Askra
Askra (starogrčki: Ἄσκρη, Áskrē) bio je drevni grčki grad koji se nalazio u pokrajini Beotiji i koji je danas najpoznatiji kao zavičaj velikog starogrčkog pesnika Hesioda.[1] Nalazio se na obronku planine Helikon, oko sedam kilometara zapadno od Tespija.[1] Prema izgubljenoj pesmi Atida, koju je napisao pesnik Hegesin, lokalni je mit pripovedao kako je u davnini jedna devojka po imenu Askra vodila ljubav s Posejdonom i rodila mu sina Oikla, koji je, zajedno s Aloadima, osnovao novi grad i dao mu majčino ime.[2] U pesmi Poslovi i dani Hesiod kaže da je njegovog oca siromaštvo primoralo da napusti rodnu Kumu u Eolidi, nakon čega se nastanio u Askri, gde ga je snašla još gora sudbina:
νάσσατο δ' ἄγχ' Ἑλικῶνος ὀιζυρῆι ἐνὶ κώμηι
Ἄσκρηι, χεῖμα κακῆι, θέρει ἀργαλέηι, οὐδέ ποτ' ἐσθλῆιPa se nastanio u bednom selu Askri blizu Helikona,
gde zima je ljuta, leto nemilo, ništa nikad ugodno.[3]
Ipak, drugi pisci ističu da su kod Askre u izobilju uspevale žitarice (πολυλήιος)[4] i vino.[5] Eudok iz Knida, grčki astronom, imao je o tamošnjoj klimi još gore mišljenje nego Hesiod,[6] a u doba kad je pisao ceo je grad već bio u ruševinama, o čemu je pevala jedna helenistička pesma, koja je danas takođe izgubljena, ali se zna da je počinjala ovim stihom: Ἄσκρης μὲν οὐκέτ' ἐστὶν οὐδ' ἴχνος = "Od Askre danas više ni traga nema".[7] Ovo je ipak bila hiperbola, budući da je u 2. veku nove ere Pausanija posetio lokalitet Askre i video da "od Askre nije ostalo ništa značajno osim jedne kule".[8]
Ova kula još i danas stoji na vrhu jednog brega, koji se sad zove Pyrgaki (= "tornjić").[9]
Rimski pesnici često koriste pridev Ascraeus (= "askrejski") u smislu "hesiodski", pa se tako sreću izrazi kao što je Ascraeum carmen (= "askrejska pesma")[10] i sl.[11]
Reference
uredi- ↑ 1,0 1,1 W. Hazlitt, The Classical Gazeteer, London, 1858, str. 54, s.v. Ascra.
- ↑ Pausanija, Opis Helade, IX, 29, 1.
- ↑ Hesiod, Poslovi i dani, 639–640.
- ↑ Pausanija, Opis Helade, IX, 38, 4.
- ↑ Zenodot citiran kod Strabona, prema Smith (1854, s.v. Ascra).
- ↑ Strabon, Geografija, IX, 2, 35.
- ↑ West, M.L. (1979), „Four Hellenistic First Lines Restored”, Classical Quarterly 29: 324–326, DOI:10.1017/s0009838800035953, JSTOR 638099.
- ↑ Pausanija, Opis Helade, IX, 29, 2.
- ↑ Komentar uz Pausanijin Opis Helade, IX, 29, nap. 3, str. 436, Matica srpska, Beograd, 1994.
- ↑ Vergilije, Georgike, II, 176.
- ↑ Smith 1854, s.v. Ascra
Literatura
uredi- Smith, William (1854), „Ascra”, Dictionary of Greek and Roman Geography, London