such as the historical city centre. The paper also investigates the possibilities of rehabilitating and revitalizing the city centre through such activities. There is an emphasis on the importance of communication through creativity in the process of the street’ s social life, especially taking participants’ perspective into account. Namely, their experiences in creating social life constitute them as important social partners in the activity of the local community. In addition, the social role and relevance of public communication through urban festivities (in the assessment of vital problems of social sustainability of the historical district) are emphasized. Another important aspect is the use of public space. Namely, the main city squares where the festival occurs are dominant places for performances because of greater possibilities for public communication. These are the most crowded places in town and places where messages are received faster than elsewhere. It is a modern street festival but participants sometimes play with traditional elements. In combining tradition with modern components they achieve a revitalization of cultural identity and realize a huge production of new stories and performances. It only depends on the creative potential of the performer. New festivals make a public scene that is more open and closer to postmodern cultural styles. On the bases of this process anybody can tells or chooses a story. Furthermore, festivals, backed by the media, tourist industry and other social actors participate in producing a cultural scene. On the other side, local community creates and rebuilds their cultural identity with the aid of festivals. This is also the way in which the local community represents themselves to a domestic and international audience.
Anketnim istraživanjem na reprezentativnom uzorku stanovnika Gospica ispitane su razlicite razine... more Anketnim istraživanjem na reprezentativnom uzorku stanovnika Gospica ispitane su razlicite razine i snaga socijalnih identifikacija, misljenja o stanju u lokalnoj zajednici i o perspektivama njezina razvoja.
Rad se temelji na empirijskom istraživanju provedenom 2000. godine u kojem su metodom ankete prik... more Rad se temelji na empirijskom istraživanju provedenom 2000. godine u kojem su metodom ankete prikupljeni podaci na reprezentativnom uzorku građana Zagreba. Cilj rada bio je sto tocnije opisati urbane aspiracije Zagrepcana i to pomocu pitanja razvrstanih u nekoliko tematskih cjelina. Prva se odnosi na identifikaciju anketiranih s gradom koja je pokazala afirmaciju vrijednosti zavicajnog pripadanja gradu i svjedoci o snažnoj povezanosti s gradom. U drugoj skupini nasla su se pitanja koja opisuju razvojnu predodžbu o Zagrebu. Kao temeljno obilježje pokazao se doživljaj Zagreba kao važnog kulturnog i intelektualnog sredista Hrvatske, ali istodobno se utvrđuje i ocjena da grad nije oblikovao uvjete za "bolju buducnost" pa mu se odrice sposobnost proizvodnje razvojne perspektive. Osim na opcenitoj razini, građani su ocjenjivali i uvjete i kvalitetu života u pojedinim gradskim kvartovima u kojima žive. Poruka anketiranih može se sažeti u dva stava: (1) potreba dovrsenja urbanizacije gradskih rubova i (2) usporedna reurbanizacija grada. Stambeni uvjeti i stambene aspiracije treca su skupina pitanja koja u srediste stambenih aspiracija stavlja model "obiteljske kuce s okucnicom" ali i druga poželjna obilježja kao sto su: stanovanje na nižim katovima, prednost življenja unutar pjesackih zona i sl. atribucije povezane s ekologijskom kakvocom životnog okolisa.
Zbog suvremenih migracijskih, demografskih i gospodarskih trendova cesto se u literaturi propituj... more Zbog suvremenih migracijskih, demografskih i gospodarskih trendova cesto se u literaturi propituje sposobnost maloga grada da se održi kao urbani format sa socijalnim i kulturnim posebnoscu. Odnosi se to dakako ponajprije na one sredine u kojima spoj staroga i novoga nije zaživio. Na one gradove u kojima se nije nasao adekvatni model upravljanja bastinom i koji se zbog toga susrecu s depopulacijom i odumiranjem stare gradske jezgre – sto u malim sredinama ne ugrožava samo identitet nego u konacnici i samu urbanu vitalnost. Imajuci na umu naznaceni kontekst, definiranja modela održivog razvitka hrvatskih malih gradova osnovni je problem koji se provlaci kroz ovaj rad. Prvi korak u iznalaženju takvog modela svakako je podvlacenje crte i pregled bilance, zbroj uspjeha i neuspjeha urbanizacijskog procesa u malim gradovima u Hrvatskoj. Svrha ovoga rada jest napraviti jednu takvu malu inventuru, pri cemu su konkretni ciljevi istraživanja utvrditi u kojoj se mjeri mali grada doživljava kao (ne)poželjno životno mjesto, kakvo je viđenje nacina na koji se urbana bastina nosi s urbanom transformacijom, te identificirati poželjne razvojne smjernice. Naznaceni ciljevi istraživanja i sam istraživacki problem na određeni nacin su uputili istraživanje na specificnu populaciju. Naime, istraživacki fokus je usmjeren na upravljacku strukturu – o gradu su bili pozvani govoriti procelnici gradskih ureda. Kao najvažnije nalaze do kojih se doslo istraživanjem svakako treba istaknuti da ispitanici drže mali grad sredinom koja svojim stanovnicima može pružiti pristojne životne uvjete, pritom dobar dio njih misli da su ti uvjeti bolji nego u drugim hrvatskim gradovima. Sto se tice odnosa prema povijesnoj jezgri i graditeljskoj bastini, nalazi pokazuju da ispitanici smatraju kako suživot novoga i staroga u vecini malih gradova funkcionira (iako nije zanemariv broj slucajeva u kojima je doslo i do narusavanja tog odnosa), a glede situacije u povijesnoj jezgri, ispitanici smatraju kako postindustrijska tranzicija u vecini malih gradova nije potakla znatnije gentrifikacijske procese. Kada je rijec o poželjnim modelima razvitka, ispitanici isticu da je važno u procese planiranja znatno vise ukljuciti strucnjake, obicne građene i udruge civilnog drustva. Kao najvažniji kriteriji za planiranje razvoja oznaceni su podrska strucnjaka i ekoloska prihvatljivost, a od djelatnosti koje bi trebale osigurati gradu prosperitet ispitanici su najcesce spominjali turizam.
U radu se uspoređuju stavovi stalnih i povremenih stanovnika u pogledu kvalitete života u obalnim... more U radu se uspoređuju stavovi stalnih i povremenih stanovnika u pogledu kvalitete života u obalnim naseljima, te razvojnih perspektiva naselja.
Na temelju stotinjak eseja zagrebackih srednjoskolaca, u radu se analizira odnos pojedinac-grad, ... more Na temelju stotinjak eseja zagrebackih srednjoskolaca, u radu se analizira odnos pojedinac-grad, doživljaj grada od strane njegovih mladih stanovnika, te odgovor na sredisnje identitetsko pitanje: tko je Zagrepcanin? Premda se grad u perspektivi njegovih mladih stanovnika pojavljuje u dvostrukoj ulozi: i kao velegrad-metropola i kao zavicajno mjesto, nedvosmisleno je njihovo opredjeljenje za Zagreb kao europski grad i u ekologijskom i u kulturnom i u gospodarskom pogledu. Na takvoj podlozi oblikuje se i procjenjivanje sadasnjeg stanja, ali i perspektive buduceg grada.
Since there is no single model of cultural sustainability, our hypothesis is that different conce... more Since there is no single model of cultural sustainability, our hypothesis is that different concepts of cultural sustainability are intertwined, complementary and not mutually exclusive in reality. Using Dubrovnik, two possible understandings of the role of culture in the sustainable development of this city will be investigated and compared. One group of participants in this study work for recognized cultural institutions and the other group are alternative artists who work outside cultural institutions. Initially, the relationship between the city and memory will be considered through to the ways heritage can be used and the benefits and risks of this relationship.
Rad donosi prikaz sadasnjeg razvojnog stanja u Županiji, te raspravu o mogucnostima buduceg razvo... more Rad donosi prikaz sadasnjeg razvojnog stanja u Županiji, te raspravu o mogucnostima buduceg razvoja, iz perspektive stanovnistva Županije. Rad se temelji na anketnom istraživanju.
Chapter 7 'Days of Radunica': A Street Festival in the Croatian Town of Split Anka Mise... more Chapter 7 'Days of Radunica': A Street Festival in the Croatian Town of Split Anka Misetic and Ines Sabotic Introduction Street festivals and their social life ... parts of town) with offers of free fried pilchards and homemade wine There is also a bingo, and a concert of pop music The ...
Uploads
Papers by Anka Misetic