Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ucinak giberelinske kiseline (GA3) primijenjene u razlicit... more Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ucinak giberelinske kiseline (GA3) primijenjene u razlicitim fenofazama razvoja articoke na visinu cvjetne stabljike, rani i ukupni prinos te masu primarne glavice. Pokus je postavljen u dvije godine na dvije lokacije Jelsa i Opuzen. GA3 je primijenjena folijarno na articoku cv. Imperial Star u koncentraciji od 50 mg/l na biljkama s 11-17 razvijenih listova. Visina cvjetne stabljike je u 2000. bila pod utjecajem tretiranja s GA3, ali nije i u 2001. godini. Rani prinos articoke povecao se 10 – 50 % kada su biljke tretirane u fazi s 13 i 16 listova. GA3 nije utjecala na ukupni prinos articoke. Prosjecna masa glavice smanjivala se s njenom primjenom u kasnijoj fenofazi. Osim GA3 i klimatske prilike nakon tretiranja imale su znacajan utjecaj na komponente prinosa.
48. Hrvatski i 8. Međunarodni Simpozij Agronoma, Dubrovnik, Hrvatska, 17.-22. veljač 2013. Zbornik Radova., 2013
Cilj rada bio je utvrditi utjecaj domacih ekotipova (Ljubitovacki sarac i Ljubitovacki bijeli) i ... more Cilj rada bio je utvrditi utjecaj domacih ekotipova (Ljubitovacki sarac i Ljubitovacki bijeli) i introduciranih kultivara (Domaci ozimi crveni i Domaci ozimi bijeli) cesnjaka na komponente prinosa u uvjetima tradicionalnog uzgoja u krskom polju, na podrucju Ljubitovice. Oba Ljubitovacka ekotipa postigla su znacajno veci postotak suhe tvari i vece morfoloske parametre glavice od oba introducirana kultivara. Najmanja masa glavice zabilježena je kod kultivara Domaci ozimi bijeli dok se po broju cesnjeva u lukovici testirani genotipovi nisu razlikovali. Ljubitovacki sarac imao je krupnije cesnjeve od oba kultivara te najveci postotak prezimjelih biljaka kao i najveci prinos.
... nije bilo berbe jer su biljke propale, dok između drugih tretmana nije bilo razlika (tablica ... more ... nije bilo berbe jer su biljke propale, dok između drugih tretmana nije bilo razlika (tablica 2). Premda mnogi autori navode kako GA3 ima pozitivan utjecaj na rani prinos (Rayder i sur., 1983;Elia i sur., 1994; Goreta i sur., 2004), taj utjecaj u ovom istraivanju nije bio izraen. ...
Cilj ovog rada bio je utvrditi morfoloska svojstva lukovice 27 ekotipova jadranskog cesnjaka prik... more Cilj ovog rada bio je utvrditi morfoloska svojstva lukovice 27 ekotipova jadranskog cesnjaka prikupljenih sa 21 lokacije: Brgud, Golubic, Jezero, Konavle, Kricke, Kurtovici, Ljubitovica, Metajna Pag, Metkovic, Miljevci, Obrovac Sinj, Opuzen, Polaca Knin, Primorski Dolac, Rastok, Stija, Tinjan, Trnbusi, Vojnic i Zmijavci. Ekotipovi s najvise poželjnih svojstava uzgajaju se na lokacijama Jezero, Kricke i Primorski Dolac ozimi, kod kojih je masa lukovice 56, 3 do 72 g, broj cesnjeva u lukovici je između 11-15 komada s prosjecnom masom vecom od 5 g. Cesnjevi ekotipova Brgud, Konavle, Kurtovici, Ljubitovica bijeli i Sarac, Primorski Dolac jari, Rastok i Vojnic sadrže vise od 40% suhe tvari.
46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture, Opatija, Croatia, 14-18 February 2011. Proceedings., 2011
Cilj istraživanja bio je prouciti utjecaj genotipa i vodnog stresa pri razlicitim koncentracijama... more Cilj istraživanja bio je prouciti utjecaj genotipa i vodnog stresa pri razlicitim koncentracijama dusika na najznacajnija svojstva biljke i korijena u ranijim fazama razvoja psenice. Za tu svrhu postavljen je staklenicki mikropokus s pet genotipova psenice, dvije razine opskrbe vodom i tri razine koncentracije dusika. Utvrđeno je da su se broj zelenih listova, ukupna masa biljke, masa zelenih listova, masa stabljike i povrsina zelenog lista povecavali dodavanjem dusika i vode. Broj i masa otpalih listova povecavali su se dodavanjem dusika, ali su se smanjivali dodavanjem vode. Statisticki znacajne interakcije zabilježene su najcesce između dusika i vode te između genotipa i dusika.
Watermelon is among the most important crops in the coastal part of Croatia. Due to limitation in... more Watermelon is among the most important crops in the coastal part of Croatia. Due to limitation in arable land, the watermelon is planted successively at the same plot for years. Under those conditions problems caused by sili-borne diseases and pests, and increased soil salinity, have become serous constrain in vegetable production. Grafting is technique frequently used to overcome diverse limitations in vegetable production. We have tested effect of three rootstocks [‘Strong Tosa’ and ‘S1’ (Cucurbita maxima x Cucurbita moschata), or ‘Emphasis’ (Lagenaria siceraria)] on fruit size and quality of watermelon (cv. Fantasy) exposed to a NaCl-induced salinity stress (EC = 2.2, 4.0, or 6.0 dS/m). The fruit length, diameter, circumference, and weight were linearly decreased as salinity increased but the effect of rootstocks was observed only for fruit circumference and weight. The lycopene content of the fruit was increased as salinity increased, while differences among rootstocks were not significant. The content of glucose and fructose were higher at 6 dS/m compared to 2 dS/m, and opposite was observed for sucrose content. Rootstock effect was significant only for fruit sucrose content, and it was higher in ungrafted compared to those grafted on 'S1' and 'Strong Tosa'.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ucinak giberelinske kiseline (GA3) primijenjene u razlicit... more Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ucinak giberelinske kiseline (GA3) primijenjene u razlicitim fenofazama razvoja articoke na visinu cvjetne stabljike, rani i ukupni prinos te masu primarne glavice. Pokus je postavljen u dvije godine na dvije lokacije Jelsa i Opuzen. GA3 je primijenjena folijarno na articoku cv. Imperial Star u koncentraciji od 50 mg/l na biljkama s 11-17 razvijenih listova. Visina cvjetne stabljike je u 2000. bila pod utjecajem tretiranja s GA3, ali nije i u 2001. godini. Rani prinos articoke povecao se 10 – 50 % kada su biljke tretirane u fazi s 13 i 16 listova. GA3 nije utjecala na ukupni prinos articoke. Prosjecna masa glavice smanjivala se s njenom primjenom u kasnijoj fenofazi. Osim GA3 i klimatske prilike nakon tretiranja imale su znacajan utjecaj na komponente prinosa.
48. Hrvatski i 8. Međunarodni Simpozij Agronoma, Dubrovnik, Hrvatska, 17.-22. veljač 2013. Zbornik Radova., 2013
Cilj rada bio je utvrditi utjecaj domacih ekotipova (Ljubitovacki sarac i Ljubitovacki bijeli) i ... more Cilj rada bio je utvrditi utjecaj domacih ekotipova (Ljubitovacki sarac i Ljubitovacki bijeli) i introduciranih kultivara (Domaci ozimi crveni i Domaci ozimi bijeli) cesnjaka na komponente prinosa u uvjetima tradicionalnog uzgoja u krskom polju, na podrucju Ljubitovice. Oba Ljubitovacka ekotipa postigla su znacajno veci postotak suhe tvari i vece morfoloske parametre glavice od oba introducirana kultivara. Najmanja masa glavice zabilježena je kod kultivara Domaci ozimi bijeli dok se po broju cesnjeva u lukovici testirani genotipovi nisu razlikovali. Ljubitovacki sarac imao je krupnije cesnjeve od oba kultivara te najveci postotak prezimjelih biljaka kao i najveci prinos.
... nije bilo berbe jer su biljke propale, dok između drugih tretmana nije bilo razlika (tablica ... more ... nije bilo berbe jer su biljke propale, dok između drugih tretmana nije bilo razlika (tablica 2). Premda mnogi autori navode kako GA3 ima pozitivan utjecaj na rani prinos (Rayder i sur., 1983;Elia i sur., 1994; Goreta i sur., 2004), taj utjecaj u ovom istraivanju nije bio izraen. ...
Cilj ovog rada bio je utvrditi morfoloska svojstva lukovice 27 ekotipova jadranskog cesnjaka prik... more Cilj ovog rada bio je utvrditi morfoloska svojstva lukovice 27 ekotipova jadranskog cesnjaka prikupljenih sa 21 lokacije: Brgud, Golubic, Jezero, Konavle, Kricke, Kurtovici, Ljubitovica, Metajna Pag, Metkovic, Miljevci, Obrovac Sinj, Opuzen, Polaca Knin, Primorski Dolac, Rastok, Stija, Tinjan, Trnbusi, Vojnic i Zmijavci. Ekotipovi s najvise poželjnih svojstava uzgajaju se na lokacijama Jezero, Kricke i Primorski Dolac ozimi, kod kojih je masa lukovice 56, 3 do 72 g, broj cesnjeva u lukovici je između 11-15 komada s prosjecnom masom vecom od 5 g. Cesnjevi ekotipova Brgud, Konavle, Kurtovici, Ljubitovica bijeli i Sarac, Primorski Dolac jari, Rastok i Vojnic sadrže vise od 40% suhe tvari.
46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture, Opatija, Croatia, 14-18 February 2011. Proceedings., 2011
Cilj istraživanja bio je prouciti utjecaj genotipa i vodnog stresa pri razlicitim koncentracijama... more Cilj istraživanja bio je prouciti utjecaj genotipa i vodnog stresa pri razlicitim koncentracijama dusika na najznacajnija svojstva biljke i korijena u ranijim fazama razvoja psenice. Za tu svrhu postavljen je staklenicki mikropokus s pet genotipova psenice, dvije razine opskrbe vodom i tri razine koncentracije dusika. Utvrđeno je da su se broj zelenih listova, ukupna masa biljke, masa zelenih listova, masa stabljike i povrsina zelenog lista povecavali dodavanjem dusika i vode. Broj i masa otpalih listova povecavali su se dodavanjem dusika, ali su se smanjivali dodavanjem vode. Statisticki znacajne interakcije zabilježene su najcesce između dusika i vode te između genotipa i dusika.
Watermelon is among the most important crops in the coastal part of Croatia. Due to limitation in... more Watermelon is among the most important crops in the coastal part of Croatia. Due to limitation in arable land, the watermelon is planted successively at the same plot for years. Under those conditions problems caused by sili-borne diseases and pests, and increased soil salinity, have become serous constrain in vegetable production. Grafting is technique frequently used to overcome diverse limitations in vegetable production. We have tested effect of three rootstocks [‘Strong Tosa’ and ‘S1’ (Cucurbita maxima x Cucurbita moschata), or ‘Emphasis’ (Lagenaria siceraria)] on fruit size and quality of watermelon (cv. Fantasy) exposed to a NaCl-induced salinity stress (EC = 2.2, 4.0, or 6.0 dS/m). The fruit length, diameter, circumference, and weight were linearly decreased as salinity increased but the effect of rootstocks was observed only for fruit circumference and weight. The lycopene content of the fruit was increased as salinity increased, while differences among rootstocks were not significant. The content of glucose and fructose were higher at 6 dS/m compared to 2 dS/m, and opposite was observed for sucrose content. Rootstock effect was significant only for fruit sucrose content, and it was higher in ungrafted compared to those grafted on 'S1' and 'Strong Tosa'.
Uploads