Rastoke

Rastoke su prigradsko naselje grada Slunja (nedaleko samog grada Slunja), slikovito mjestašce smješteno na oko 100 km od Zagreba uz magistralnu cestu D1 Karlovac - Plitvička jezera.

Rastoke
Rastoke class=notpageimage| Rastoke na karti Hrvatske
Županija	Karlovačka županija
Općina/Grad	Slunj
Geografske koordinate
- z. š.	45.12126 N
- z. d.	15.58765 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
- Ukupno	65
Pošta	47240 Slunj
Pozivni broj	+ 385 (0)47
Autooznaka	KA
Rastoke

Slunjčica u Rastokama

Samo ime nam govori da se tu nešto rastače, a to je rijeka Slunjčica koja se preko sedrenih stijena ulijeva u rijeku Koranu, a u svojem toku kroz Rastoke stvara mnoštvo malih jezera, brzaka i slapova od kojih su najpoznatiji Buk, Hrvoje i Vilina kosa, a u rupama rastočke sedre žive i vidre koje su se vratile nakon dužeg izbivanja u velikom broju.

Sedra je šupljikavi kamen vapnenac koji se stvara na podnožju slapova rijeka, a izvrstan je građevni materijal. Rastoke su predvorje Plitvičkih jezera pa ih zbog toga zovu još i Male Plitvice. Od samih Plitvičkih jezera udaljene su oko 33 km, ali su s njima nedovoljno funkcionalno povezane.

Slapovi Slunjčice, ujedno s Plitvičkim jezerima, dugo su bili nepoznati zbog svoje prometne izoliranosti, a nisu zanimale niti turske osvajače za vrijeme Vojne krajine. Rastoke nam govore o simbiozi fantastičnih tvorevina prirode i ljudskih tehničkih dostignuća starih više stoljeća, a tu se radi o takozvanim mlinicama - žličarama. To je prvi puta da primitivne strojeve ne pokreće ljudska ili životinjska snaga, a građene su tako da se u njima koristi nekoliko mlinskih kamenova za razne vrste meljave te uz njih nalazimo i takozvane koševe koji su služili za ispiranje vunenih predmeta i pranje rublja, tako da ih možemo nazvati i prvobitnim perilicama.

Prva mlinica datira još iz 17. stoljeća, a prepostavlja se i ranije, dok je najveći broj nastamba sagrađen krajem 19. st. i početkom 20. stoljeća i to od drveta i sedre. Mnogi slapovi su dobili imena po vlasnicima mlinica. Još davne 1860. godine jezikoslovac i putopisac Adolf Veber Tkalčević Rastoke opisuje kao neopisivu milinu prizora i poziva putnike namjernike da dođu, vide i da se dive, a jedan od slapova opisuje kao ogroman crijep s velikim cvjetnim uzorkom, dok drugi naziva ogromnom rimskom Fontanom di trevi po hrvatskom kroju.

Zbog ovakve skladnosti graditeljske, povijesne i etnografske baštine Rastoke su 1969. godine uvršetne u Registar nepokretnih spomenika kulture pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Danas je turistička aktivnost Rastoka oživljena tako da nalazimo mogućnost smještaja, posjeta mlinicama, ugostiteljsku ponudu, likovnu koloniju u lipnju, auto-kamp, i drugo, a Slunjčica obiluje prvorazrednom autohtonom pastrvom pa će se u lokalnom restoranu poslužuje netom uhvaćena iz brzaka. Poznat je i ukusni rastočki domaći beskvasni kruh koji se radi od nekoliko vrsta žitarica i ima visoku prehrambenu vrijednost.

Stanovništvo

Rastoke kao samostalno naseljeno mjesto, postoje od popisa 2001. godine.

• 2001. - 65

Galerija slika

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

Izvor

• CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Poveznice

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Rastoke