The New York Times

The New York Times [ðə nuː ˈjɔɹk taɪmz] (akronim NYT), dnevni list koga u New Yorku izdaje Arthur Ochs Sulzberger Jr. i distribuira širom svijeta. Vlasnik mu je The New York Times Company, koja izdaje još 15 drugih novina, uključujući International Herald Tribune i Boston Globe. Smatra se najvećim gradskim novinama u SAD.

The New York Times
Naslovnica The New York Times-a od 29.6. 1914. sa udarnom vešću da je "Austrija zvanično objavila rat Srbiji".
Tip	dnevne novine
Format	cijeli
Vlasnik	The New York Times Company
Izdavač	Arthur Ochs Sulzberger, Jr.
Osnivanje	1851.
Politička orijentacija	liberalizam, lijevi centar, progresivizam, Demokratska stranka
Cena	USD 1.00 ponedjeljak-subota USD 3.50 nedjelja USD 3.50/5.00 posebno
Sedište	229 W 43 St New York, NY 10036 SAD
Tiraž	1,086,798 radnim danom 1,623.697 nedjeljom
ISSN	0362-4331
Službeni website	nytimes.com

Uživa nadimak "Sijeda dama" zbog svog staromodnog izgleda i stila, a često ga navode kao nacionalni novinski autoritet, što znači da se često navodi kao službena i autoritativna referenca za suvremene događaje. Osnovan je godine 1851, a dosada je osvojio 94 Pulitzerovih nagrada, više nego ijedan drugi list. Ime mu se često skraćuje na Times, zbog čega ga često miješaju s The Timesom, koji se izdaje u Londonu.

Historija

The New York Times su 18.9. 1851. osnovali novinar i političar Henry Jarvis Raymond i bivši bankar George Jones pod nazivom New-York Daily Times. Današnje ime The New York Times je dobio 1857. Novine su ispočetka izlazile svakim danom osim nedjeljom, ali su za vrijeme američkog građanskog rata, kao i većina drugih vodećih novina, dobile i nedjeljno izdanje.

Times je postupno postajao sve utjecajniji, što je pogotovo postalo vidljivo godine 1870. i 1871. kada je serija članaka razotkrila nečasne radnje tada svemoćnog gradskog političara Boss Tweeda te tako prekinula dominaciju Tweed Ringa njujorškom gradskom politikom.

1880-ih je Times, tada izrazito republikanski usmjereni list, počeo voditi stranački neutralniju uređivačku politiku; tako je godine 1884. podržao demokratskog kandidata Grovera Clevelanda u predsjedničkoj utrci. Iako je Times' zbog toga izgubio čitateljstva, uspio je to nadoknaditi za nekoliko godina.

Godine 1896. The New York Times je kupio Adolph Ochs, izdavač The Chattanooga Timesa. On je 1897. stvorio geslo novina, "All The News That's Fit To Print" ("Sve vijesti koje su za štampu"), tada tumačen kao izrugivanje konkukrentskim njujorškim novinama kao što su New York World i New York Journal American - poznatim kao oličenje žute štampe. Pod Ochsovim vodstvom, The New York Times je stekao ugled, tiraž i utjecaj koji će se vremenom dobiti i međunarodne dimenzije.

O tom utjecaju svjedoči i preseljenje sjedišta novina u 42. ulicu godine 1904, kada je obližnji trg dobio ime Times Square. Tamo se razvila i znamenita tradicija spuštanja velike osvijetljene kugle iz Timesove zgrade prilikom dočeka Nove godine. Novine su se nakon devet godina novine preselile na 229 West 43rd Street, njenu današnju lokaciju.

Početkom 20. vijeka Times je stekao ugled i zbog sklonosti da se koristi najsuvremenijom tehnologijom ne bi li što brže donosio vijesti svojim čitateljima. Tako je godine 1904. na samom početku rusko-japanskog rata Times preko radija primio detaljan izvještaj o bitci kod Port Arthura. Godine 1910. je organizirao prve avio-pošiljke Timesa u Philadelphiju. Times' je godine 1919. isto tako organizirao prve trans-atlantske pošiljke u London. Godine 1920. je štampano posebno "avionsko izdanje u 4 sata ujutro" koje je avionom poslano u Chicago kako bi ga mogli čitati učesnici tadašnje republikanske izborne konvencije.

New York Times je 1940-ih doživio značajne promjene kada je uvedena enigmatska sekcija, a kasnije i modna rubrika 1946. Iste je godine dobio i svoje prvo međunarodno izdanje (ukinuto 1967. kada se zajedno s vlasnicima New York Herald Tribunea i The Washington Posta počeo izdavati International Herald Tribune u Parizu). 1946. je kupljena i radio-stanica (WQXR) specijalizirana za klasičnu muziku.

Jedan od najvažnijih trenutaka u historiji novina bila je sudska parnica za klevetu iz 1964. godine poznata pod nazivom New York Times Co. v. Sullivan. O njoj se raspravljalo na američkom Vrhovnom sudu koji je svojom znamenitom presudom ustanovio nove, daleko šire standarde slobode štampe u SAD. Sedam godina kasnije Times je objavio priču o tzv. Pentagonovim papirima, izvještaju koji je tvrdio da je vijetnamski rat išao gore po Amerikance nego što je to američka vlada htjela javno priznati. I ti članci su izazvali sudski spor, odnosno presudu Vrhovnog suda u slučaju New York Times Co. v. United States koji je stao na stranu novine te tako još proširio novinske slobode u SAD.

Sklonost prema novim medijima je zadržana i u doba Interneta, tako da je New York Times već 1995. postavio svoju službenu web-stranicu.

Međutim, posljednje godine su također obilježene i skandalima koji su ozbiljno narušili reputaciju lista. Najzloglasniji je bio slučaj Jaysona Blaira, mladog novinara koji je hvaljen kao velika reporterska zvijezda da bi se 2003. godine otkrilo da se koristio plagijatima i prevarama.

Politička orijentacija

New York Times, kao i većina vodećih američkih listova, voli sebe opisivati kao politički neutralan i maskimalno objektivan izvor informacija. Međutim, New York Times je, s obzirom na svoju čitanost, ugled i utjecaj isto tako predmet žestokih kontroverzi, odnosno optužbi koje njegovu objektivnost dovode u pitanje.

Posljednjih godina, pogotovo nakon što su klasičnim američkim medijima poput štampe i nacionalnih TV-mreža supremaciju počeli ugrožavati radijski talk showovi, Internet i blogovi, u SAD se upravo New York Times često spominje kao najočitiji primjer liberalne, lijeve, odnosno pro-demokratske orijentacije američkog medijskog establishmenta. Taj stav dijele čak i oni dijelovi američke javnosti koji ne dijele konzervativne stavove, pa se Times sa sve manje ironije naziva liberalnom Biblijom.

Kao primjeri se često navode uvodnici koji promiču liberalne stavove u cijelom nizu društvenih pitanja, kao i činjenica da Times više od pola vijeka nije podržao republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima (iako mu se znalo dogoditi da to učini na lokalnim ili državnim izborima). Times je poznat i po žestokoj kritici politike Georgea W. Busha u ratu protiv terorizma, a objavljivanje strogo povjerljivih detalja antiterorističkih operacija koje, po mišljenju uredništva, ugrožavaju građanska prava, listu je priskrbilo kritike da, svjesno ili nesvjesno pomaže teroristima odnosno ugrožava nacionalnu sigurnost.

Mnogo su ozbiljnije kritike da je Times pristran ne samo u iznošenju stavova, nego i činjenica. Tako se prilikom otkrivanja skandala redovno iznosi stranačka pripadnost političara ukoliko je riječ o republikancu, a to nije običaj kada je riječ o demokratu.

Godine 2004. i sam Times se, kroz uvodnik svog tadašnjeg urednika Daniela Okrenta pozabavio navodnom liberalnom pristranošću svog lista. Okrent je priznao da je list uistinu liberalan u nekim pitanjima kao što je istospolni brak, ali je tvrdio da to nije izraz političkog stavova uredništva nego kozmopolitanskog i liberalnog karaktera grada kao što je New York.

Literatura

• Amster, Linda; and Dylan Loeb McClain. Kill Duck Before Serving: Red Faces at The New York Times: A Collection of the Newspaper's Most Interesting, Embarrassing and Off-Beat Corrections. New York: St. Martin's, 2002. ISBN 0312284276 ISBN 978-0312284275
• Berry, Nicholas O. Foreign Policy and the Press: An Analysis of the New York Times' Coverage of U.S. Foreign Policy (Greenwood. [https://web.archive.org/web/20070310212013/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=27100019 Arhivirano 2007-03-10 na Wayback Machine-u 1990])
• Calhoun, Chris, ed. 52 McGs.: The Best Obituaries from Legendary New York Times Reporter Robert McG. Thomas. New York: Scribner, 2001. ISBN 0743215621 ISBN 978-0743215626
• Davis, Elmer. History of the New York Times, 1851-1921 (1921)
• Hess, John. My Times: A Memoir of Dissent, Seven Stories Press, 2003, cloth, ISBN 1-58322-604-4; trade paperback, Seven Stories Press, 2003, ISBN 1-58322-622-2
• Jones, Alex S. and Susan E. Tifft. The Trust: The Private and Powerful Family Behind The New York Times. Back Bay Books, 2000, ISBN 0-316-83631-1.
• Members of the staff of The New York Times. The Newspaper: Its Making and Its Meaning. Charles Scribner's Sons, 1945.
• Mnookin, Seth. Hard News: The Scandals at The New York Times and Their Meaning for American Media, Random House, 2004, cloth, ISBN 1-4000-6244-6.
• Robertson, Nan. The Girls in the Balcony: Women, Men and The New York Times. Random House, 1992. ISBN 039458452X ISBN 978-0394584522
• Siegal, Allan M. and William G. Connolly The New York Times Manual of Style and Usage, revised edition. New York: Times Books, 1999. ISBN 0-8129-6388-1. Self-indexed.
• Talese, Gay. The Kingdom and the Power, World Publishing Company, 1969, ISBN 0-8446-6284-4.

Vanjske veze

The New York Times na Wikimedijinoj ostavi

• The New York Times on the Web
• [https://web.archive.org/web/20070612001825/http://www.nytco.com/company-timeline-1851.html Arhivirano 2007-06-12 na Wayback Machine-u Official history of the Times]
• Daniel Okrent, "THE PUBLIC EDITOR; Is The New York Times a Liberal Newspaper?" New York Times, July 25 2004
• Times Watch, weblog documenting alleged examples of liberal bias in the Times, run by the Media Research Center
• Fit and Unfit to Print: the Wall Street Journal replies to the Times on the subject of the press's obligations in wartime
• The New York Times at Discourse DB