Uređivanje: Francis Bacon

{{about|filozofu i državniku|slikara iz 20. stoljeća|Francis Bacon (slikar)|druga značenja|Francis Bacon (razvrstavanje)}}
{{Filozof
| regija          = Zapadnjačka filozofija
| era             = [[Renesansna filozofija]]
| slika           = Francis Bacon.jpg
| opis_slike      = Sir Francis Bacon
| ime             = Francis Bacon
| rođenje         = [[22. 1.|22. siječnja]] [[1561]].<br />{{flagicon|Engleska}} [[London]], [[Kraljevina Engleska|Engleska]]
| smrt            = [[9. 4.|9. travnja]] [[1626]].<br />{{flagicon|Engleska}} [[Highgate]], [[Kraljevina Engleska|Engleska]]
| škola_tradicija = [[empirizam]]
| glavni_interesi = [[gnoseologija|epistemologija]], [[logika]]
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Demokrit]], [[Platon]]
| utjecao_na      = [[Denis Diderot]], [[David Hume]], [[Thomas Hobbes]]
}}
'''Francis Bacon, 1. vikont od St Albana''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈfɹɑːnsɪs ˈbeɪkən ~<nowiki>]</nowiki>]] ([[London]], 22. siječnja 1561. – Highgate, 9. travnja 1626.), [[Englezi|engleski]] filozof, [[pravo|pravnik]] i [[politika|državnik]]. Bio je jedan od vodećih osoba na području prirodne filozofije i znanstvene metodologije na prijelazu iz [[renesansa|renesanse]] u moderno doba.<ref name=autogenerated2>[http://plato.stanford.edu/entries/francis-bacon/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> Zbog toga se smatra jednim od utemeljitelja [[novi vijek|novovjekovne]] znanosti i filozofije.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 115.</ref>

Živio je u vrijeme prvobitne akumulacije [[kapital]]a, razvoja [[industrija|industrije]] i [[trgovina|trgovine]]. Suvremenik je [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] i kraljice Elizabete. Za vladavine [[James I.|Jamesa I.]] popeo se čak do položaja [[lord kancelar|lorda kancelara]].

== Životopis ==
Rodio se u [[plemstvo|plemićkoj]] obitelji oca Sir Nicholasa Bacona, civilnog službenika u vladi kraljice [[Elizabeta I.|Elizabete I.]] i majke Anne Coke Bacon, kćeri Sir Anthonyja Cokea, koja je ujedno bila i teta Williama Cecila, lorda od Burghleya.<ref name=autogenerated2 /><ref name=autogenerated1>Eliksir i kamen, str. 214.</ref>

Studirao je na Trinity Collegeu, Cambridgeu i Gray's Innu u Londonu, da bi po završetku studija (1577.) krenuo s engleskim veleposlanikom Sir Amiasom Pauletom u [[Pariz]]. Nakon očeve smrti započeo je političku karijeru u Donjem domu [[parlament Ujedinjenog Kraljevstva|engleskog parlamenta]]. Ulazak u visoku politiku osigurao mu je politički memorandum "Pismo savjeta kraljici Elizabeti" (''A Letter of Advice to Queen Elisabeth'').<ref name=autogenerated2 />

Godine [[1593]]. izgubio je naklonost kraljice Elizabete I., pa je prihvatio patronat Grofa od Essexa, kojemu je služio kao politički savjetnik. Godine [[1606]]. po dolasku na vlast [[Škotska|škotskog]] kralja Jakova VI., koji je preuzeo englesku krunu pod imenom ''[[James I Stuart|Jakova I.]]'', Bacon je imenovan [[vitez]]om, a potom je preuzeo dužnost državnog odvjetnika (1607.) i državnog tužitelja (1613.).<ref name=autogenerated2 />

Daljnji napredak u karijeri ostvario je [[1617]]. godine kada je primljen u ''Dom lordova'', a doskora je bio postavljen na dužnost lorda kancelara i imenovan [[baron|barunom]] od Velurama. Godine [[1621]]. kada je imenovan vikontom od St Albansa, suspendiran je iz parlamenta zbog optužbi za korupciju te osuđen i zatvoren u [[Tower]]u. Nedugo poslije je oslobođen, ali povukao se iz javnog života.<ref name=autogenerated2 />

== Baconova filozofska i znanstvena misao ==
[[Datoteka:Bacon - Sylva sylvarum, 1658 - 3887855 301161 00006.tif|thumb|Bacon, ''Sylva sylvarum'']]
Jedan od osnivača moderne [[nauka|znanosti]] i moderne [[filozofija|filozofije]]. U djelu »Novi organon znanosti« ukratko je izložio osnovne principe svoje filozofije. Postavio je princip [[eksperiment]]a koji najviši princip svakog znanstvenog istraživanja, a razradio je [[indukcija|induktivnu]] metodu spoznaje. Prema njegovim načelima osnovano je [[1662]]. godine u Engleskoj »Učeno društvo«.

Bacon teži »velikoj obnovi«, temeljitoj preobrazbi znanosti i života uopće. Naslov njegovog glavnog, ne dovršenog djela i je »Instauratio magna«, a »Novi organon ili upute za tumačenje prirode« dio je te zamisli.
Cilj znanosti i filozofije jest opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima, ovladati prirodom, povećati čovjekovu moć nad prirodom, jer ''znanje je moć''.

Kritizirao je staru [[Logika|logiku]] i metodu [[Dedukcija|dedukcije]]. On uvodi metodu indukcije koja je jedinstvo eksperimenta i racionalne [[Gnoseologija|spoznaje]]. Bacon je smatrao da se prije metode indukcije treba očistiti razum od predrasuda (zabluda, "idola") koje su se nagomilale:
# '''Predrasude plemena''' - one su u ljudskoj prirodi, jer su svi ljudi nesavršeni i prema tome skloni greškama.
# '''Predrasude pećine''' - to su zablude pojedinca. One nastaju zbog toga što čovjek sudi prema sebi, pa misli da ono kako on nešto doživljava da tako to doživljavaju i drugi, a zaboravlja da je svaki čovjek zasebna "pećina". 
# '''Predrasude trga''' - pogrešno razumijevanje riječi. One nastaju na ulicama, trgovima gdje se razmijenjuju riječi, a one mogu izazvati različita značenja a to može dovesti do pogreške, nesporazuma.
# '''Predrasude kazališta''' - nastaju iz poštovanja autoriteta. Bacon je smatrao da su ove predrasude najopasnije jer nastaju iz poštovanja autoriteta. Čovjek poštujući neki autoritet prihvaća sve što taj autoritet misli i radi, pa tako i njegove greške. To je kao u kazalištu kada autoritet glumaca stvori atmosferu, za koju publika misli da je stvarna, a u stvari ona je umjetna.

Iako je zagovarao [[empirizam|iskustvo]] i promatranje pojava, Baconova misao bila je ukorijenjena u [[hermetizam|hermetizmu]], zbog čega neki njegovi stavovi odražavaju [[Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim|Agrippinu misao]] i utjecaj [[rozenkrojceri|rozenkrojcerskog hermetizma]].<ref name=autogenerated1 />

== Djela ==
Napisao je veliki broj filozofskih, [[književnost|književnih]], [[historija|povijesnih]] i pravnih djela na [[engleski jezik|engleskome]] i latinskom jeziku, od kojih su većina objavljena posmrtno.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 116.</ref>
* ''Novi Organon'', 1620.
* ''Povijest prirodna i pokusna za utemeljenje spoznaje'', 1622.
* ''O dostojanstvu i napretku znanosti'', 1623.
* ''Ogledi ili savjeti politički i moralni'', 1625.
* ''Nova Atlantida'', 1627.
* ''Načela prava'', 1630.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, Naslijeđe magije i alkemije, Stari Grad, Zagreb, 2000.'' {{ISBN|953-6716-11-9}}
* ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. II, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-02-3}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Francis Bacon}}
* [http://plato.stanford.edu/entries/francis-bacon/ Stanford Encyclopedia of Philosophy - Francis Bacon] {{en icon}}
* [http://www.iep.utm.edu/bacon/ Internet Encyclopedia of Philosophy - Francis Bacon (1561-1626)] {{en icon}}

{{filozofija}}
{{Barok}}

{{normativna kontrola}}

{{Lifetime|1561|1626|Bacon, Francis}}

[[Kategorija:Engleski filozofi]]
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Pravnici]]
[[Kategorija:Epistemologija]]