Bijeli ruski hrčak
Bijeli ruski hrčak (Phodopus sungorus) je vrsta hrčka iz roda Phodopus.
| Bijeli ruski hrčak | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Rodentia |
| Podred: | Myomorpha |
| Natporodica: | Muroidea |
| Porodica: | Cricetidae |
| Potporodica: | Cricetinae |
| Rod: | Phodopus |
| Vrsta: | P. sungorus |
| Dvojni naziv | |
| Phodopus sungorus | |
Porijeklo vuče iz Istočnog Kazahstana i Sjeverozapadne Rusije. Vrlo su čiste životinje te vole čistiti svoje krzno. Životni vjek im je 1 do 2 godine. Narastu 8 do 10 cm. Kućni su ljubimci i laboratorijske životinje.
Poznat je po zanimljivosti po kojoj je čak i dobio ime, a to je da tijekom zime njegovo krzno poprimi bijelu boju.
Moze se praviti da je mrtav.
Biologija
uredi
Krzno bijelog ruskog hrčka manje je gusto nego kod vrste Phodopus campbelli,[1] a osim normalnog obojenja postoje i safirna, safirna-biserna i obična biserna varijanta. Dužina glave iznosi između 70 i 90 milimetara, a rep ima dužinu između 5 i 15 milimetara; noge su duge između 11 i 15 milimetara.[2][3] Težina tijela se tokom godine znatno mijenja. Najmanja je od jula do augusta.[4] Kod mužjaka težina iznosi između 19 i 45 grama, a kod ženki 19 i 36 grama.[3] Kada se drže kao kućni ljubimci obično su neznatno teži. Prosječna dužina života u zatočeništvu je od jedne do tri godine, mada mogu živjeti i duže. U divljini obično ne žive duže od jedne godine.[1]
Ljeti se krzno na leđima bijelog ruskog hrčka mijenja od pepeljastosive do tamnosmeđe, ili ponekada i blijedosmeđu sa drugim nijansama.[5] Lice se mijenja od sivog u smeđe, dok područje oko usta, brkova i ušiju ostaje malo svjetlije.[4] Uši i oči imaju crne rubove. Ostatak glave je tamnosmeđ ili crn. Od glave do repa se proteže crnosmeđa pruga.[6] Grlo, stomak, rep i udovi su bijeli.[4] Uši su sive sa ružičastom nijansom[5] i ponekom crnom dlakom. Krzno na stomaku je sasvim bijelo.[7][8] Svijetlo krzno na stomaku obuhvata i ramena, bokove i kuk u tri luka usmjerena prema gore.
Pored tipičnog obojenja, bijeli ruski hrčak također može imati bisernu, safirnobisernu i mramornu varijantu. Postoje i druge forme, ali smatra se da se javljaju prilikom hibridizacije sa vrstom Phodopus campbelli. Tu spadaju i mandarin, plava, srebrna, smeđa, krem, pjegava i sl..[1]
Zimi im je krzno gušće.[9] Ponekada imaju sivu nijansu na glavi.[10] Više od 10% hrčaka držanih tokom svoje prve zime razvije ljetno krzno. Tokom druge zime vrlo mali broj dobije zimsko krzno, a zimska boja bude manje izražena. Rast zimskog krzna počinje u oktobru ili novembru, a završava u decembru, dok razvijanje ljetnog krzna počinje u januaru ili februaru, a završava u martu ili ranom aprilu.[4]
Pigmentaciju krzna kontroliraju hormon prolaktin i genetika.[11] Dužina dana mora iznositi manje od 14 sati da bi se razvilo zimsko krzno, što znači da do njega može doći i ljeti ukoliko su dani kratki. Obrnuto se može desiti u jesen, ukoliko su dani duži. Hrčci u zatočeništvu počnu dobijati zimsko krzno kasnije zbog viših temperatura u kući. Zimsko obojenje je kod njih također manje istaknuto.[4] Oči bijelog ruskog hrčka su crne, osim kod albino jedinki, kod kojih su one crvene.[5]
Razmnožavanje
urediBijeli ruski hrčci razmnožavaju se brže nego sirijski hrčci.[12][13] Ženke roda Phodopus mogu ponovo postati skotne istog dana kada se okote. To se sve može desiti unutar perioda od 36 dana. Takav način razmnožavanja razvio se kao strategija za stvaranje velikog broja potomaka u kratkom vremenskom roku. Međutim, to je izrazito stresno za majku.[12] Istraživači su zabilježili da se kod vrste Phodopus campbelli oba roditelja brinu o mladima, ali to kod bijelog ruskog hrčka nije slučaj.[14] Mladi se često bore i napuštaju majku čim ona prestane dojiti. Ne bi ih trebalo odvajati prije nego što su stari barem tri sedmice. Većina ih naraste do dužine od 3 do 4 cm. Razmnožavaju se tokom cijele godine, odnosno nemaju određenu sezonu parenja.[5]
Tokom parenja mogu postati agresivni. Ženke nakon parenja mogu početi napadati mužjake kako bi zaštitile mlade. Mužjak se obično skriva u rupe kako bi pobjegao od agresivne ženke ali ne mora znaciti.[15] Menstrualni ciklus bijelog ruskog hrčka traje četiri dana, što znači da ženka nakon četiri dana može opet prihvatiti mužjaka za parenje. To se obično dešava uveče, kada je manje svjetlosti. Ukoliko se mužjak i ženka od malena ne drže zajedno, teško je odrediti da li se ženka želi pariti s mužjakom.[1]
Izvori
uredi- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 The Dwarf Hamster: A Guide to Selection, Housing, Care, Nutrition, Behaviour, Health, Breeding, Species and Colours (About Pets) ISBN 978-1-85279-210-7
- ↑ Winogradow und Argiropulo 1941. Zitiert in: Ross 1998 (S. 1, „General Characters“)
- ↑ 3,0 3,1 Krylzow und Schubin 1964. Zitiert in: Ross 1998 (S. 1, „General Characters“).
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Figala und Mitarbeiter 1973 (Abstract). Die Angaben beziehen sich auf unter natürlichen Bedingungen gehaltene Hamster.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 How to Care for Your Dwarf Hamster (Your first...series) ISBN 1-85279-150-0
- ↑ Ross, Patricia (1992). On activity and behavior of three taxa of dwarf hamsters of the genus' Phodopus Miller, 1910. Plant Journal of Mammalogy. str. 65–76. Dissertation Quoted in Ross 1998 (p. 1, Diagnosis, General Characters "
- ↑ Hamann, U. (1987). The Red Book of Varieties and Schemes. Lecture notes in mathematics 1358. Quoted in Ross 1998 (p. 1, "Context and Content" of the genre, "Diagnosis "
- ↑ Logsdail, Chris (2005). Hamsterlopaedia. A Complete Guide to Hamster Care. Ringpress Books. str. 174. ISBN 1-86054-246-8.
- ↑ Honey, Sandra (2005). Dwarf hamsters. Biology. Attitude. Breeding. 2nd. Nature-and animal-Verlag. str. 9, 56–58.
- ↑ Pallas 1773rd Quoted in Ross 1998 (p. 1, General Characters ").
- ↑ Duncan, Marilyn (1984). Hormonal regulation of the annual pelage color cycle in the Djungarian hamster, Phodopus sungorus. I. Role of the gonads and the pituitary. Anthology The Journal of Experimental Zoology. str. 89–95.
- ↑ 12,0 12,1 Greška u referenci: Nevaljana oznaka
<ref>; nije zadan tekst za reference po imenubarronsbook - ↑ „Syrian”. Arhivirano iz Breeding hamsters - how to breed hamsters originala na datum 2013-12-12. Pristupljeno 8. 8. 2011.
- ↑ Research by Dr. Katherine Wynne-Edwards at Queen's University, Ontario, Canada
- ↑ Sandra Honey: Dwarf hamsters. Biology. Attitude. Breeding. 2nd Edition. Nature and animal-Verlag, Münster 2005 , ISBN 3-931587-96-7
