Autor je u radu nastojao prikazati drustveno-ekonomske prilike u Brodu i naseljima brodske okolic... more Autor je u radu nastojao prikazati drustveno-ekonomske prilike u Brodu i naseljima brodske okolice krajem 17. i pocetkom 18. stoljeca. Pri tome je primjenom statistickih metoda, pokusao obraditi razlicite drustvene, prirodne i demografske preduvjete za razvoj gospodarstva na tom podrucju. Također se usredotocio na prikaz razvijenosti pojedinih grana gospodarstva (ratarstva, stocarstva, vinogradarstva te obrta i trgovine) u istraživanom razdoblju. Na kraju je na temelju razvijenosti gospodarstva te podataka iz objavljenog arhivskog gradiva pokusao prikazati životni standard stanovnistva.
Autor je analizirajuci popise slavonskih vlastelinstava iz prve polovine 18. stoljeca nastojao ut... more Autor je analizirajuci popise slavonskih vlastelinstava iz prve polovine 18. stoljeca nastojao utvrditi razvijenost alodijalnoga gospodarstva, primjenjujuci pritom cetiri metodoloska modela (udio obrađenih ratarskih povrsina naalodiju /oranice, livade i vinogradi/ u ukupno obrađenim ratarskim povrsinama na vlastelinstvu, troskovi stvaranja alodijalnoga gospodarstva, udio prihoda alodijalnoga gospodarstva u ukupnom vlastelinskom prihodu te strukture prihoda alodijalnoga gospodarstva). Analizirajuci tako prikupljene podatke, utvrdio je razvijenost alodijalnoga gospodarstva te dosao do zakljucka da su ta gospodarstva bila prilicno slabo razvijena. Proucavanje alodijalnoga gospodarstva omogucuje uvid u privređivanje slavonskih vlastelinstava, ali i u promjene u drustvenim odnosima tij ekom prve polovine 18. stoljeca.
Autor je u radu prikazao drustveno-ekonomske prilike u Slavoniji tijekom života Antuna Bacica. Pr... more Autor je u radu prikazao drustveno-ekonomske prilike u Slavoniji tijekom života Antuna Bacica. Pri tome je najvecu pažnju obratio na drustveno-ekonomske procese, koji su se odvijali tijekom života ovog uglednog franjevca.
Na temelju analize više popisa Našičkog vlastelinstva autor pokazuje da je do jačanja uzgoja vino... more Na temelju analize više popisa Našičkog vlastelinstva autor pokazuje da je do jačanja uzgoja vinove loze na vlastelinstvu došlo u drugoj polovici 18. stoljeća, kada se površine obrađenih vinograda višestruko povećavaju. Istodobno, iz desetinskih popisa vidljivo je da je od 1706. do 1722. kontinuirano rasla veličina desetine pa se može pretpostaviti da je rasla i proizvodnja vina. Iz podataka o vlastelinskim prihodima vidljivo je da su vinogradi na alodijalnom gospodarstvu rodili bolje nego na seoskim imanjima. Jačanje uzgoja vinove loze nastavljeno je sve do 1736. godine, nakon koje su površine pod vinovom lozom vjerojatno dosta smanjene. Uzrok tome treba tražiti u ratu između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva te epidimiji kuge u Slavoniji. Poslije završetka rata i prestanka epidemije na vlastelinstvu je vjerojatno ponovno lagano povećana površina obrađenih vinograda. Tome su pridonijele i mjere koje je poduzela obitelj Pejačević želeći ojačati gospodarstvo na posjedu.Wine gr...
Autor je u radu nastojao prikazati drustveno-ekonomske prilike u Brodu i naseljima brodske okolic... more Autor je u radu nastojao prikazati drustveno-ekonomske prilike u Brodu i naseljima brodske okolice krajem 17. i pocetkom 18. stoljeca. Pri tome je primjenom statistickih metoda, pokusao obraditi razlicite drustvene, prirodne i demografske preduvjete za razvoj gospodarstva na tom podrucju. Također se usredotocio na prikaz razvijenosti pojedinih grana gospodarstva (ratarstva, stocarstva, vinogradarstva te obrta i trgovine) u istraživanom razdoblju. Na kraju je na temelju razvijenosti gospodarstva te podataka iz objavljenog arhivskog gradiva pokusao prikazati životni standard stanovnistva.
Autor je analizirajuci popise slavonskih vlastelinstava iz prve polovine 18. stoljeca nastojao ut... more Autor je analizirajuci popise slavonskih vlastelinstava iz prve polovine 18. stoljeca nastojao utvrditi razvijenost alodijalnoga gospodarstva, primjenjujuci pritom cetiri metodoloska modela (udio obrađenih ratarskih povrsina naalodiju /oranice, livade i vinogradi/ u ukupno obrađenim ratarskim povrsinama na vlastelinstvu, troskovi stvaranja alodijalnoga gospodarstva, udio prihoda alodijalnoga gospodarstva u ukupnom vlastelinskom prihodu te strukture prihoda alodijalnoga gospodarstva). Analizirajuci tako prikupljene podatke, utvrdio je razvijenost alodijalnoga gospodarstva te dosao do zakljucka da su ta gospodarstva bila prilicno slabo razvijena. Proucavanje alodijalnoga gospodarstva omogucuje uvid u privređivanje slavonskih vlastelinstava, ali i u promjene u drustvenim odnosima tij ekom prve polovine 18. stoljeca.
Autor je u radu prikazao drustveno-ekonomske prilike u Slavoniji tijekom života Antuna Bacica. Pr... more Autor je u radu prikazao drustveno-ekonomske prilike u Slavoniji tijekom života Antuna Bacica. Pri tome je najvecu pažnju obratio na drustveno-ekonomske procese, koji su se odvijali tijekom života ovog uglednog franjevca.
Na temelju analize više popisa Našičkog vlastelinstva autor pokazuje da je do jačanja uzgoja vino... more Na temelju analize više popisa Našičkog vlastelinstva autor pokazuje da je do jačanja uzgoja vinove loze na vlastelinstvu došlo u drugoj polovici 18. stoljeća, kada se površine obrađenih vinograda višestruko povećavaju. Istodobno, iz desetinskih popisa vidljivo je da je od 1706. do 1722. kontinuirano rasla veličina desetine pa se može pretpostaviti da je rasla i proizvodnja vina. Iz podataka o vlastelinskim prihodima vidljivo je da su vinogradi na alodijalnom gospodarstvu rodili bolje nego na seoskim imanjima. Jačanje uzgoja vinove loze nastavljeno je sve do 1736. godine, nakon koje su površine pod vinovom lozom vjerojatno dosta smanjene. Uzrok tome treba tražiti u ratu između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva te epidimiji kuge u Slavoniji. Poslije završetka rata i prestanka epidemije na vlastelinstvu je vjerojatno ponovno lagano povećana površina obrađenih vinograda. Tome su pridonijele i mjere koje je poduzela obitelj Pejačević želeći ojačati gospodarstvo na posjedu.Wine gr...
Uploads
Papers by Milan Vrbanus