Tjesnac

Tjesnac (ijek.) ili tesnac (ek.), dio morske površine koji leži između dva kopna i spaja dva mora. Od nazivâ se upotrebljavaju još i morski tjesnac, morski prolaz, morski kanal, morska vrata, moreuz i sl. Tjesnaci imaju (prije svega su imali u prošlosti) veliko strateško značenje za pomorski promet. Suprotno značenje ovom ima prevlaka.

Politički značaj

Tjesnaci su još u starom vijeku bili, zbog svog strateškog značenja, vrlo poželjna područja. Njihovo posjedovanje moglo je dati veliku moć, pa su stoga često bili objekt političkih problema.

Danas je sporazumima sklopljenim na temelju pomorskog prava međunarodno osigurano pravo neometanog tranzita kroz tjesnace. Ovo pravo ne vrijedi kod prolaza između otoka i kopna kad je otok dio države od koje je odvojen prolazom, ako s morske strane takvog otoka postoji u navigacijskom i hidrografskom smislu jednako primjeren put otvorenim morem.

Primjeri značenja tjesnaca

Pojednostavljeni prikaz tjesnaca

Pogled iz Španjolske preko Gibraltarskog tjesnaca na Maroko

Bospor i Dardaneli su u povijesti bili često predmet velikih borbi. Pretpostavlja se, da je Trojanski rat vođen između ostalog i kako bi se prekinula kontrola Troje nad Dardanelima. Za vrijeme Kandijskog rata (za Kretu) Venecijanci su u 17. stoljeću blokirali Dardanele, kako bi otežali snabdijevanje Osmanskog carstva, odnosno prije svega Istanbula. Pitanje kontrole nad Bosporom i Dardanelima doprinijelo je 1914. vezivanju Osmanskog carstva uz Središnje sile uz čiju pomoć ju je 1915./1916. u Galipoljskoj bici za vrijeme Prvog svjetskog rata uspješno obranila od sila Antante, prije nego se Osmansko carstvo 1918. urušilo.

Radi kontrole morskog puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora, Velika Britanija je zajeno s Nizozemcima osvojila Gibraltar i 1830. stijene i grad proglasila krunskom kolonijom. Važnost Gibraltarskog prolaza je gradnjom Sueskog kanala još porasla, jer je slobodni prolaz Gibraltarom osiguravao pomorski put do britanske kolonije Indije.

Značajniji tjesnaci, prolazi i vrata: