Južnoslavenski jezici
Južnoslovenski jezici su jedna od tri grane slavenskih jezika (uz zapadnoslavenske i istočnoslavenske) koja je geografski razdvojena od govornika ostalih slavenskih jezika pojasom gdje se govori njemački, mađarski i rumunjski jezik. Južnoslavenskim jezicima govori preko 30 miliona ljudi u Jugoistočnoj Evropi. Sami južnoslavenski jezici se dijele na istočnu i zapadnu grupu.
| Južnoslovenski/južnoslavenski | |
|---|---|
| Geografska distribucija: |
Jugoistočna Evropa - |
| Genetska klasifikacija: |
Indoevropski Balto-slavenski Slavenski Južnoslovenski/južnoslavenski |
| Podjele: |
Istočni južnoslavenski: (bugarski, makedonski).
Zapadni južnoslavenski: (slovenski, srpskohrvatski).
|
| ISO 639-5: | zls |
Ostali slavenski jezici
| |
Klasifikacija
urediJužnoslavenski standardni jezici
- Istočna grupa
- Zapadna grupa
S obzirom na diskusije u vezi klasifikacije južnoslavenskih jezika potrebno je skrenuti pažnju na to da se slovenski, bugarski i makedonski temelje na različitim dijalektima i zato se u njihovom slučaju radi o tri zasebna standardna jezika.[1] Nasuprot njima, standardni jezik Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore temelji se na istom dijalektu (štokavskom),[2] pa se zato ne radi o četiri standardna jezika nego o četiri varijante[3] jednog policentričnog srpskohrvstskog standardnog jezika.[4] Kriterij za klasifikaciju u varijante istog policentričnog standardnog jezika je od samih početaka teorije policentričnosti zajednička dijalektalna osnovica.[5]
Osamostaljenji dijalekti
uredi- bugarski: banatskobugarski dijalekt
- srpskohrvatski: moliškoslavenski govor, gradišćanskohrvatski govor
- slovenski: prekmurski jezik, rezijanski jezik
Leksička usporedba
urediBrojevi u različitim južnoslavenskim jezicima:
broj zapadni istočni prajužno-
slavenskisrpskohrvatski slovenski bugarski makedonski crkveno-
slavenski1 jedan
ˈjedanena
ˈenaedin
eˈdineden
ˈedenjedinŭ *jedinŭ 2 dva
dvaːdva
dˈvaːdva
dvadva
dvadiva *dŭva 3 tři
triːtri
tˈrìːtri
tritri
tritrije *trĭje 4 četiri
ˈʧetrištiri
ʃˈtíːričetiri
ˈʧetiričetiri
ˈʧetiričetyre *četɨre 5 pet
peːtpet
ˈpèːtpet
petpet
petpętĭ *pętĭ 6 šest
ʃeːstšest
ʃèːstšest
ʃestšest
ʃestšestĭ *šestĭ 7 sedam
ˈsedamsedem
ˈséːdəmsedem
ˈsedemsedum
ˈsedumsedmĭ *sedmĭ 8 osam
ˈosamosem
ˈóːsəmosem
ˈosemosum
ˈosumosmĭ *osmĭ 9 devet
ˈdevetdevet
dɛˈvèːtdevet
ˈdevetdevet
ˈdevetdevętĭ *devętĭ 10 deset
ˈdesetdeset
dɛˈsèːtdeset
ˈdesetdeset
ˈdesetdesętĭ *desętĭ
Povezano
urediIzvori
uredi- ↑ Friedman, Victor (2003). „Language in Macedonia as an Identity Construction Site” [Jezik u Makedoniji s gledišta konstrukcije identiteta]. u: Brian, D. Joseph, ur. (engleski). When Languages Collide: Perspectives on Language Conflict, Language Competition, and Language Coexistence. Columbus: Ohio State University Press. str. 261–262. OCLC 50123480.
- ↑ Gröschel, Bernhard (2009) (njemački). Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik [Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike]. Lincom Studies in Slavic Linguistics ; vol 34. München: Lincom Europa. str. 265. ISBN 978-3-929075-79-3. LCCN 2009473660. OCLC 428012015. OL15295665W. (COBISS-Sr). (COBISS-Sl). Inhaltsverzeichnis.
- ↑ Kordić, Snježana (2010). Jezik i nacionalizam. Rotulus Universitas. Zagreb: Durieux. str. 77–90. ISBN 978-953-188-311-5. LCCN 2011520778. OCLC 729837512. OL15270636W. SSRN 3467646. CROSBI 475567. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-08. Pristupljeno 21.8.2016. (CROLIB). (COBISS-Sr).
- ↑ Bunčić, Daniel (2008). „Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards” [(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskog standarda]. u: Kempgen, Sebastian, ur. (njemački). Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008. Welt der Slaven. München: Otto Sagner. str. 93. OCLC 238795822.
- ↑ Kloss, Heinz (1976). „Abstandsprachen und Ausbausprachen” [Abstand-jezik i Ausbau-jezik]. u: Göschel, Joachim; Nail, Norbert; van der Els, Gaston, ur. (njemački). Zur Theorie des Dialekts: Aufsätze aus 100 Jahren Forschung. Zeitschrift fur Dialektologie and Linguistik, Beihefte, n.F., Heft 16. Wiesbaden: F. Steiner. str. 310, 312. ISBN 3-515-02305-4. OCLC 2598722.
