Erihtonije I od Atene

Kralj Erihtonije (također poznat po nazivima Erichthonios ili Erichthonios) je bio rani kralj Atene iz legendi. Po nekim tradicijama bio je autohton (rođen iz tla) i odgajan od božice Atene. Rani povjesničari su bili skloni njega i unuka Erehteja navoditi kao istu osobu, ali od 4. vijeka pne. se smatraju različitim ličnostima.

Geja je rodila Erihtonija nakon što je Hefest pokušao silovati Atenu. Na slici Atena uzima bebu Erihtonija iz ruku Majke Zemlje Geje, atički stamnos, 470.–460. pr. n. e.

Rođenje

Prema Apolodoru, Atena je posjetila hromog boga vatre Hefesta, svog brata, kako bi naručila oružje, ali je Hefest odjednom bio tako ovladan požudom da ju je pokušao zavesti u svojoj kovačnici. Atena je, nastojeći očuvati djevičanstvo, pobjegla ali ju je bog-kovač, usprkos hromosti, sustigao i bezuspješno pokušao silovati. Za vrijeme borbe je njegovo sjeme palo na Atenino bedro, te ga je Atena, zgađena, obrisala komadom vune. Vunu je bacila na tlo, te je tako oplodila Geju, Majku Zemlju. Geja je odgojila malog dječaka i nakon toga ga vratila Ateni, a Atena ga je nazvala Erihtonije, od riječi chthon za "zemlju", te ga je stavila u mali kovčeg, a željela ga je učiniti besmrtnim.

Erihtonije u kovčegu i život

Atena je potom kovčeg dala trima kćerima Kekropa, kralja Atene - Herzi, Pandrosi i Aglauri - i upozorila ih da je nikada ne otvore. Ovladane znatiželjom, Aglaulura i Herza (iako neki izvori spominju samo jednu sestru, odnosno Aglauru) otvorile su kutiju i u njoj pronašle dijete i budućeg kralja Erihtonija ("nevolje rođene iz Zemlje"). Sestre su bile užasnute prizorom - ili zmijom obmotanom oko djeteta, ili djetetom koje je bilo polu-zmija i polu-čovjek - te su poludjele i bacile se sa Akropole. Druge priče govore da ih je ubila zmija. Jedna od priča govori i da je vrana je vidjela otvaranje i odletjela reći Ateni koja je postala bijesna i ispustila planinu koja je postala brdo Lykabettos. Od njezina gnjeva nije bila pošteđena ni vrana - Atena joj je dotad bijelo perje zavila u crno. Kada je narastao, Erihtonije je prognao Amfiktiona, koji je bio uzurpirao prijesto od Kranaja dvanaest godina ranije, te postao kralj. Oženio je Najadu Praksiteju te imao sina Pandiona I. U to doba ga je Atena često štitila. Osnovao je panatenski festival u čast Atene, i podigao drvenu statuu na Akropoli. Prema Parijskom mramoru, naučio je ljude kako da uprežu konje i koriste dvokolice, tope srebro i obrađuju zemlju plugom. Govori se da je Erihtonije izmislio kvadrigu, četveropreg. Erihtonija je naslijedio sin Pandion I. Njegov simbol je zmija, a na Partnenonu je predstavljen statuom zmije skrivene iza Ateninog štita.

Prethodi: Amfiktion

Kralj Atene

Slijedi: Pandion I

Vanjske veze

Erihtonije I od Atene na Wikimedijinoj ostavi

• Greek Mythology Link dictionary