U radu su prikazani rezultati kvalitativnog istraživanja kojemu je cilj bio dobiti uvid u doživlj... more U radu su prikazani rezultati kvalitativnog istraživanja kojemu je cilj bio dobiti uvid u doživljaj važnosti osobnih i profesionalnih obilježja supervizora iz perspektive supervizanata koja mogu imati utjecaj na izbor supervizora, ali i na supervizijski proces te uopce ukljucivanje supervizanata u superviziju. U istraživanju je sudjelovalo sesnaest strucnih radnika zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi u Krapinsko-zagorskoj županiji. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua, a u obradi je koristena tematska analiza sadržaja. Intervjuirani supervizanti iznijeli su vlastito viđenje poželjnih i manje poželjnih osobnih i profesionalnih obilježja supervizora, te koje bi informacije o supervizoru voljeli saznati pri prvom predstavljanju supervizora. Govoreci o poželjnim osobinama supervizora supervizanti izdvajaju teme zrelosti supervizora, odnosa prema drugima, pojavnost, rod, obilježja glasa te njegov pozitivan stav. Poželjna profesionalna obilježja opisuju kroz teme posjedovanja obrazovanja iz supervizije, posjedovanje strucnih kompetencija, supervizijskog iskustva, komunikacijskih vjestina, kroz poželjan stil komuniciranja, vjestine upravljanja supervizijskim procesom, brigu supervizora za supervizante i odnos te usmjeravanje procesa rjesavanja problemskih situacija. Doprinos ovog istraživanja je stjecanje uvida u promisljanja supervizanata o obilježjima supervizora u svrhu osvjestavanja supervizora o važnosti osobnih i profesionalnih obilježja koje supervizor unosi u grupu, ali i bitnim elementima o kojima supervizor treba voditi racuna pri predstavljanju supervizantima.
U radu je napravljen pregled istraživanja u podrucju udomiteljstva djece u Hrvatskoj. Na temelju ... more U radu je napravljen pregled istraživanja u podrucju udomiteljstva djece u Hrvatskoj. Na temelju tog pregleda, napravljena je projekcija potreba i planova za buduca istraživanja na tom podrucju u Hrvatskoj.
Specificno podrucje volontiranja mladih je pružanje vrsnjacke pomoci, gdje mladi kroz volontiranj... more Specificno podrucje volontiranja mladih je pružanje vrsnjacke pomoci, gdje mladi kroz volontiranje, kao strukturiranu aktivnost slobodnog vremena, slanjem prosocijalnih poruka i pozitivnim utjecajem na vrsnjake preventivno djeluju za i prema vrsnjacima. Kako bi se unaprijedio model vrsnjacke pomoci, cilj istraživanja je dobiti uvid u motive i iskustva vrsnjaka pomagaca u programu/ima vrsnjacke podrske (N=6). Podaci su prikupljani metodom grupnih intervjua. Sukladno istraživackim pitanjima, rezultati su pokazali da su motivi za sudjelovanjem u programu/ima vrsnjacke pomoci altruizam, iskustvo sudjelovanja, osobni i profesionalni rast te osjecaj dostupnosti podrske. U okviru dilema/nedoumica koje su se vrsnjacima pomagacima javljale tijekom sudjelovanja navode nedostatak iskustva i strah od nesnalaženja te uspostave autoriteta među vrsnjacima. Kao nacine rjesavanja dilema/nedoumica sudionici navode: oslanjanje na vlastite resurse, starije-mentore, suvoditelje te superviziju. Kao podru...
5th Croatian Congress on Alzheimers Diseases, 2010
Cilj rada bio je dobiti uvid u strategije suocavanja kojima se koriste njegovatelji clana obitelj... more Cilj rada bio je dobiti uvid u strategije suocavanja kojima se koriste njegovatelji clana obitelji osobe oboljele od Alzheimerove bolesti obzirom na spol njegovatelja i duljinu skrbi o oboljelom. Metode: Broj sudionika istraživanja bio je 38, a raspon dobi kretao se od 26 do 88 godina (M=61, 1 ; SD=14, 2). Prema bracnom statusu, 65, 8% ispitanika je u braku, 2, 6% je razvedeno, 2, 6% su udovci/ice, 7, 9% živi s partnerom/icom, te 21, 1% ispitanika su samci. Obzirom na radni status, 42, 1% ispitanika su umirovljenici, 42, 1% je zaposleno, 15, 8% nije u radnom statusu. Prosjecna duljina njegovateljske skrbi je 4, 5 godina, a dob oboljelih krece se od 55 do 99 godina Za prikaz rezultata koristene su mjere deskriptivne statistike, dok su razlike testirane Hi kvadrat testom. Podaci su prikupljeni tijekom 2008. godine na podrucju Hrvatske anketiranjem njegovatelja u Udruzi za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i postanskim putem u suradnji s lijecnikom specijalistom. U istraživanju je koristen Upitnik strategija suocavanja obitelji u krizi (F-COPES) koji sadrži 30 cestica kojima se ispituju strategije suocavanja i rjesavanja problema koristenih od strane clana/ova obitelji. Rezultati: Nema statisticki znacajnih razlika u odgovorima muskih i ženskih njegovatelja, međutim zamjetan je trend da žene u nesto vecoj mjeri nego muskarci kao strategije suocavanja koriste socijalnu podrsku i duhovnu potporu. Nije utvrđeno postojanje statisticki znacajnih razlika u strategijama suocavanja obzirom na duljinu skrbi, iako je zamjetno da se s povecanjem godina skrbi povecava koristenje strategije traženja duhovne potpore, a smanjuje pasivno/izbjegavajuca procjena situacije. Utvrđeno je da njegovatelji s povecanjem duljine skrbi sve vise koriste adaptivne, problemu usmjerene strategije suocavanja nastojeci pronaci rjesenje koje ce im omoguciti prevladavanje postojece krize. Zakljucak: Najcesce koristena strategija suocavanja njegovatelja u procesu skrbi za osobu oboljelu od Alzheimerove bolesti je redefiniranje situacije u cilju prakticnijeg nacina prihvacanja situacije dok je najmanje koristena strategija mobilizacija obitelji. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu aktiviranja resursa obitelji, zajednice te drustva u cilju unapređenja kvalitete skrbi i života oboljelog i njegove obitelji.
U ovom se prirucniku daju smjernice i preporuke namijenjene prakticnom radu strucnjaka koji se ba... more U ovom se prirucniku daju smjernice i preporuke namijenjene prakticnom radu strucnjaka koji se bave udomiteljstvom djece, u prvom redu socijalnim radnicima, odnosno voditeljima slucaja, koji su nadležni za dijete. No kako u procesu zastite djece nužno trebaju sudjelovati i druge znacajne osobe, u tom je smislu ovaj prirucnik doprinos njihovu zajednickom razumijevanju procesa planiranja. Nadalje, prirucnik se može primijeniti na svu djecu u alternativnoj skrbi uz uvažavanje specificnosti navedenog oblika skrbi i pojedinog djeteta, a ne samo na udomljenu djecu jer nacela i postupci jednako vrijede i za ostale oblike skrbi. Primjeri koji su ovdje navedeni izrađeni su u suradnji s kolegama iz prakse i na tome im zahvaljujemo. U prirucniku se strucnjake upucuje i na druge strucne izvore te je njegova primjenjivost i uspjesnost u uskoj vezi sa znanjima i provedbom postupaka koji su u drugoj literaturi detaljno opisani. Naime, kako je pružanje udomiteljske skrbi samo dio sustava zastite dj...
U radu su prikazani rezultati istraživanja provedenoga anketiranjem 245 zaručnika koji su pohađal... more U radu su prikazani rezultati istraživanja provedenoga anketiranjem 245 zaručnika koji su pohađali zaručnički tečaj kao sastavni dio bliže pripreme za sklapanje sakramentalnoga braka u Katoličkoj Crkvi. Cilj istraživanja bio je ispitati kako zaručnici procjenjuju različite dimenzije kvalitete svoga partnerskoga odnosa (zadovoljstvo odnosom, učestalost partnerskih sukoba, stilovi i efikasnost rješavanja sukoba) te koliko su motivirani za uključivanje u dodatne aktivnosti usmjerene na jačanje kvalitete partnerskoga odnosa. Rezultati upućuju na spolne razlike u određenim dimenzijama procjene te na povezanost procjene važnosti vjere u osobnom životu sa spremnošću na uključivanje u dodatne aktivnosti. Zaključno, ponuđene su praktične smjernice za daljnji razvoj predženidbenogq pastorala.
U radu su prikazani rezultati kvalitativnog istraživanja kojemu je cilj bio dobiti uvid u doživlj... more U radu su prikazani rezultati kvalitativnog istraživanja kojemu je cilj bio dobiti uvid u doživljaj važnosti osobnih i profesionalnih obilježja supervizora iz perspektive supervizanata koja mogu imati utjecaj na izbor supervizora, ali i na supervizijski proces te uopce ukljucivanje supervizanata u superviziju. U istraživanju je sudjelovalo sesnaest strucnih radnika zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi u Krapinsko-zagorskoj županiji. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua, a u obradi je koristena tematska analiza sadržaja. Intervjuirani supervizanti iznijeli su vlastito viđenje poželjnih i manje poželjnih osobnih i profesionalnih obilježja supervizora, te koje bi informacije o supervizoru voljeli saznati pri prvom predstavljanju supervizora. Govoreci o poželjnim osobinama supervizora supervizanti izdvajaju teme zrelosti supervizora, odnosa prema drugima, pojavnost, rod, obilježja glasa te njegov pozitivan stav. Poželjna profesionalna obilježja opisuju kroz teme posjedovanja obrazovanja iz supervizije, posjedovanje strucnih kompetencija, supervizijskog iskustva, komunikacijskih vjestina, kroz poželjan stil komuniciranja, vjestine upravljanja supervizijskim procesom, brigu supervizora za supervizante i odnos te usmjeravanje procesa rjesavanja problemskih situacija. Doprinos ovog istraživanja je stjecanje uvida u promisljanja supervizanata o obilježjima supervizora u svrhu osvjestavanja supervizora o važnosti osobnih i profesionalnih obilježja koje supervizor unosi u grupu, ali i bitnim elementima o kojima supervizor treba voditi racuna pri predstavljanju supervizantima.
U radu je napravljen pregled istraživanja u podrucju udomiteljstva djece u Hrvatskoj. Na temelju ... more U radu je napravljen pregled istraživanja u podrucju udomiteljstva djece u Hrvatskoj. Na temelju tog pregleda, napravljena je projekcija potreba i planova za buduca istraživanja na tom podrucju u Hrvatskoj.
Specificno podrucje volontiranja mladih je pružanje vrsnjacke pomoci, gdje mladi kroz volontiranj... more Specificno podrucje volontiranja mladih je pružanje vrsnjacke pomoci, gdje mladi kroz volontiranje, kao strukturiranu aktivnost slobodnog vremena, slanjem prosocijalnih poruka i pozitivnim utjecajem na vrsnjake preventivno djeluju za i prema vrsnjacima. Kako bi se unaprijedio model vrsnjacke pomoci, cilj istraživanja je dobiti uvid u motive i iskustva vrsnjaka pomagaca u programu/ima vrsnjacke podrske (N=6). Podaci su prikupljani metodom grupnih intervjua. Sukladno istraživackim pitanjima, rezultati su pokazali da su motivi za sudjelovanjem u programu/ima vrsnjacke pomoci altruizam, iskustvo sudjelovanja, osobni i profesionalni rast te osjecaj dostupnosti podrske. U okviru dilema/nedoumica koje su se vrsnjacima pomagacima javljale tijekom sudjelovanja navode nedostatak iskustva i strah od nesnalaženja te uspostave autoriteta među vrsnjacima. Kao nacine rjesavanja dilema/nedoumica sudionici navode: oslanjanje na vlastite resurse, starije-mentore, suvoditelje te superviziju. Kao podru...
5th Croatian Congress on Alzheimers Diseases, 2010
Cilj rada bio je dobiti uvid u strategije suocavanja kojima se koriste njegovatelji clana obitelj... more Cilj rada bio je dobiti uvid u strategije suocavanja kojima se koriste njegovatelji clana obitelji osobe oboljele od Alzheimerove bolesti obzirom na spol njegovatelja i duljinu skrbi o oboljelom. Metode: Broj sudionika istraživanja bio je 38, a raspon dobi kretao se od 26 do 88 godina (M=61, 1 ; SD=14, 2). Prema bracnom statusu, 65, 8% ispitanika je u braku, 2, 6% je razvedeno, 2, 6% su udovci/ice, 7, 9% živi s partnerom/icom, te 21, 1% ispitanika su samci. Obzirom na radni status, 42, 1% ispitanika su umirovljenici, 42, 1% je zaposleno, 15, 8% nije u radnom statusu. Prosjecna duljina njegovateljske skrbi je 4, 5 godina, a dob oboljelih krece se od 55 do 99 godina Za prikaz rezultata koristene su mjere deskriptivne statistike, dok su razlike testirane Hi kvadrat testom. Podaci su prikupljeni tijekom 2008. godine na podrucju Hrvatske anketiranjem njegovatelja u Udruzi za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i postanskim putem u suradnji s lijecnikom specijalistom. U istraživanju je koristen Upitnik strategija suocavanja obitelji u krizi (F-COPES) koji sadrži 30 cestica kojima se ispituju strategije suocavanja i rjesavanja problema koristenih od strane clana/ova obitelji. Rezultati: Nema statisticki znacajnih razlika u odgovorima muskih i ženskih njegovatelja, međutim zamjetan je trend da žene u nesto vecoj mjeri nego muskarci kao strategije suocavanja koriste socijalnu podrsku i duhovnu potporu. Nije utvrđeno postojanje statisticki znacajnih razlika u strategijama suocavanja obzirom na duljinu skrbi, iako je zamjetno da se s povecanjem godina skrbi povecava koristenje strategije traženja duhovne potpore, a smanjuje pasivno/izbjegavajuca procjena situacije. Utvrđeno je da njegovatelji s povecanjem duljine skrbi sve vise koriste adaptivne, problemu usmjerene strategije suocavanja nastojeci pronaci rjesenje koje ce im omoguciti prevladavanje postojece krize. Zakljucak: Najcesce koristena strategija suocavanja njegovatelja u procesu skrbi za osobu oboljelu od Alzheimerove bolesti je redefiniranje situacije u cilju prakticnijeg nacina prihvacanja situacije dok je najmanje koristena strategija mobilizacija obitelji. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu aktiviranja resursa obitelji, zajednice te drustva u cilju unapređenja kvalitete skrbi i života oboljelog i njegove obitelji.
U ovom se prirucniku daju smjernice i preporuke namijenjene prakticnom radu strucnjaka koji se ba... more U ovom se prirucniku daju smjernice i preporuke namijenjene prakticnom radu strucnjaka koji se bave udomiteljstvom djece, u prvom redu socijalnim radnicima, odnosno voditeljima slucaja, koji su nadležni za dijete. No kako u procesu zastite djece nužno trebaju sudjelovati i druge znacajne osobe, u tom je smislu ovaj prirucnik doprinos njihovu zajednickom razumijevanju procesa planiranja. Nadalje, prirucnik se može primijeniti na svu djecu u alternativnoj skrbi uz uvažavanje specificnosti navedenog oblika skrbi i pojedinog djeteta, a ne samo na udomljenu djecu jer nacela i postupci jednako vrijede i za ostale oblike skrbi. Primjeri koji su ovdje navedeni izrađeni su u suradnji s kolegama iz prakse i na tome im zahvaljujemo. U prirucniku se strucnjake upucuje i na druge strucne izvore te je njegova primjenjivost i uspjesnost u uskoj vezi sa znanjima i provedbom postupaka koji su u drugoj literaturi detaljno opisani. Naime, kako je pružanje udomiteljske skrbi samo dio sustava zastite dj...
U radu su prikazani rezultati istraživanja provedenoga anketiranjem 245 zaručnika koji su pohađal... more U radu su prikazani rezultati istraživanja provedenoga anketiranjem 245 zaručnika koji su pohađali zaručnički tečaj kao sastavni dio bliže pripreme za sklapanje sakramentalnoga braka u Katoličkoj Crkvi. Cilj istraživanja bio je ispitati kako zaručnici procjenjuju različite dimenzije kvalitete svoga partnerskoga odnosa (zadovoljstvo odnosom, učestalost partnerskih sukoba, stilovi i efikasnost rješavanja sukoba) te koliko su motivirani za uključivanje u dodatne aktivnosti usmjerene na jačanje kvalitete partnerskoga odnosa. Rezultati upućuju na spolne razlike u određenim dimenzijama procjene te na povezanost procjene važnosti vjere u osobnom životu sa spremnošću na uključivanje u dodatne aktivnosti. Zaključno, ponuđene su praktične smjernice za daljnji razvoj predženidbenogq pastorala.
Uploads
Papers by Maja Laklija