Knjiga okuplja deset studija najvećim dijelom posvećenih starijoj hrvatskoj književnosti u Bosni ... more Knjiga okuplja deset studija najvećim dijelom posvećenih starijoj hrvatskoj književnosti u Bosni i Hercegovini i njezinoj prezentaciji u povijestima književnosti. Tekstove osim toga povezuje i interes za proučavanje odnosa historiografskog i književnoumjetničkog aspekta ove književne tradicije u svjetlu suvremenih znanstvenih interesa za tzv. rubne književne pojave. Prvi dio knjige bavi se poetikom franjevačke književnosti u Bosni i Hercegovini i njezinim odnosom prema historiografskom pismu, a zatim i utjecaju koji je ova književnost, napose jedan njezin dio – samostanske kronike – izvršila na pripovjedače 20. i 21. stoljeća (Ivu Andrića, Miljenka Jergovića, Josipa Mlakića). Drugi dio knjige usmjerava se na način na koji je hrvatska književnost Bosne i Hercegovine prezentirana i vrednovana u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj znanosti o književnosti.
Knjiga "O pričama i čitanju: književnokritičke bilješke" sastoji se od dvadeset i četiri teksta k... more Knjiga "O pričama i čitanju: književnokritičke bilješke" sastoji se od dvadeset i četiri teksta književnih kritika i prikaza znanstvenih publikacija. Knjiga je podijeljena u sedam cjelina: Proza Josipa Mlakića, Proza Enesa Karića, Pripovjedači i autobiografi, Male priče, Književnoznanstveni rad Perine Meić, Znanost o književnosti (i još ponešto) te U spomen: Krunoslav Pranjić.
Prva cjelina donosi četiri teksta o suvremenom piscu Josipu Mlakiću, u kojima se predstavlja i analizira njegov pripovjedački opus, iscrtavaju njegova glavna poetička obilježja te povezuju s aktualnim književnim poetikama, posebno tzv. stvarnosne književnosti. Druga cjelina donosi četiri teksta o suvremenom romansijeru Enesu Kariću, koja se koncentriraju na njegove romane "Pjesme divljih ptica", "Jevrejsko groblje" i "Boje višnje", ali i na opis Karićeve poetike te njegovo mjesto u suvremenoj književnosti. Treća cjelina bavi se romanima i autobiografskim zapisima suvremenih hrvatskih autora Miljenka Jergovića, Ante Tomića i Stanka Lasića. U četvrtom pak odjeljku, nazvanom Male priče, nalaze se tri teksta: prva dva analiziraju zbirke legendi i anegdota koje su priredili Mladen Herceg i Tomislav Brković, dok treći analizira sintaksu i semantiku priče za djecu autorice Sonje Jurić.
Peta cjelina analizira knjige Perine Meić posvećene problemima (metodologije) povijesti književnosti i književne kritike, koncentrirajući se na njihov doprinos rasvjetljivanju aktualnih pitanja znanosti o književnosti. Šesta cjelina analizira znanstvena djela Divne Mrdeže Antonine, Pere Šimunovića, Roberta Jolića i Ivana Bubala, izdvajajući probleme kao što su odnos ideologije i znanosti o književnosti ili odnos prema (kulturnoj) prošlosti. Ova cjelina donosi i članak o suvremenom izdanju (transkripciji) "Nauka krstjanskoga" Matije Divkovića, koji ujedno otvara temu (ne)istraženosti starije hrvatske književne tradicije u BiH. Posljednji, sedmi odsječak knjige posvećen je znanstvenom i nastavnom radu hrvatskoga lingvostilističara Krunoslava Pranjića.
Knjiga „Na rubu književnosti“ sastoji se od deset studija posvećenih spisateljstvu bosanskoherceg... more Knjiga „Na rubu književnosti“ sastoji se od deset studija posvećenih spisateljstvu bosanskohercegovačkih franjevaca. Namjera joj je prezentirati nov model analize i vrednovanja pisaca čiji su se radovi do sada u povijesti književnosti nerijetko tretirali kao rubna pojava. Time se želi ukazati i na njihov doprinos izgradnji bosanskohercegovačkog i hrvatskog književnog (napose proznog) izraza. Knjiga se sastoji od triju cjelina: prva donosi dvije studije o književnom radu Matije Divkovića, druga cjelina bavi se opusom Ivana Ančića, kao i narativnim aspektima franjevačkih propovijedi u 17. i 18. stoljeću, dok treća cjelina okuplja radove o franjevačkim putopiscima (Ivan Frano Jukić), memoaristima (Grga Martić i Anđeo Nujić) i kroničarima (Bono Benić, Jako Baltić i Petar Bakula).
Knjiga "Pripovijedanje povijesti" istražuje tri franjevačka ljetopisa iz 18. stoljeća u Bosni i H... more Knjiga "Pripovijedanje povijesti" istražuje tri franjevačka ljetopisa iz 18. stoljeća u Bosni i Hercegovini, važna za bosanskohercegovačku i hrvatsku književnost i historiografiju: ljetopise Nikole Lašvanina, Bone Benića i Marijana Bogdanovića. Autoričina istraživanja odabranih ljetopisa usmjerena su na analizu načina na koji se ljetopisci koriste pripovjednim postupcima, te na istraživanje učinaka koji proizlaze iz načina njihova pripovijedanja. Proučavajući ljetopise iz tog aspekta autorica je iskristalizirala i vlastita metodološka polazišta, koja su joj otvorila nove mogućnosti interpretacije odabrane građe. One su rezultirale spojem dvaju pristupa: strukturalne naratologije (koja je glavni metodološki oslonac istraživanja), te suvremenih teorija o naraciji u historiografiji.
Prikaz knjige Rudolfa Barišića "Od Fojnice do Pečuha: korespondencija fra Bone Perišića" (Zagreb ... more Prikaz knjige Rudolfa Barišića "Od Fojnice do Pečuha: korespondencija fra Bone Perišića" (Zagreb - Fojnica, 2023). Bosna franciscana, 60, 2024, 469–473.
Prikaz knjige (zbirke dokumenata) "Poljičke isprave II. Iz Zbirke Aleksandra Poljanića" (prir. Me... more Prikaz knjige (zbirke dokumenata) "Poljičke isprave II. Iz Zbirke Aleksandra Poljanića" (prir. Mehmed Kardaš, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo, 2022). Bosniaca, 2023, 28: 202–204.
Prikaz knjige (autobiografije) povjesničara Srećka Matka Džaje, "Trn s kupreške visoravni: fragme... more Prikaz knjige (autobiografije) povjesničara Srećka Matka Džaje, "Trn s kupreške visoravni: fragmenti sjećanja" (Zagreb, 2022), Bosna franciscana, 58, 2023, str. 365–370.
Prikaz knjige "The Canon of Croatian Poetry 1450–2000: Over 200 Croatian Poems with Facing Englis... more Prikaz knjige "The Canon of Croatian Poetry 1450–2000: Over 200 Croatian Poems with Facing English Translation", prir. i prev. Ivo i Vinka Šoljan, 2015), Bosna franciscana, 44, 2016, 271–276.
Prikaz knjige: Perina Meić, Smjerokazi: teorijske i književnopovijesne studije, Zagreb – Sarajevo... more Prikaz knjige: Perina Meić, Smjerokazi: teorijske i književnopovijesne studije, Zagreb – Sarajevo, 2012.
Biografija, hagiografija, karizma: funkcionalizacija teksta u hrvatskim i europskim redovničkim zajednicama (ur. Marko Jerković), Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2023, str. 161–196., 2023
U 19. stoljeću u Bosni i Hercegovini započinje proces polagane transformacije triju predmodernih ... more U 19. stoljeću u Bosni i Hercegovini započinje proces polagane transformacije triju predmodernih konfesionalnih kultura u moderni sekularni tip kulture. Ovaj se rad koncentrira na istraživanje toga procesa u okviru katoličke zajednice, analizirajući svjetonazorske promjene u žanru biografije. Na teorijskoj podlozi koju pruža model kulturnih svjetonazora Kena Wilbera, istraživanje polazi od pretpostavke da su pomaci koji se zapažaju u analiziranom korpusu pokazatelj prijelaza katoličke elite s dogmatskog na racionalni kulturni svjetonazor. U tom okviru promatraju se promjene u poimanju idealnog ljudskog života i mogućnosti ljudskog ostvarenja u svijetu, kao i u poimanju osobnog i kolektivnog identiteta.
Ljubvene i deželje Vile i malinari od Istine. „Planine“ Petra Zoranića (1569–2019). Zbornik radova sa znanstvenog skupa “450. obljetnica prvotiska Planina Petra Zoranića (1569–2019)” održanog u Zadru 30–31. kolovoza 2019. Ur. Davor Dukić, Ivan Lupić, Divna Mrdeža Antonina., 2023
Rad istražuje Zoranićeve "Planine" u kontekstu evolucije kulturnih svjetonazora, a teorijski mu o... more Rad istražuje Zoranićeve "Planine" u kontekstu evolucije kulturnih svjetonazora, a teorijski mu okvir pruža model oblikovan u radovima Kena Wilbera i Jeana Gebsera. Polazi se od pretpostavke da "Planine" simbolički reflektiraju i opreku između predmentalnih i mentalnih svjetonazora, te da na potonjima Zoranić gradi svoj vrijednosni sustav, kao i poglede na prirodu i funkciju književnosti. U prvom se dijelu rada ova opreka analizira na dva plana Zoranova putovanja, unutarnjem i vanjskom. Drugi dio rada promatra prijelaz između dvaju podstupnjeva mentalnoga svjetonazora – konvencionalnog i racionalnog – koji u djelu dovodi i do nekih proturječja.
Utile cum dulci: zbornik u čast Pavlu Knezoviću (ur. R. Barišić, M. Jerković, T. Tvrtković), 2019
Rad se bavi dijelom znanstvenog opusa Pavla Knezovića posvećenog hrvatskoj književnosti u Bosni i... more Rad se bavi dijelom znanstvenog opusa Pavla Knezovića posvećenog hrvatskoj književnosti u Bosni i Hercegovini. U ovim se tekstovima autor susreće s problemima vezanim za književnopovijesnu interpretaciju, kontekstualizaciju i vrednovanje ove specifične književne građe, a propituje i način na koji je ona dosad prezentirana u povijesti književnosti. Ovaj se rad usmjerava na književnopovijesne probleme kojima se Knezović bavio, na rješenja koja je ponudio te njihovu korist u novim istraživanjima ovog dijela hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti.
Rad "Umijeće nijansiranja: znanstveni i nastavni rad Krunoslava Pranjića" donosi pregled osnovnih... more Rad "Umijeće nijansiranja: znanstveni i nastavni rad Krunoslava Pranjića" donosi pregled osnovnih koordinata u kojima se kretao znanstveno-istraživački rad velikog hrvatskog lingvostilističara, jednog od najznačajnijih predstavnika Zagrebačke stilističke škole, Krunoslava Pranjića. U radu se s jedne strane prati formiranje Pranjićeve lingvostilističke metode i njezino kretanje od užeg lingvostilističkog pristupa prema širem kulturološkom, a s druge strane svojevrstan zrcalni odnos koji Pranjić uspostavlja između promatranog predloška i vlastitog pisanja, gradeći tako vlastiti (osebujan) stil po kojem je bio prepoznatljiv u hrvatskoj akademskoj praksi. Krunoslav je Pranjić odigrao nemjerljivu ulogu u formiranju i profiliranju stilistike kao znanstvene discipline u Hrvatskoj, a ostavio je i niz vrlo originalnih i osebujnih interpretacija.
Rad "Poetika Grge Martića između književnosti i historiografije"" analizira Martićeve memoare "Za... more Rad "Poetika Grge Martića između književnosti i historiografije"" analizira Martićeve memoare "Zapamćenja", preko njih poetiku ovog autora, ali i drugih franjevačkih pisaca preporodnog razdoblja u BiH. U memoarima se primjećuje da Martić ne odvaja svoju društvenu i političku aktivnost od pisanja, kao i to da ne odvaja historiografski od književnoga, što je jedan od izvora nesporazuma koje je povijest književnosti imala s Martićevim djelom. Na razini odnosa prema samom pisanju primjećuje se da ga Martić vrednuje kao djelatnost usmjerenu konkretnim vanjskim ciljevima, dodjeljujući književnosti veoma važnu i aktivnu ulogu u društveno-političkim procesima. Pritom nasljeduje suvremene književne poticaje, kao i književnu tradiciju Bosne Srebrene, u kojoj se Martić pokazuje kao nastavljač Benićeva i Lastrićeva koncepta politički angažiranog pisanja i politički aktivnog pojedinca. Nasuprot vrijednosnim procjenama povijesti književnosti o Martićevu djelu kao nezanimljivu suvremenom čitatelju, pokazuje se da njegov interes za društveno-političku zbilju i za angažman književnosti, kao i nepostojanje čvrstih granica između književnog, historiografskog i političkog diskursa, njegovo pisanje približava našem vremenu.
Rad se bavi intertekstualnim vezama između romanā Tragom zmijske košuljice i Gloria in excelsis J... more Rad se bavi intertekstualnim vezama između romanā Tragom zmijske košuljice i Gloria in excelsis Josipa Mlakića i Miljenka Jergovića te starije hrvatske književne tradicije u Bosni i Hercegovini, osobito samostanskih ljetopisa iz 18. i 19. stoljeća (Ljetopisa Nikole Lašvanina, Ljetopisa sutješkoga samostana Bone Benića, Ljetopisa kreševskoga samostana Marijana Bogdanovića i Godišnjaka od događaja svjetskih, crkvenih i promine vrimena u Bosni Jake Baltića). U središtu je pozornosti analiza načina na koji romanopisci transformiraju pojedine elemente ljetopisa za potrebe svojih romana, te posredno načina na koji razumijevaju same ljetopise i njihov odnos prema povijesti.The paper deals with intertextual relations between novels Tragom zmijske košuljice and Gloria in excelsis by Josip Mlakić and Miljenko Jergović and the older Croa¬tian literary tradition in Bosnia and Herzegovina, in particular the monastic annals from the 18th and 19th century (The Annals by Nikola Lašvanin, The Annals...
Knjiga okuplja deset studija najvećim dijelom posvećenih starijoj hrvatskoj književnosti u Bosni ... more Knjiga okuplja deset studija najvećim dijelom posvećenih starijoj hrvatskoj književnosti u Bosni i Hercegovini i njezinoj prezentaciji u povijestima književnosti. Tekstove osim toga povezuje i interes za proučavanje odnosa historiografskog i književnoumjetničkog aspekta ove književne tradicije u svjetlu suvremenih znanstvenih interesa za tzv. rubne književne pojave. Prvi dio knjige bavi se poetikom franjevačke književnosti u Bosni i Hercegovini i njezinim odnosom prema historiografskom pismu, a zatim i utjecaju koji je ova književnost, napose jedan njezin dio – samostanske kronike – izvršila na pripovjedače 20. i 21. stoljeća (Ivu Andrića, Miljenka Jergovića, Josipa Mlakića). Drugi dio knjige usmjerava se na način na koji je hrvatska književnost Bosne i Hercegovine prezentirana i vrednovana u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj znanosti o književnosti.
Knjiga "O pričama i čitanju: književnokritičke bilješke" sastoji se od dvadeset i četiri teksta k... more Knjiga "O pričama i čitanju: književnokritičke bilješke" sastoji se od dvadeset i četiri teksta književnih kritika i prikaza znanstvenih publikacija. Knjiga je podijeljena u sedam cjelina: Proza Josipa Mlakića, Proza Enesa Karića, Pripovjedači i autobiografi, Male priče, Književnoznanstveni rad Perine Meić, Znanost o književnosti (i još ponešto) te U spomen: Krunoslav Pranjić.
Prva cjelina donosi četiri teksta o suvremenom piscu Josipu Mlakiću, u kojima se predstavlja i analizira njegov pripovjedački opus, iscrtavaju njegova glavna poetička obilježja te povezuju s aktualnim književnim poetikama, posebno tzv. stvarnosne književnosti. Druga cjelina donosi četiri teksta o suvremenom romansijeru Enesu Kariću, koja se koncentriraju na njegove romane "Pjesme divljih ptica", "Jevrejsko groblje" i "Boje višnje", ali i na opis Karićeve poetike te njegovo mjesto u suvremenoj književnosti. Treća cjelina bavi se romanima i autobiografskim zapisima suvremenih hrvatskih autora Miljenka Jergovića, Ante Tomića i Stanka Lasića. U četvrtom pak odjeljku, nazvanom Male priče, nalaze se tri teksta: prva dva analiziraju zbirke legendi i anegdota koje su priredili Mladen Herceg i Tomislav Brković, dok treći analizira sintaksu i semantiku priče za djecu autorice Sonje Jurić.
Peta cjelina analizira knjige Perine Meić posvećene problemima (metodologije) povijesti književnosti i književne kritike, koncentrirajući se na njihov doprinos rasvjetljivanju aktualnih pitanja znanosti o književnosti. Šesta cjelina analizira znanstvena djela Divne Mrdeže Antonine, Pere Šimunovića, Roberta Jolića i Ivana Bubala, izdvajajući probleme kao što su odnos ideologije i znanosti o književnosti ili odnos prema (kulturnoj) prošlosti. Ova cjelina donosi i članak o suvremenom izdanju (transkripciji) "Nauka krstjanskoga" Matije Divkovića, koji ujedno otvara temu (ne)istraženosti starije hrvatske književne tradicije u BiH. Posljednji, sedmi odsječak knjige posvećen je znanstvenom i nastavnom radu hrvatskoga lingvostilističara Krunoslava Pranjića.
Knjiga „Na rubu književnosti“ sastoji se od deset studija posvećenih spisateljstvu bosanskoherceg... more Knjiga „Na rubu književnosti“ sastoji se od deset studija posvećenih spisateljstvu bosanskohercegovačkih franjevaca. Namjera joj je prezentirati nov model analize i vrednovanja pisaca čiji su se radovi do sada u povijesti književnosti nerijetko tretirali kao rubna pojava. Time se želi ukazati i na njihov doprinos izgradnji bosanskohercegovačkog i hrvatskog književnog (napose proznog) izraza. Knjiga se sastoji od triju cjelina: prva donosi dvije studije o književnom radu Matije Divkovića, druga cjelina bavi se opusom Ivana Ančića, kao i narativnim aspektima franjevačkih propovijedi u 17. i 18. stoljeću, dok treća cjelina okuplja radove o franjevačkim putopiscima (Ivan Frano Jukić), memoaristima (Grga Martić i Anđeo Nujić) i kroničarima (Bono Benić, Jako Baltić i Petar Bakula).
Knjiga "Pripovijedanje povijesti" istražuje tri franjevačka ljetopisa iz 18. stoljeća u Bosni i H... more Knjiga "Pripovijedanje povijesti" istražuje tri franjevačka ljetopisa iz 18. stoljeća u Bosni i Hercegovini, važna za bosanskohercegovačku i hrvatsku književnost i historiografiju: ljetopise Nikole Lašvanina, Bone Benića i Marijana Bogdanovića. Autoričina istraživanja odabranih ljetopisa usmjerena su na analizu načina na koji se ljetopisci koriste pripovjednim postupcima, te na istraživanje učinaka koji proizlaze iz načina njihova pripovijedanja. Proučavajući ljetopise iz tog aspekta autorica je iskristalizirala i vlastita metodološka polazišta, koja su joj otvorila nove mogućnosti interpretacije odabrane građe. One su rezultirale spojem dvaju pristupa: strukturalne naratologije (koja je glavni metodološki oslonac istraživanja), te suvremenih teorija o naraciji u historiografiji.
Prikaz knjige Rudolfa Barišića "Od Fojnice do Pečuha: korespondencija fra Bone Perišića" (Zagreb ... more Prikaz knjige Rudolfa Barišića "Od Fojnice do Pečuha: korespondencija fra Bone Perišića" (Zagreb - Fojnica, 2023). Bosna franciscana, 60, 2024, 469–473.
Prikaz knjige (zbirke dokumenata) "Poljičke isprave II. Iz Zbirke Aleksandra Poljanića" (prir. Me... more Prikaz knjige (zbirke dokumenata) "Poljičke isprave II. Iz Zbirke Aleksandra Poljanića" (prir. Mehmed Kardaš, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo, 2022). Bosniaca, 2023, 28: 202–204.
Prikaz knjige (autobiografije) povjesničara Srećka Matka Džaje, "Trn s kupreške visoravni: fragme... more Prikaz knjige (autobiografije) povjesničara Srećka Matka Džaje, "Trn s kupreške visoravni: fragmenti sjećanja" (Zagreb, 2022), Bosna franciscana, 58, 2023, str. 365–370.
Prikaz knjige "The Canon of Croatian Poetry 1450–2000: Over 200 Croatian Poems with Facing Englis... more Prikaz knjige "The Canon of Croatian Poetry 1450–2000: Over 200 Croatian Poems with Facing English Translation", prir. i prev. Ivo i Vinka Šoljan, 2015), Bosna franciscana, 44, 2016, 271–276.
Prikaz knjige: Perina Meić, Smjerokazi: teorijske i književnopovijesne studije, Zagreb – Sarajevo... more Prikaz knjige: Perina Meić, Smjerokazi: teorijske i književnopovijesne studije, Zagreb – Sarajevo, 2012.
Biografija, hagiografija, karizma: funkcionalizacija teksta u hrvatskim i europskim redovničkim zajednicama (ur. Marko Jerković), Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2023, str. 161–196., 2023
U 19. stoljeću u Bosni i Hercegovini započinje proces polagane transformacije triju predmodernih ... more U 19. stoljeću u Bosni i Hercegovini započinje proces polagane transformacije triju predmodernih konfesionalnih kultura u moderni sekularni tip kulture. Ovaj se rad koncentrira na istraživanje toga procesa u okviru katoličke zajednice, analizirajući svjetonazorske promjene u žanru biografije. Na teorijskoj podlozi koju pruža model kulturnih svjetonazora Kena Wilbera, istraživanje polazi od pretpostavke da su pomaci koji se zapažaju u analiziranom korpusu pokazatelj prijelaza katoličke elite s dogmatskog na racionalni kulturni svjetonazor. U tom okviru promatraju se promjene u poimanju idealnog ljudskog života i mogućnosti ljudskog ostvarenja u svijetu, kao i u poimanju osobnog i kolektivnog identiteta.
Ljubvene i deželje Vile i malinari od Istine. „Planine“ Petra Zoranića (1569–2019). Zbornik radova sa znanstvenog skupa “450. obljetnica prvotiska Planina Petra Zoranića (1569–2019)” održanog u Zadru 30–31. kolovoza 2019. Ur. Davor Dukić, Ivan Lupić, Divna Mrdeža Antonina., 2023
Rad istražuje Zoranićeve "Planine" u kontekstu evolucije kulturnih svjetonazora, a teorijski mu o... more Rad istražuje Zoranićeve "Planine" u kontekstu evolucije kulturnih svjetonazora, a teorijski mu okvir pruža model oblikovan u radovima Kena Wilbera i Jeana Gebsera. Polazi se od pretpostavke da "Planine" simbolički reflektiraju i opreku između predmentalnih i mentalnih svjetonazora, te da na potonjima Zoranić gradi svoj vrijednosni sustav, kao i poglede na prirodu i funkciju književnosti. U prvom se dijelu rada ova opreka analizira na dva plana Zoranova putovanja, unutarnjem i vanjskom. Drugi dio rada promatra prijelaz između dvaju podstupnjeva mentalnoga svjetonazora – konvencionalnog i racionalnog – koji u djelu dovodi i do nekih proturječja.
Utile cum dulci: zbornik u čast Pavlu Knezoviću (ur. R. Barišić, M. Jerković, T. Tvrtković), 2019
Rad se bavi dijelom znanstvenog opusa Pavla Knezovića posvećenog hrvatskoj književnosti u Bosni i... more Rad se bavi dijelom znanstvenog opusa Pavla Knezovića posvećenog hrvatskoj književnosti u Bosni i Hercegovini. U ovim se tekstovima autor susreće s problemima vezanim za književnopovijesnu interpretaciju, kontekstualizaciju i vrednovanje ove specifične književne građe, a propituje i način na koji je ona dosad prezentirana u povijesti književnosti. Ovaj se rad usmjerava na književnopovijesne probleme kojima se Knezović bavio, na rješenja koja je ponudio te njihovu korist u novim istraživanjima ovog dijela hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti.
Rad "Umijeće nijansiranja: znanstveni i nastavni rad Krunoslava Pranjića" donosi pregled osnovnih... more Rad "Umijeće nijansiranja: znanstveni i nastavni rad Krunoslava Pranjića" donosi pregled osnovnih koordinata u kojima se kretao znanstveno-istraživački rad velikog hrvatskog lingvostilističara, jednog od najznačajnijih predstavnika Zagrebačke stilističke škole, Krunoslava Pranjića. U radu se s jedne strane prati formiranje Pranjićeve lingvostilističke metode i njezino kretanje od užeg lingvostilističkog pristupa prema širem kulturološkom, a s druge strane svojevrstan zrcalni odnos koji Pranjić uspostavlja između promatranog predloška i vlastitog pisanja, gradeći tako vlastiti (osebujan) stil po kojem je bio prepoznatljiv u hrvatskoj akademskoj praksi. Krunoslav je Pranjić odigrao nemjerljivu ulogu u formiranju i profiliranju stilistike kao znanstvene discipline u Hrvatskoj, a ostavio je i niz vrlo originalnih i osebujnih interpretacija.
Rad "Poetika Grge Martića između književnosti i historiografije"" analizira Martićeve memoare "Za... more Rad "Poetika Grge Martića između književnosti i historiografije"" analizira Martićeve memoare "Zapamćenja", preko njih poetiku ovog autora, ali i drugih franjevačkih pisaca preporodnog razdoblja u BiH. U memoarima se primjećuje da Martić ne odvaja svoju društvenu i političku aktivnost od pisanja, kao i to da ne odvaja historiografski od književnoga, što je jedan od izvora nesporazuma koje je povijest književnosti imala s Martićevim djelom. Na razini odnosa prema samom pisanju primjećuje se da ga Martić vrednuje kao djelatnost usmjerenu konkretnim vanjskim ciljevima, dodjeljujući književnosti veoma važnu i aktivnu ulogu u društveno-političkim procesima. Pritom nasljeduje suvremene književne poticaje, kao i književnu tradiciju Bosne Srebrene, u kojoj se Martić pokazuje kao nastavljač Benićeva i Lastrićeva koncepta politički angažiranog pisanja i politički aktivnog pojedinca. Nasuprot vrijednosnim procjenama povijesti književnosti o Martićevu djelu kao nezanimljivu suvremenom čitatelju, pokazuje se da njegov interes za društveno-političku zbilju i za angažman književnosti, kao i nepostojanje čvrstih granica između književnog, historiografskog i političkog diskursa, njegovo pisanje približava našem vremenu.
Rad se bavi intertekstualnim vezama između romanā Tragom zmijske košuljice i Gloria in excelsis J... more Rad se bavi intertekstualnim vezama između romanā Tragom zmijske košuljice i Gloria in excelsis Josipa Mlakića i Miljenka Jergovića te starije hrvatske književne tradicije u Bosni i Hercegovini, osobito samostanskih ljetopisa iz 18. i 19. stoljeća (Ljetopisa Nikole Lašvanina, Ljetopisa sutješkoga samostana Bone Benića, Ljetopisa kreševskoga samostana Marijana Bogdanovića i Godišnjaka od događaja svjetskih, crkvenih i promine vrimena u Bosni Jake Baltića). U središtu je pozornosti analiza načina na koji romanopisci transformiraju pojedine elemente ljetopisa za potrebe svojih romana, te posredno načina na koji razumijevaju same ljetopise i njihov odnos prema povijesti.The paper deals with intertextual relations between novels Tragom zmijske košuljice and Gloria in excelsis by Josip Mlakić and Miljenko Jergović and the older Croa¬tian literary tradition in Bosnia and Herzegovina, in particular the monastic annals from the 18th and 19th century (The Annals by Nikola Lašvanin, The Annals...
Andrićs Latas / Andrićev Latas (ur. B. Tošović), Bukurešt – Beograd – Banjaluka, 2018
Grga Martić, bosanskohercegovački franjevac, političar i cijenjeni pisac 19. stoljeća, poznat pon... more Grga Martić, bosanskohercegovački franjevac, političar i cijenjeni pisac 19. stoljeća, poznat ponajviše po epskim pjesmama, autor je i nevelikog spisa memoara naslovljenih "Zapamćenja", u kojima pripovijeda svoja sjećanja na prijelomne povijesne događaje u Bosni i Hercegovini od 1829. godine do početka austrougarske vladavine. Doba Omer-paše Latasa čini važan segment toga djela. Ivo je Andrić u romanu "Omerpaša Latas", ali i u drugim svojim djelima, uspostavljao vrlo zanimljive relacije prema Martićevu književnom radu, u prvom redu "Zapamćenjima", koja su utjecala na neke sadržajne, pripovjedne i kompozicijske elemente Andrićevih proza. S druge je strane uspostavljao relacije i prema Martiću kao povijesnoj osobi, literarizirajući ga u "Omerpaši Latasu" te pripovijetkama "Proba" i "Mara milosnica". Ovaj se rad bavi tim književnim „dijalogom“ dvojice pisaca te implikacijama spomenutih literarnih i izvanliterarnih relacija.
Andrićeva Hronika – Andrićs Chronik (ur. B. Tošović), Graz – Beograd – Banjaluka, 2014
Rad se bavi Andrićevom vezom s franjevačkom književnom tradicijom u Bosni i Hercegovini, koncentr... more Rad se bavi Andrićevom vezom s franjevačkom književnom tradicijom u Bosni i Hercegovini, koncentrirajući se osobito na odnos romana "Travnička hronika" prema franjevačkim samostanskim ljetopisima iz 18. i 19. stoljeća ("Ljetopis" Nikole Lašvanina, "Ljetopis sutješkoga samostana" Bone Benića, "Ljetopis kreševskoga samostana" Marijana Bogdanovića i "Godišnjak" Jake Baltića). Odnos Andrićeva romana prema ljetopisima promatra se na razini sadržaja, pripovjedne tehnike (Andrićeva karakterističnog kroničarskog načina pripovijedanja) te učinaka koje tekst proizvodi.
Rad se bavi odnosom romana "Boje višnje" Enesa Karića prema kroničarskoj tradiciji, napose u Bosn... more Rad se bavi odnosom romana "Boje višnje" Enesa Karića prema kroničarskoj tradiciji, napose u Bosni i Hercegovini. Koncentrira se na formalne elemente koje roman preuzima od kronike (subjekt priče, vrijeme, prostor, struktura, pripovjedač, postupci nizanja i ponavljanja itd.), analizirajući način na koji ih preoblikuje proširujući njihove značenjske mogućnosti. Posredno se promatra i način na koji roman interpretira ulogu pripovijedanja u osmišljavanju prošlosti te ulogu kronike u simboličkom predstavljanju iskustva vremena.
Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, 2020
Rad se bavi počecima znanstvenog promišljanja hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini te pred... more Rad se bavi počecima znanstvenog promišljanja hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini te predstavlja biografska i biobibliografska istraživanja sedmorice autora, počevši od Filipa Lastrića u 18. do Tugomira Alaupovića u prvoj polovici 20. stoljeća. Promatramo kako su ovi autori razumijevali književnost i njezinu povijesnu dimenziju, osobito kako su pristupili osnovnim problemima povijesti književnosti kao što su definiranje korpusa, izbor pisaca, periodizacija, književnopovijesna interpretacija i vrednovanje te koja su rješenja ponudili. Analizira se i postupno napuštanje okvira biobibliografije te primjena složenijih književnopovijesnih pristupa.
Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, 2018
Rad polazi od teze da dio znanstvenih istraživanja Ive Pranjkovića prelazi lingvističke okvire i ... more Rad polazi od teze da dio znanstvenih istraživanja Ive Pranjkovića prelazi lingvističke okvire i zahvaća problematiku povijesti književnosti. To je najviše izraženo u dijelu njegova opusa koji se bavi književnošću franjevačke provincije Bosne Srebrene, u starim granicama koje su obuhvaćale bosanski i hercegovački, ali i dalmatinski i slavonsko-ugarski prostor. U tim se tekstovima autor susreće s problemima književnopovijesnog opisa, kontekstualizacije i vrednovanja građe. Ovaj se rad usmjerava na književnopovijesne probleme kojima se Pranjković bavio, na rješenja koja je ponudio te njihovu korist u novim istraživanjima ovog dijela hrvatske književnosti.
Rad se bavi intertekstualnim vezama između romanā "Tragom zmijske košuljice" i "Gloria in excelsi... more Rad se bavi intertekstualnim vezama između romanā "Tragom zmijske košuljice" i "Gloria in excelsis" Josipa Mlakića i Miljenka Jergovića te starije hrvatske književne tradicije u Bosni i Hercegovini, osobito samostanskih ljetopisa iz 18. i 19. stoljeća ("Ljetopisa" Nikole Lašvanina, "Ljetopisa sutješkoga samostana" Bone Benića, "Ljetopisa kreševskoga samostana" Marijana Bogdanovića i "Godišnjaka od događaja svjetskih, crkvenih i promine vrimena u Bosni" Jake Baltića). U središtu je pozornosti analiza načina na koji romanopisci transformiraju pojedine elemente ljetopisa za potrebe svojih romana, te posredno načina na koji razumijevaju same ljetopise i njihov odnos prema povijesti.
Rad propituje teorijske poglede na ulogu jezika i pripovjednih struktura u historiografskim prika... more Rad propituje teorijske poglede na ulogu jezika i pripovjednih struktura u historiografskim prikazima zbilje. Razmatraju se, ponešto pojednostavljeno, četiri teorijska (s praktičnim primjenama) pristupa ovomu problemu. Prvi, tradicionalni pristup, jezik i naraciju drži tek neutralnim sredstvima za prezentaciju stvarnih činjenica; drugi, nenarativni pristup, odbacuje historiografiju pripovjednoga tipa kao novelističku i mitsku; treći, narativistički, historiografiju promatra kao jedan vid književne prakse, a četvrti pristup nastoji dati uvid u specifičnu ulogu i moć naracije u prikazima zbilje. Ovdje se promatraju i sličnosti i razlike između pojedinih autora te pokušavaju osmisliti mogući načini analize historiografskih tekstova upravo preko naracije.
Uploads
Prva cjelina donosi četiri teksta o suvremenom piscu Josipu Mlakiću, u kojima se predstavlja i analizira njegov pripovjedački opus, iscrtavaju njegova glavna poetička obilježja te povezuju s aktualnim književnim poetikama, posebno tzv. stvarnosne književnosti. Druga cjelina donosi četiri teksta o suvremenom romansijeru Enesu Kariću, koja se koncentriraju na njegove romane "Pjesme divljih ptica", "Jevrejsko groblje" i "Boje višnje", ali i na opis Karićeve poetike te njegovo mjesto u suvremenoj književnosti. Treća cjelina bavi se romanima i autobiografskim zapisima suvremenih hrvatskih autora Miljenka Jergovića, Ante Tomića i Stanka Lasića. U četvrtom pak odjeljku, nazvanom Male priče, nalaze se tri teksta: prva dva analiziraju zbirke legendi i anegdota koje su priredili Mladen Herceg i Tomislav Brković, dok treći analizira sintaksu i semantiku priče za djecu autorice Sonje Jurić.
Peta cjelina analizira knjige Perine Meić posvećene problemima (metodologije) povijesti književnosti i književne kritike, koncentrirajući se na njihov doprinos rasvjetljivanju aktualnih pitanja znanosti o književnosti. Šesta cjelina analizira znanstvena djela Divne Mrdeže Antonine, Pere Šimunovića, Roberta Jolića i Ivana Bubala, izdvajajući probleme kao što su odnos ideologije i znanosti o književnosti ili odnos prema (kulturnoj) prošlosti. Ova cjelina donosi i članak o suvremenom izdanju (transkripciji) "Nauka krstjanskoga" Matije Divkovića, koji ujedno otvara temu (ne)istraženosti starije hrvatske književne tradicije u BiH. Posljednji, sedmi odsječak knjige posvećen je znanstvenom i nastavnom radu hrvatskoga lingvostilističara Krunoslava Pranjića.
Bosna franciscana, 60, 2024, 469–473.
Bosniaca, 2023, 28: 202–204.
Na razini odnosa prema samom pisanju primjećuje se da ga Martić vrednuje kao djelatnost usmjerenu konkretnim vanjskim ciljevima, dodjeljujući književnosti veoma važnu i aktivnu ulogu u društveno-političkim procesima. Pritom nasljeduje suvremene književne poticaje, kao i književnu tradiciju Bosne Srebrene, u kojoj se Martić pokazuje kao nastavljač Benićeva i Lastrićeva koncepta politički angažiranog pisanja i politički aktivnog pojedinca. Nasuprot vrijednosnim procjenama povijesti književnosti o Martićevu djelu kao nezanimljivu suvremenom čitatelju, pokazuje se da njegov interes za društveno-političku zbilju i za angažman književnosti, kao i nepostojanje čvrstih granica između književnog, historiografskog i političkog diskursa, njegovo pisanje približava našem vremenu.
Prva cjelina donosi četiri teksta o suvremenom piscu Josipu Mlakiću, u kojima se predstavlja i analizira njegov pripovjedački opus, iscrtavaju njegova glavna poetička obilježja te povezuju s aktualnim književnim poetikama, posebno tzv. stvarnosne književnosti. Druga cjelina donosi četiri teksta o suvremenom romansijeru Enesu Kariću, koja se koncentriraju na njegove romane "Pjesme divljih ptica", "Jevrejsko groblje" i "Boje višnje", ali i na opis Karićeve poetike te njegovo mjesto u suvremenoj književnosti. Treća cjelina bavi se romanima i autobiografskim zapisima suvremenih hrvatskih autora Miljenka Jergovića, Ante Tomića i Stanka Lasića. U četvrtom pak odjeljku, nazvanom Male priče, nalaze se tri teksta: prva dva analiziraju zbirke legendi i anegdota koje su priredili Mladen Herceg i Tomislav Brković, dok treći analizira sintaksu i semantiku priče za djecu autorice Sonje Jurić.
Peta cjelina analizira knjige Perine Meić posvećene problemima (metodologije) povijesti književnosti i književne kritike, koncentrirajući se na njihov doprinos rasvjetljivanju aktualnih pitanja znanosti o književnosti. Šesta cjelina analizira znanstvena djela Divne Mrdeže Antonine, Pere Šimunovića, Roberta Jolića i Ivana Bubala, izdvajajući probleme kao što su odnos ideologije i znanosti o književnosti ili odnos prema (kulturnoj) prošlosti. Ova cjelina donosi i članak o suvremenom izdanju (transkripciji) "Nauka krstjanskoga" Matije Divkovića, koji ujedno otvara temu (ne)istraženosti starije hrvatske književne tradicije u BiH. Posljednji, sedmi odsječak knjige posvećen je znanstvenom i nastavnom radu hrvatskoga lingvostilističara Krunoslava Pranjića.
Bosna franciscana, 60, 2024, 469–473.
Bosniaca, 2023, 28: 202–204.
Na razini odnosa prema samom pisanju primjećuje se da ga Martić vrednuje kao djelatnost usmjerenu konkretnim vanjskim ciljevima, dodjeljujući književnosti veoma važnu i aktivnu ulogu u društveno-političkim procesima. Pritom nasljeduje suvremene književne poticaje, kao i književnu tradiciju Bosne Srebrene, u kojoj se Martić pokazuje kao nastavljač Benićeva i Lastrićeva koncepta politički angažiranog pisanja i politički aktivnog pojedinca. Nasuprot vrijednosnim procjenama povijesti književnosti o Martićevu djelu kao nezanimljivu suvremenom čitatelju, pokazuje se da njegov interes za društveno-političku zbilju i za angažman književnosti, kao i nepostojanje čvrstih granica između književnog, historiografskog i političkog diskursa, njegovo pisanje približava našem vremenu.