Izvorni kod stranice Kina

{{otheruses}}
{{Kutijica za države |
  ime države                  = Narodna Republika Kina |
  izgovor izvornog imena države = 中华人民共和国 {{-}} ''Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó'' |
  ime genitiv                 = Narodne Republike Kine |
  eng ime                     = PRC |
  zastava                     = Flag of the People's Republic of China.svg|
  grb                         = National Emblem of the People's Republic of China.svg|
  moto                        = ''nema'' |
  službeni jezik              = [[kineski jezik|kineski]] |
  glavni grad                 = [[Peking]] |
  predsednik države množina   = Predsednici |
  predsednik države           = Predsednik |
  predsednik države osoba     = Hu Đingtao |
  predsednik vlade osoba      = Ven Đijabao |
  opis državne zastave = [[zastava|detalji]] |
  opis državnog grba = [[grb Narodne Republike Kine|detalji]] |
  nacionalni moto = '''nacionalni moto:''' ''nema'' |
  mesto države u svetu = [[Datoteka:China in its region (claimed hatched).svg|300px|Položaj NRK]] |
  službeni_jezik = Kineski jezik|kineski |
  glavni grad = Peking |
  najveći grad = Šangaj |
  vladar = Xi Jinping (predsednik) |
  predsednik_vlade =  Ven Đijabao | 
  površina poredak            = 4 |
  površina                    = 9.596.960 |
  vode                        = 2,80 |
  stanovništvo poredak        = 1 |
  stanovništvo                = 1.298.847.624 |
  godina popisa               = 2002 |
  gustina stanovništva        = 135 |
  nezavisnost                 = [[1. 10.|1. oktobar]] [[1949]]. |
  valuta                      = [[Juan]] (RMB) |
  vremenska zona              = +8 |
  himna                       = Marš dobrovoljaca |
  domen                       = .cn |
  pozivni broj                = 86|
  komentar                    = |
}}

'''Kina''' ([[Kineski jezik|kineski]]: '''中国''', [[pinjin]]: '''''Zhōngguó''''' [[Međunarodni fonetski alfabet|[ʈʂʊ́ŋ kwǒ]]]), službeno '''Narodna Republika Kina''' ([[Kratica|skraćeno]] '''NR Kina''' ili '''NRK'''; kineski: '''中华人民共和国''', pinjin: '''''Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó'''''), država u istočnoj i srednjoj [[Azija|Aziji]]. Poznata kao druga najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je treća na svijetu (iza [[Rusija|Rusije]] i [[Kanada|Kanade]]) i obuhvaća 9.596.960&nbsp;km². Pruža se od [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na istoku do planinskog lanca [[Pamir]]a na zapadu (oko 5000&nbsp;km) i od rijeke [[Amur]]a (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka [[Hainan]]a na jugu (oko 4000&nbsp;km).

== Granice ==
Na severu se graniči sa [[Rusija|Rusijom]] (dužina granice 3645&nbsp;km) i [[Mongolija|Mongolijom]] (4677&nbsp;km), na severoistoku sa [[Demokratska Narodna Republika Koreja|DNR Korejom]] (1416&nbsp;km), na jugu s [[Vijetnam]]om (1281&nbsp;km), [[Laos]]om (423&nbsp;km), [[Nepal]]om (1236&nbsp;km), Butanom , Mjanmarom i [[Indija|Indijom]] (3380&nbsp;km), a na zapadu s [[Pakistan]]om (523&nbsp;km), [[Afganistan]]om (76&nbsp;km), [[Tadžikistan]]om (414&nbsp;km), [[Kirgistan]]om (858&nbsp;km) i [[Kazahstan]]om (1533&nbsp;km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog okeana: [[Žuto more]] sa zalivom Bo Hai, [[Istočnokinesko more|Istočnokinesko]] i [[Južno kinesko more|Južnokinesko more]]. Ukupna dužina obale kopnene Kine je 18.000&nbsp;km.

== Geografija ==

=== Reljef ===
Kina se po građi i postanku sastoji od tri velika područja: stare sinijske mase na istoku, paleozoičnih planina na severozapadu i mlađih nabranih planina na jugozapadu. Na planine otpada 33% (čak 26 % površine je više od 3000 m), na visoke zaravni 26%, uvale i basene 19%, nizine 12% i pobrđa 10% površine Kine.

Sinijska masa sagrađena je od starih stena, koje su se nabrale već u arhaiku, a paleozoične naslage koje leže na arhajskim nisu nabrane. Severni deo sinijske mase razlomljen je rasedima pa su neki delovi spušteni i pokriveni mladim plavnim nanosima.

Na reljef Kine veliki uticaj imalo je poniranje indijske litosferne ploče pod evroazijsku, što je dovelo do izdizanja [[Tibet]]a i nastanka mlađeg nabranog gorja [[Himalaja|Himalaji]]. S prosečnom visinom od 4000 m Tibet je najviša visoravan na Zemlji. Njegovim izdizanjem nastao je niz golemih stepenica kojima se teren spušta s jugozapada prema severu i istoku. Između sinijske mase i sibirskog prakopna Angare nabrao se u paleozoiku kontinentalni zapadni deo Kine s visokim gorskim masivima: [[Tien Shan]] (7439 m), Džungarski [[Alatau]] (4463 m) i Mongolski masiv, tj. [[Altaj]]. Ta gorja, građena od kristalnih i metamorfnih škriljaca, bila su u toku duge geološke prošlosti poravnata i u tercijaru, odnosno na početku kvarara izdignuta. Tien Šan je u mlađem tercijaru bio izdignut i rasedima izlomljen u više planinskih lanaca.
[[Datoteka:China 100.78713E 35.63718N.jpg|250 px|thumb|Satelitska slika Kine]]

Tibet okružuju s juga Himalaji (Mt. Everest, 8850 m, najviši vrh na Zemlji), a sa severa [[Kunlun]] (7723 m). Na istoku je ograđen strmim gorjem Anyemaqen, Gongga, Hengduan i drugima, koja se pružaju meridionalno. Između gorja [[Tien Shan]]a na severu i Kunluna na jugu nalazi se izolovana [[Tarimska zavala]] koja je nastala duž raseda u mlađem tercijaru i kvartaru. Pretežno je ispunjena naslagama šljunka, prapora i gline. Najveći deo Tarimske zavale je peščana pustinja. Kroz severni dio zavale protiče reka Tarim. Između istočnih ogranaka Tien Shana nalazi se depresija Turpam (–154 m), a severno od Tien Shana Džungarska zavala. Najrasprostranenija zavala je [[Gobi]], koja se prema istoku pruža do Velikog Hingana (2034 m). To je pretežno valovit kraj s malim isponima, a južni deo je prava pustinja. Područje između gorja Ćilijana (Qilian) na zapadu i Taihanga na istoku pokriveno je debelim naslagama prapora.

Tibetska visoravan se prema jugoistoku stepenasto spušta preko zaravni Yunnan-Guizhou i [[Sichuan]]skoga basena. U nizinskom području najveće su Istočnokineska nizija u [[Mandžurija|Mandžuriji]], Velika nizija u donjem toku [[Huang Ho|Huang Hea]] te naplavna ravnica u srednjem i donjem toku [[Jangce]]a, koje su međusobno odvojene niskim gorjem. S najvećih planinskih delova pod večnim snijegom spuštaju se ogromni lednici.

Obala je uglavnom niska, a more uz obalu je plitko (200 m). Kini pripada 5400 ostrva.

=== Klima ===
Osim geografskog položaja i reljefa na klimu Kine veliki utjecaj imaju i [[monsun]]i. Od rujna do ožujka pušu hladni i suhi sjeverozapadni vjetrovi iz sjeverne i srednje Azije, a od ožujka do rujna vlažni jugoistočni vjetrovi s oceana koji donose kišu. Dolinama velikih rijeka prodire utjecaj oceana duboko u unutrašnjost kopna, sve do Mongolije. Zbog toga jugoistočni dio Kine ima suptropsku klimu (1600 do 2000&nbsp;mm oborina), a sjeverni hladnu i suhu kontinentalnu klimu. U sjevernom dijelu Kine godišnja količina oborina ne prelazi 1000&nbsp;mm. Suša je u sjevernom dijelu Kine vrlo česta. Znatnu količinu oborina dobiva ciklonalnim kišama istočni dio Kine. Najmanje oborina dobivaju zatvorena područja Tarimske zavale i Gobi, a najviše južni krajevi [[Tibet]]a, zbog ljetnog [[monsun]]a. U zapadnom kontinentalnom dijelu Kine zime su na viskoim planinama duge i vrlo hladne, a ljeta kratka i hladna, dok je u zavalama temperatura ljeti vrlo visoka, a zimi niska. Za izmjene monsuna tajfuni često pustoše jugoistočno primorje Kine.

=== Vode ===
[[Datoteka:Cn1202-03.jpg|thumb|300 px|Rijeka [[Jangcegjang]]]]
Golema riječna mreža Kine pripada porječju [[Jangcegjang]]a (18,9%, treća rijeka po duljini na svijetu, 6300&nbsp;km), [[Hoan Ho|Huang Hea]] – Žute rijeke (7,9%), [[Xi Jiang]]a, [[Sungari]]ja, [[Jang]]a, [[Liao]]a i [[Amur]]a. Čak 35,7% površine Kine otpada na [[endoreični bazen|endoreična područja]]: u suhim, izoliranim zavalama kontinentalne Kine rijeke se ulijevaju u jezera, koja su bez otjecanja ili se gube u pijesku. U gornjem toku gotovo sve rijeke imaju velik pad, u donjem toku obiluju rastrošenim materijalom, koji se taloži u nizini, a osobito u delti Yangtzea. Zbog obilja nanosa, koji se jedan dio taloži i u koritu rijeke, riječna korita se povisuju, pa se rijeke često izlijevaju i tako nastaju velike poplave. Rijeka Huang He više je puta promijenila smjer donjeg toka i ušće.

U sjevernom dijelu Kine riječna je mreža dobro razvedena, ali se rijeke zimi zaleđuju. Glavna je rijeka južne Kine Xi Jiang, koja se razgranatom deltom ulijeva u Južnokinesko more. Južni se dio Tibeta preko Inda, Brahmaputre, Irrawaddyja i drugih rijeka odvodnjava u [[Indijski ocean]]. Plovne su uglavnom veće rijeke u južnom i srednjem dijelu Kine, osobito Yangtze i Huang He. Plovni kanali, od kojih je najpznatiji Veliki kanal, dug oko 1800&nbsp;km, služe i za natapanje. Mreža kanala za natapanje omogućuje natapanje od 49,8 milijuna ha poljoprivrednog područja. Kanali često nadomještaju ceste. Najviše jezera ima oko donjeg toka Yangtzea i po suhim zavalama u unutrašnosti Kine.

=== Teritorijalne vode i otoci ===
[[Datoteka:East China Sea Map.jpg|thumb|250 px|Istočnokinesko more]]
Dužina kineske morske obale, od ušća rijeka [[Jaluđianga]] u provinciji [[Liaoning]]u na sjeveru do ušća rijeke [[Bejlunga]] u Guansi-džuanskoj autonomnoj pokrajini na jugu zemlje iznose oko 18.000 kilometara. Obale se nalaze na ravnom kopnu. Većina se zaljeva na njima ne zamrzavaju. Obale Kine zapljuskuje [[Bohajsko more|Bohajsko]], [[Žuto more|Žuto]], [[Istočnokinesko more|Istočnokinesko]], [[Južno kinesko more|Južnokinesko more]] i zona na Pacifiku istočno od Tajvana. Među njima Bohajsko more je unutrašnje more Kine.

Zona na [[Tihi ocean|Pacifiku]] istočno od Tajvana obuhvaća arhipelag [[Sjandao]] jugozapadno od [[japan]]skog otočja [[Pjukju]] na sjeveru, do moreuza [[Baši]] na jugu ove morske zone. Kineske teritorijalne vode imaju ukupnu površinu od preko 380 000 kvadratnih kilometara.

U kineskim teritorijalnim vodama se nalaze više od 5 000 otoka u ukupnoj površini oko 80 tisuća kvadtranih kilometara čija primorska obala iznosi oko 140 000 kilometara. Najveći otok je [[Tajvan]] čija površina iznosi 360 tisuća kvadratnih kilometara. Iza njega je otok [[Hajnan]] sa površinom od 340 tisuća kvadratnih kilometara.

Na istočnom obodu Kine, odnosno na moru sjeveroistočno od otoka Tajvana nalaze se otoci [[Diaojuj]] i [[Čivej]]. A na južnokineskom moru razbačeni su i arhipelazi [[Dongša]], [[Siša]], [[Džongša]] i [[Nanša]].

=== Biljni pokrov ===
Južna Kina pretežno je prekrivena vlažnim suptropskim večno zelenim šumama, srednja belogoričnim, a severna crnogoričnim šumama. Sečuanski kraj odlikuje se velikim brojem endemičnih vrsta sveg drveća, a Mandžurija endemičnim vrstama četinara. U Mandžuriji su raširene livade i pašnjaci, a na krajnjem istoku i stepe. Flora visokog planinskog pojasa ubraja se u vrstama najbogatije flore na svetu. Šuma je jače razvijena na stranama izloženim vlažnim vetrovima. Na šumsko područje otpada oko 13,9% površine Kine. Najveći šumski kompleksi su u Mandžuriji i na planinama [[Sichuan|Sečuana]]. U Kini raste oko 3000 vrsta biljaka koje se koriste u medicinske svrhe. Suve zavale u unutrašnjosti Kine i na severu obrasle su travom i grmljem ili su polupustinje. Za vegetaciju, posebno za poljoprivredu, vrlo je značajno područje prapora oko srednjeg toka reke Huang He, koje je nastalo u pleistocensko ledeno doba eolskim nanosima prašine iz pustinjskih krajeva srednje Azije.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva Kina je [[1953]]. imala 590.194.715 stanovnika, a [[2000]]. godine 1.265.830.000 stanovnika (bez [[Hong Kong]]a i [[Makao|Makaa]]). Po broju stanovnika Kina je prva zemlja u [[svijet]]u. Prosječni godišnji porast broja stanovnika iznosi 1,07%. Po mjerenjima iz [[2001]]. [[natalitet]] je 13,4‰, [[mortalitet]] 6,4‰, a smrtnost [[dojenčad]]i 39‰. Stanovništva u dobi do 14 g. ima 22,9%, od 15 do 64 g. 70,1%, a starijih od 64 g. 7%.
U [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[šumarstvo|šumarstvu]] i [[ribarstvo|ribarstvu]] zaposleno je 45,2% radne snage, u [[rudarstvo|rudarstvu]], industriji i [[građevinarstvo|građevinarstvu]] 17,3%, a u uslužnim djelatnostima 37,5% st. Nepismeno je 6,7% stanovništva. Kina ima 204 sveučilišta i 1225 visokih [[škola]]. Čak 40 [[grad]]ova ima više od 1 mil. st. Uz [[Peking]] (Beijing) najveći su gradovi: [[Shanghai|Šangaj]], [[Shenzhen]], [[Tianjin]], [[Wuhan]], [[Harbin]], [[Šenjang]] (Shenyang), [[Dalian]]. U gradovima živi 36,1% stanovništva.

Gustoća prosječno iznosi 132,2 st/km². Najrjeđe naseljen prostori su [[zapad]]ni dio [[Tibet]]a s 1 st/km², [[Unutrašnja Mongolija]] s 20 st/km², i [[Xinjiang-Uygur]] s 11 st/km². U području srednjeg i donjeg [[tok]]a [[rijeka]] [[Jangce]] i [[Huang Ho|Huang He]] gustoća je 200 do 600 st/km². [[Delta (slovo)|Delta]] Jangcea, okolica [[Guangzho]]ua i neki dijelovi pokrajine [[Sichuan]]a imaju više od 1000 st/km². Neravnomjerna se gustoća stanovništva pokušala riješiti već početkom [[20. vijek|20. st.]], kada je [[1910]]. oko 10.000.000 osoba preseljeno u [[Mandžurija|Mandžuriju]]. Seobe su se ponavljale 1960.-ih i 1970.-ih naseljavanjem gotovo pustih [[sever|sjevernih]] i zapadnih krajeva. Znatan se broj [[Kinezi|Kineza]] iselio u velegradove [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], kao i u [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]] i [[Australija|Australiju]]. Procjenjuje se, da izvan Kine živi oko 50 milijuna Kineza, kojih je osim u Hong Kongu i na [[Tajvan]]u najviše u [[Singapur]]u, [[Malezija|Maleziji]], [[Indonezija|Indoneziji]], [[Tajland]]u, te u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[Australija|Australiji]] i [[Kanada|Kanadi]].

== Istorija ==
{{main|Historija Kine}}

[[Historija Kine|Drevna Kina]] je jedna od najstarijih civilizacija čovečanstva i prema tradicionalnim kineskim zapisima se proteže do vremena [[Tri suverena i pet imperatora]] pre oko 5000 godina. Zapisana istorija podržana [[arheologija|arheološkim]] dokazima potiče iz [[16. vijek pne.|16. veka pne.]]<ref>Henry Cleere. Archaeological Heritage Management in the Modern World. 2005. Routledge. pp. 318. {{ISBN|978-0-415-21448-3}}.</ref> Kina je jedna od najstarijih kontinualnih civilizacija na svetu. Za kornjačin oklop koji se koristio za proricanje sa oznakama koje podsećaju na drevno [[kinesko pismo]] iz [[dinastija Šeng|dinastije Šeng]] je ustanovljeno da potiču iz vremena oko 1500. godine pne. Kineska država potiče od gradova-država u dolini [[Huang Ho|Hoanghoa]]. Godina [[221. pne.]] se često uzima za godinu u kojoj je Kina ujedinjena u veliko kraljevstvo ili carstvo. Te godine [[Qin Shi Huang|Ćin Š’ huang]] je prvi ujedinio Kinu. Sukcesivne kineske dinastije su razvile [[birokracija|birokratski]] sistem koji je omogućio kineskom caru da kontroliše ogromnu teritoriju.

Konvencionalno gledište na istoriju Kine je da je država prolazile kroz periode političkog jedinstva i nejedisnta, a povremeno su njom dominirali tuđinski narodi, od kojih se većina stopila sa [[Kinezi]]ma. Kulturni i politički uticaji iz mnogih delova [[Azija|Azije]], prenošeni sukcesivnim imigracijama, širenjima i kulturnim asimilacija su se spojili u [[Kultura Kine|kinesku kulturu]].

=== Istorija Narodne Republike Kine ===
[[Datoteka:The_Great_wall_-_by_Hao_Wei.jpg|thumb|left|300px|thumb|Veliki kineski zid]]
[[Kineski građanski rat]] završio je [[1949]]. [[KP Kine]] je preuzela vlast nad glavninom Kine, sem [[Republika Kina|Tajvana]]. [[Kuomintang]] se povukao na Tajvan i neka mala ostrva Fudžijana. [[Mao Tse-tung|Mao Cedung]] je [[1. 10.|1. oktobra]] [[1949]]. proglasio Narodnu Republiku Kinu. [[Mao Tse-tung|Mao Cedung]] se povukao sa pozicije predsednika Kine [[1959]]. posle nekoliko velikih ekonomskih neuspeha, kao što je bio [[Veliki skok napred]]. [[Li Šaoči]] ga je zamenio, ali Mao je i dalje imao ogroman uticaj na partiju i ostao je generalni sekretar KP Kine. Jedno vreme Kinom je upravljalo umereno vođstvo : [[Li Šaoči]], [[Deng Sjaoping]] i drugi, koji su započeli ekonomske reforme. [[Mao Tse-tung|Mao Cedung]] i njegovi saveznici su [[1966]]. lansirali [[Kulturna revolucija|Kulturnu revoluciju]]. Prema mišljenju mnogih istoričara to je bio pokušaj da se očisti vodstvo od umerenih elemenata. Maovi sledbenici su to smatrali eksperimentom direktne demokratije i prvi pokušaj borbe protiv korupcije i drugih negativnih uticaja na kinesko društvo. Razvio se Maov kult, a ekonomija zemlje je tokom toga perioda nazadovala. Došlo je do velikog nereda tokom kulturne revolucije, pa je predsednik vlade [[Džou En-laj|Ču Enlaj]] posredovao u smanjivanju destruktivnosti i pomagao je umerene elemente. [[Džou En-laj|Ču Enlaj]] je inicirao normalizaciju odnosa sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], pa je Kina [[1971]]. postala član saveta bezbednosti UN umesto Tajvana, koji je dotad predstavljao Kinu. Poslednjih godina života otvoreno je kritikovao ženu Mao Cedunga i preostale pripadnike bande četvoro. Bio je najbliži saradnik Deng Sjaopinga i pomogao je da se Kina nakon kulturne revolucije oslobodi radikalnih elemenata.

Posle Maove smrti [[1976]]. uhapšena je [[Četvoročlana banda]], a [[Deng Sjaoping]] je uspeo da preuzme vlast od Maovog naslednika Hua Kuafenga. Deng nije nikad postao šef partije ili države, ali je svojim uticajem na partiju vodio zemlju putem ekonomskih reformi. Pragmatizam kojim je vodio Kinu ocrtan je njegovim rečima: "Nije bitno da li je mačka crna ili bela, bitno je da lovi miševe". Komunistička partija je smanjila svoju sveobuhvatnu kontrolu. Raspuštene su i zadruge, a seljaci su počeli dobijati zemlju u zakup. Zbog toga je došlo do povećanja poljoprivredne proizvodnje.

=== Jezik i religija ===
Službeni je jezik [[kineski jezik|kineski]]. Tradicionalna su kineska vjerovanja, koja su okupljala i najveći broj stanovnika: [[taoizam|daoizam]] (taoizam), [[konfucijanizam]] i [[budizam]]. Ta su se tri [[filozofija|filozofsko]]-[[religija|religijska]] sustava kroz [[historija|povijest]] međusobno prožimala. U Tibetu je raširen poseban oblik budizma, tibetski budizam. Prema procjeni iz [[1997]]. oko 63,1% stanovnika jesu nereligiozni i ateisti, 20% taoisti i pripadnici kineskih tradicionalnih vjerovanja, 8,4% budisti, 5,6% kršćani, 1,5% muslimani i 1,1% ostali.

=== Manjinski narodi ===
Osim Kineza, koji čine oko 91,9% stanovništva, u Kini živi 55 naroda na koje otpada 8,1% stanovnika. Najbrojniji su narodi:
* iz [[tibet]]sko-[[mianmar|burmanske]] skupine: Yi (7.310.000), Tibetanci (5.110.000), Bai (1.770.000), Tujia (6.350.000), Hani (1.400.000) i Lisu (640.000)
* iz [[Tajland|tajske]] skupine Zhuang (17.230.000), Bouyeji (2.830.000), Dong (2.800.000), Li (1.240.000) i Dai (1.140.000)
* iz skupine Miao-Yao: Miao (8.230.000), Yao (2.370.000) i She (700.000)
* iz turkijske skupine: Ujguri (8.030.000) i Kazasi (1.240.000)
* iz [[Mongolija|mongolske]] skupine: Mongoli (5.350.000)
* iz [[Mandžurija|mandžursko]]-tunguske skupine: Mandžurci (10.930.000)
* iz mon-kmerske skupine: Va (390.000).

Posebne skupine čine kineski muslimani Hui (9.570.000) i [[Korejci]] (2.140.000).

== Gospodarstvo ==
Od 1978. Kina provodi reforme radi preorijentacije na tržišno gospodarstvo. Tijekom 1978–2002. godišnje je uvećavala [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po prosječnoj stopi od 8,5%. Godine 2001. imala je BDP od 5500 milijardi [[američki dolar|USD]], tj. BDP po stanovniku je iznosio 4330 USD. Unatoč snažnoj industrijskoj preobrazbi Kina je ostala pretežito siromašna zemlja s velikim regionalnim razlikama. Najrazvijenije područje je u priobalnom pojasu koji privlači gotovo sva strana ulaganja. Kineske pokrajine znatno se razlikuju po vrijednosti ostvarenog BDP-a po stanovniku (500 USD po stanovniku u [[Gansu]]u i [[Guizhou]]u, 24.000 USD u Hong Kongu).

U gospodarskoj tranziciji znatno je promijenjena struktura BDP-a i zaposlenih. Potkraj 2002. prema udjelu BDP-u vodeća je industrija (48%), zatim usluge (32%) i poljoprivreda (20%). U gradovima je nezaposlenost 10%. Procjenjuje se da je u seoskom područiju nezaposlenost puno veća. Strana ulaganja u Kinu tijekom 1978-2002 iznosila su oko 400 milijardi USD (treća u svijetu po veličini stranih investicija). Prema prirodnim resursima Kina je jedna od najbogatijih zemalja. Posebno se izdvajaju izvori [[ugljen]]a, [[željezo|željezne rude]], [[nafta|nafte]], [[zemni gas|zemnog plina]], [[živa|žive]], [[kalaj|kositra]], [[mangan]]a, [[aluminijum|aluminija]], [[cink]]a, uz najveći hidropotencijal u svijetu.

Glavni poljodjelski proizvodi su: [[riža]], [[pšenica]], [[kukuruz]], [[ječam]], [[soja]], [[krumpir]], [[sezam]], [[uljana repica]], [[lan]], [[konoplja]], [[šećerna trska]], [[duhan]]. Uzgajaju se [[domaće govedo|goveda]], [[svinja|svinje]], [[ovca|ovce]], [[bivol]]i, [[jak]]ovi i [[perad]], a značajnu ulogu ima i [[ribolov]]. Glavni industrijski proizvodi su: [[željezo]], [[čelik]], [[cement]], [[brod]]ovi, građevinski materijal, kemikalije, [[obuća]], [[porcelan|porculan]], [[hrana]], igračke, namještaj, [[papir]].

Uglavnom se izvoze strojevi, elektrooprema, [[tekstil]] i konfekcija, [[oružje]], obuća, igračke, [[kompjuter|računala]], [[ugljen]]. Glavninu uvoza čine industrijski strojevi, [[vozilo|vozila]], [[nafta]] i [[naftni derivati|derivati]], [[plastika]] i [[roba široke potrošnje]]. Kina najviše trguje sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD-om]], [[Japan]]om, [[Evropska unija|Europskom unijom]], [[Tajvan]]om, [[Rusija|Rusijom]], [[Singapur]]om, [[Malezija|Malezijom]] i [[Južna Koreja|Republikom Korejom]].

Novčana je jedinica juan (yuan renminbi, oznake Y i CNY; 1 juan = 10 jiaoa = 100 fena).

== Vojska ==
Tijekom posljednjih desetljeća s porastom kineske ekonomske moći koji je od nje učinio drugu najveću svetsku ekonomsku silu <ref>[http://www.guardian.co.uk/business/2011/feb/14/china-second-largest-economy China overtakes Japan as world's second-largest economy]</ref> došto je i do drastičnog porasta vojne moći koji ju je također postavio na drugo mesto u svetu. Trenutačni podaci o kineskoj vojnoj moći usporedivi s onima od SADa kao najvećom svetskom vojnom velesilom izgledaju ovako <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-13450316 China 'will not match' US military power - general]</ref>:

{| width=70% class="wikitable"
!Vrsta oružja
!'''Kina'''
![[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|-
|align=center| vojni [[budžet]] ||align=center| 78 milijardi ||align="center"|729 milijardi 
|-
|align=center| postotak [[Bruto domaći proizvod|BDPa]] ||align=center| 2 posto ||align="center"| 4.3 posto
|-
|align=center| broj [[vojnik]]a ||align=center| 2.26 miliona ||align="center"| 1.58 miliona
|-
|align=center| vojni [[avion]]i ||align=center| 1,320 ||align="center"| 2,379
|-
|align=center| nevidljivi [[F-22 Raptor|avioni]] ||align=center| 0 ||align="center"| 139
|-
|align=center| [[nosač aviona|nosači aviona]] ||align=center| 0 ||align="center"| 11
|-
|align=center| [[podmornica|podmornice]] ||align=center| 65 ||align="center"| 71
|-
|align=center| [[razarač]]i ||align=center| 27 ||align="center"| 57
|-
|align=center| [[Nuklearno oružje|Nuklearni projektili]] ||align=center| 240 ||align="center"| 9,400
|-
|}

== Politička podjela ==
Narodna Republika Kina je podijeljena na 22 pokrajine (省), vlada NR Kine smatra [[Tajvan]] (台湾) svojom 23 pokrajinom nad kojom nema kontrolu. Osim pokrajina Kina se dijeli i na 5 autonomnih regija (自治区) u kojima se nalaze manjine, te na 4 općine pod izravnom upravom vlade i na dvije posebne administrativne regije (特别行政区) koje uživaju poveću autonomiju.

22 provincije, autonomne regije i općine se obično nazivaju [[Kontinentalna Kina|kontinentalnom Kinom]], taj izraz isključuje Makao, Hong Kong i Tajvan.

'''Popis administrativnih tijela pod upravom NR Kine:'''{{clear}}
[[Datoteka:China_administrative.png|thumb|250px|Politička podjela NR Kine]]
([[pinjin|pinyin]], sh. [[transkripcija i transliteracija|transkripcija]] /ranije uobičajen naziv/ (pinjin s tonovima, [[kineski jezik|kineska pismena]])
{| border="0"
|
'''Pokrajine'''
* [[Anhui]] Anhuej (Ānhuī, 安徽)
* [[Fujian]] Fuđjen (Fújiàn, 福建)
* [[Gansu]] Gansu (Gānsù, 甘肃)
* [[Guangdong]] Guangdung (Guǎngdōng, 广东)
* [[Guizhou]] Guejdžou (Guìzhōu, 贵州)
* [[Hainan]] Hajnan (Hǎinán, 海南), otok, “S južne strane mora”
* [[Hebei]] Hebej (Héběi, 河北), “Sjeverno od rijeke”
* [[Heilongjiang]] Hejlungđjang (Hēilóngjiāng, 黑龙江), “Rijeka crnog zmaja”
* [[Henan]] Henan (Hénán, 河南), “Južno od rijeke”
* [[Hubei]] Hubej (Húběi, 湖北), “Sjeverno od jezera”
* [[Hunan]] Hunan (Húnán, 湖南), “Južno od jezera”
* [[Jiangsu]] Đjangsu (Jiāngsū, 江苏)
* [[Jiangxi]] Đjansji (Jiāngxī, 江西), “Zapadno od rijeke”
* [[Jilin]] Jilin /Kirin/ (Jílín, 吉林)
* [[Liaoning]] Ljaoning (Liáoníng, 辽宁)
* [[Qinghai]] Ćinghaj (Qīnghǎi, 青海), “Modro/Tamnozeleno more (jezero)”, Kokonur
* [[Shaanxi]] Šaansji (Shǎnxī, 陕西) > dva “a” radi razlikovanja od Shanxi
* [[Shandong]] Šandung (Shāndōng, 山东), “Istočno od planine”
* [[Shanxi]] Šansji (Shānxī, 山西), “Zapadno od planine”
* [[Sichuan]] Sičuan /Sečuan/ (Sìchuān, 四川), “Četiri rijeke”
* [[Yunnan]] Junnan (Yúnnán, 云南), ili “Južno od oblaka”
* [[Zhejiang]] Džeđjang (Zhèjiāng, 浙江)
| valign="top" |
'''Autonomna područja'''
* [[Guangxi-Zhuang]] Guangsji-Džuang (Guǎngxī Zhuàng  Zìzhìqū, 广西壮族自治区), za manjinu [[Zhuang|Džuang]]
* [[Nei Menggu]] Unutarnja Mongolija (Nèi Měnggǔ  Zìzhìqū, 内蒙古自治区), za [[Mongoli|mongolsku]] manjinu
* [[Ningxia-Hui]] Ningsja-Huej (Níngxià Huízú Zìzhìqū, 宁夏回族自治区), za manjinu [[Hui]]
* [[Xinjiang Weiwuerzu]] Sjinđjang-Ujgur (Xīnjiāng Wéiwú'ěrzú Zìzhìqū, 新疆维吾尔自治区), ''Kineski [[Turkestan]]'', za [[Ujguri|ujgursku]] manjinu
* [[Xizang]] [[Tibet]] (Xīzàng Zìzhìqū, 西藏自治区) “Zapadna riznica”
<br />
'''Gradovi u rangu pokrajina'''
* [[Peking|Beijing]] [[Peking]] (Běijīng, 北京), “Sjeverna prijestolnica”
* [[Chongqing]] [[Čungćing]] (Chóngqìng, 重庆)
* [[Shanghai]] Šanghaj /Šangaj/ (Shànghǎi, 上海), “Na moru”
* [[Tianjin]] Tjenđin /Tjencin/ (Tiānjīn, 天津)
<br />
'''[[Posebne administrativne regije]]'''
* [[Hong Kong]] (Xiānggǎng, 香港), “Mirisna luka”
* [[Aomen]] [[Makao]] (Àomén, 澳门) ([[portugalski jezik|portugalski]]: ''Macau'')
|}

=== Regije ===
Kina se obično dijeli na [[Mandžurija|Mandžuriju]], Sjevernu, Južnu i Vanjsku Kinu.

==== Mandžurija ====
Uska obalna ravnica povezuje sjevernu Kinu i Mandžuriju. Središnja nizina, okružena visoravnima, jezgra je gospodarskog života. Klima je oštra, a travnatom ravnicom zimi pušu ledeni vjetrovi iz unutrašnjosti Azije, noseći velike količine prašine. Stepska crnica bogata je humusom pa je razvijena agrarna proizvodnja. Mandžurija je bogata i rudama zbog kojih su se u prošlosti sukobljavali [[Rusija]], Kina i [[Japan]]. Zahvaljujući ovom bogatstvu u Mandžuriji se razvila [[metalurgija]], tekstilna, prehrambena i kemijska industrija. Najveće središte je Shenyang (3,6 mil.) te Harbin (2,44 mil.).

==== Sjeverna Kina ====
[[Datoteka:Great Wall Badaling.jpg|thumb|200px|[[Kineski zid]]]]
U Sjevernoj Kini izdvaja se Sjeverokineska nizina s poluotokom Shandongom i Zapadnom visoravni. Nizina je vodeće poljoprivredno područje Kine zahvaljujući naslagama prapora. Po njoj su rasuta brojna sela u kojima živi većina stanovništva. U ovoj regiji se nalaze i velike zalihe fosilnih goriva pa je tu nastala jedna od vodećih industrijskih regija Kine s razvijenom kemijskom, metalurškom i elektrotehničkom industrijom. U njoj se nalazi i glavni grad [[Peking]] (5,77 mil) koji je intelektualno žarište zemlje te središte obrta i industrije, te [[Tianjin]] (4,57 mil) veliko industrijsko središte.

Poluotok Shandong je brdovito područje južno od ušća [[Huang Ho|Huang Hea]] poznato po intenzivnoj poljoprivredi, ali i rudnom bogatstvu. Ovdje se razvila velika industrijska regija. Najveći gradovi su [[Jinan]] (1,48 mil.) i [[Qingdao]] (1,46 mil.) koji je nastao iz male luke na obali.

Zapadna visoravan je ploča prekrivena debelim naslagama prapora kroz koju vijuga Huang He. Ona je plodno poljoprivredno područje, premda su neki dijelovi suhi. Najvažniji gradovi su: Xi'an (1,98 mil) i Lanzhou (1,2 mil.).

==== Južna Kina ====
[[Datoteka:Terrace field yunnan china denoised.jpg|thumb|200px|Polja riže u provinciji Yunnan.]]
U Južnoj Kini nema prapora, ali je klima povoljnija i redovito se dobivaju dvije žetve. Osim nizine [[Jangce]]a i [[Xi Jiang]]a, prostor je brdovit s brojnim rječnim dolinama i kotlinama. Južna se Kina dijeli na područje Yangtzea i područje Xi Jianga te jugozapadnu visoravan.

Yangtze najprije protječe kroz gusto naseljenu Crvenu zavalu u [[Sichuan]]u. Pogodna klima i tlo omogućuju raznovrsnu proizvodnju. Eksploatira se i rudno bogatstvo na temelju kojega je razvijena raznovrsna industrija. Najveći gradovi su [[Chengdu]] (1,71 mil.) i [[Chongqing]] (2,27 mil.).

Nizina Yangtzea je izuzetno plodna i brižno obrađena. Najviše se uzgaja riža, ali i ostale kulture kao pšenica, pamuk i duhan. Gustoća stanovništva je velika, ovdje je smještena i većina kineske industrije, a razvijeni su mnogi veliki gradovi: Wuhan (3,28 mil.), Hangzho (1,1 mil.), Nanking (2,09 mil.) i Šangaj (7,6 mil.).

Delta [[Xi Jiang]]a je također gusto naseljena, a tropska klima omogućuje uspješnu poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje je smještena najvažnija industrijska regija. Najvažniji gradovi su [[Hong Kong]] (6,6 mil.) i [[Guangzhou]] (Kanton) (4,05 mil.). Sjeverno od ovog područja je provincija [[Fujian]], glasovita po kulturi [[čaj]]a, a njezino vodeće središte je luka [[Fuzhou]].

Jugozapadni dio zemlje je brežuljkasta visoravan koja obuhvaća provinciju [[Yunnan]]. Njezino glavno bogatstvo su rude, pokrenut je industrijski razvoj. Najveće gradsko središte je [[Kunming]].

==== Vanjska Kina ====
U ovim provincijama je malo Kineza, a najveće su manjine [[Tibetanci]] i [[Ujguri]]. Autonomna pokrajina [[Tibet]] najvažniji je dio vanjske Kine. Tibetanci su srodni starosjediocima južne Kine. Stanovništvo se pretežno bavi zemljoradnjom i stočarstvom. Najveći grad Tibeta je [[Lhasa]] u dolini [[Brahmaputra|Brahmaputre]], koja je središte jedne vrste budizma.

[[Xinjiang]] je zapadna pokrajina Vanjske Kine, smještena sjeverno od Tibeta, a obuhvaća Džunguriju i Tarimsku zavalu. Glavna gospodarska djelatnost je nomadsko stočarenje i ratarstvo. Ovaj kraj posjeduje i prirodna bogatstva među kojima se ističu nalazišta [[zlato|zlata]] i [[fosilna goriva|fosilnih goriva]]. Najveće gradsko naselje je [[Urumqi]] (1,05 mil.) s razvijenom petrokemijskom industrijom i proizvodnjom sagova.

== Povezano ==
* [[Popis gradova u Kini]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|China}}
* [http://english.gov.cn/ Središnje stranice NR Kine]
* [http://www.china.org.cn/ Službeni portal za vijesti NR Kine]
* [http://croatian.cri.cn/ Cri Online] - kineske vijesti na srpskohrvatskom jeziku

{{Azija}}
{{Socijalističke države}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kina| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]
[[Kategorija:Djelomično priznate države]]