Rožat

Rožat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dio je dubrovačkog gradskog kotara Komolac.

Rožat
Rožat class=notpageimage| Rožat na karti Hrvatske
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad	Dubrovnik
Najbliži (veći) grad	Dubrovnik
Nadmorska visina	1 - 25 m
Geografske koordinate
- z. š.	42.672 N
- z. d.	18.125 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
- Ukupno	301
Pošta	20236 Mokošica
Pozivni broj	020
Autooznaka	DU
Naselje Rožat

Zemljopisni položaj

Rožat se nalazi tik uz Jadransku turističku cestu između naselja Komolac i Prijevor. Smješten je na sjevernoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke, oko 5 kilometara sjeverozapadno od grada Dubrovnika.

Rožat se dijeli na dva dijela:

Gornji Rožat je smješten iznad Jadranske turističke ceste i sastoji se od starijih kuća te broji malo stanovnika.

Donji Rožat je smješten uz Jadransku turističku cestu i obalu zaljeva Rijeke dubrovačke, a sastoji se uglavnom od novijih, nedavno obnovljenih i novoizgrađenih obiteljskih kuća.

Povijest

U Rožatu postoji jedna katolička crkva i Franjevački samostan Pohoda Blažene Djevice Marije (Pohođenja Marijina). Samostan je sagrađen 1393. godine, a sagradila ga je Bosanska vikarija. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast, Dubrovačka Republika se oslobađa izravnih veza s Bosanskom vikarijom i 1468. godine, kad su u Dalmaciji osnovane dvije nove vikarije, samostane na svom području stavlja pod svoju upravu, pa tako i ovaj u Rožatu. Redovnici su vršili pastoralnu službu do 1472. godine po povlasticama pape Grgura IX. i pape Ivana XXI. U potresu koji je zadesio dubrovački kraj 6. travnja 1667. godine potpuno su uništeni: crkva i zapadni dio klaustra. Crkva je obnavljana dvije godine, od 1702. do 1704. uz veliku pomoć Dubrovačke Republike, a klaustar je nanovo uređen 1986. godine.

U mjestu na samoj obali postoji ljetnikovac Rastić koji je pripadao toj vlastelinskoj obitelji za vrijeme Dubrovačke Republike. Bio je odmaralište poznatog dubrovačkog vlastelina, povijesničara i kneza Džona Restića.

Tijekom rata u Hrvatskoj Rožat je bio popljačkan a mnoge kuće su popaljene i teško nastradale od strane JNA, no poslije rata mjesto je gotovo u potpunosti obnovljeno.

Gospodarstvo

Mještani Rožata većinom se bave turizmom, a u manjoj mjeri ribarstvom i poljodjelstvom.

Stanovništvo

Rožat nastanjuju uglavnom Hrvati katoličke vjeroispovijesti, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine mjesto broji 340 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.

Napomena: U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik. Od 1857. do 1931. iskazivano kao naselje. U 1981. i 1991. podaci su sadržani u naselju Dubrovnik.

Vanjske poveznice

• Franjevačka provincija Svetog Jeronima u Dalmaciji i Istri