[BOOK][B] Benkovački kraj u prapovijesti

Š Batovič - 2004 - scholar.archive.org
Š Batovič
2004scholar.archive.org
U ovom radu pruža se sažeti pregled prapovijesti na prostoru benkovačke općine usred
sjeverne Dalmacije, koja obuhvaća površinu od 650 km2 sa 49 sela. Nakon uvoda i
osnovnih zemljopisnih podataka, te povijesti istraživanja, razmatraju se pojedina razdoblja i
faze, a posebno se iznose podaci o gradinama i grobnim humcima, pa prilaže važnija
stručna literatura. Taj je prostor još slabo istražen, ali je skupljena znatna količina građe, pa
je moguće dobiti okvirnu sliku razvoja kulture, osobito u mlađe kameno doba. Sire su …
U ovom radu pruža se sažeti pregled prapovijesti na prostoru benkovačke općine usred sjeverne Dalmacije, koja obuhvaća površinu od 650 km2 sa 49 sela. Nakon uvoda i osnovnih zemljopisnih podataka, te povijesti istraživanja, razmatraju se pojedina razdoblja i faze, a posebno se iznose podaci o gradinama i grobnim humcima, pa prilaže važnija stručna literatura. Taj je prostor još slabo istražen, ali je skupljena znatna količina građe, pa je moguće dobiti okvirnu sliku razvoja kulture, osobito u mlađe kameno doba. Sire su istraženi neolitičko naselje u Smilčiću i liburnsko gradinsko naselje Asseria (danas Gradina u Lisičiću), a manja istraživanja izvedena su u Benkovcu, Bukoviću, Dobropoljcima, Rašteviću, Nadinu, Donjim Biljanima, Polači i Tinju. Po razdobljima dosad je ukupno poznato: 6 nalazišta iz starijega, 1 iz srednjega i 19 iz mlađega kamenog doba, 17 iz bakrenoga, 36 iz brončanoga i 36 iz željeznoga doba, pa 49 gradina, oko 550 humaka, 8 groblja na ravnom zemljištu i 2 ostave. Kroz cijelu prapovijest ovaj kraj se kulturno razvija u okviru sjeverne Dalmacije. Najviše građe iz starijega kamenog doba skupljeno je u Islamu Grčkom (oko 1500 predmeta). Ona većinom potječe iz njegova srednjega (faza mousterien) i kasnoga dijela (faze aurignacien, gravettien, epigravettien). Građa je gotovo istih svojstava kao na širem prostoru oko Jadrana, osobito na istočnom jadranskom primorju. Ostaci srednjega kamenog doba još su oskudni i izdvojeni samo u Islamu Grčkom. Podudaraju se također s kulturama oko Jadrana, ali sadrže i određena mjesna svojstva.
M la đ e kameno doba, najbolje zastupljeno u Smilčiću, dijeli se u tri razvojne faze i više stupnjeva: u ranoj ili smilčićkoj fazi obilježeno impresso (žigosanim) ukrašavanjem lončarskih proizvoda, zbog poluselilačkoga načina života vezanoga uz more; u srednjoj ili danilskoj fazi lončarstvo je veoma bogato ukrašeno geometrijskim uzorcima, zbog prevladavanja zemljodjelstva i stočarstva; u kasnoj ili hvarskoj fazi ovdje se u prethodnim predajama razvija posebna sjevernodalmatinska inačica te kulture, obilježena plastičnim i drugim ukrašavanjem lončarstva koje postupno osiromašuje i nestaje kao i tadašnja naselja.
scholar.archive.org