Eno

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Eno, pleme američkih Indijanaca porodice Siouan iz Sjeverne Karoline nastanjeno do 1716 u području duž rijeke Eno, sadašnji okruzi Orange i Durham, a nakon toga u Južnoj Karolini gdje su se ujedinili sa Catawbama. Eno su najsrdoniji plemenu Shakori, a njihova populacija sa Shakorima i Adshusheer Indijancima 1600. iznosila je oko 1,500. Kasnije u 18. stoljeću udružuju sa Catawbama i nestaju.

Značenje imena plemena nije poznato. Speck sugerira na i'nare, "to dislike," "contemptible"; ili yeni'nare, "People disliked." Yardley (1654) koristi naziv Haynokes.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Eno Indijance prvi spominje Yardley ,guverner Virginije, koji kaže da se hrabro opiru Španjolcima, po čemu se zaključuje da su svojevremeno živjeli duž rijeke Enoree u Južnoj Karolini, koja teče uz glavni put od St. Helene u zemlju Cherawa u podnožju planina Appalachian. kasnije ih spominju John Lederer (1671) i John Lawson (1701) kada zajedno sa Shakorima žive u gradu Adshuisheer. Oko 1714 zajedno sa plemenima Shakori, Tutelo, Saponi, Occaneechi i Keyauwee,, počinju se kretati u smjeru naselja Virginijskih kolonista. Guverner Virginije, Spotswood, 1716 predlaže da se plemena Eno, Cheraw i Keyauwee nasele u 'grad' Eno uz granicu sa Sjevernom Karolinom ,ali ovaj projekt doživljava poraz, jer su sva tri plemena bila u ratu sa Južnom Karolinom. U tekstu nije jasno radi li se o starom Eno 'gradu', ili nekom novijem, bližem kolonistima sa Albemarle Sounda. Nakon ovoga Eno se vračaju u Južnu Karolinu gdje se ujedinjuju sa Catawbama, gdje se njihov dijalekt čuo još 1743. godine.

Etnografija

[uredi | uredi kod]

Eno Indijanci su sjedilačko seosko pleme koje je živjelo od kultiviranja velikih polja oko svojih sela. Kuće su im se razlikovale od onih kakve su gradila susjedna plemena iz Virginije i dviju Karolina. Susjedna plemena kuće su izrađivali od kore drveta, dok su Eno Indijanci, slično plemenu Quapaw iz istočnog Arkansasa, svoje kolibe pleli od grana ili trske i obljepljivali ih blatom ili glinom, i kružne su forme. Svaka kuća imala je i manju strukturu oblika peći, koja je služila za skladištenje kukuruza i oraha, i podsjećaju na spremišta Cherokeeja. Njihovu plemensku upravu stari autori opisuju kao demokratsku a odluke starijih ljudi prihvaćaju se sa neupitnom pokornošću. Obitelj je patrijarhalna.

Populacija

[uredi | uredi kod]

Godine 1714. plemena Eno, Shakori, Tutelo, Saponi, Occaneechi i Keyauwee broje 750 duša.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]