Abstract: Pučkim otkupom feudalnih vlasničkih prava seljaci su 1876. seljaci su došli u privatni ... more Abstract: Pučkim otkupom feudalnih vlasničkih prava seljaci su 1876. seljaci su došli u privatni posjed zajedničkih pasišta na otoku Žirju. Pasišta kakva su danas standardno u komunalnom vlasništvu općine, grada ili države (u slučaju vegetacijskih gabarita kakvi ih ...
Autori u radu, na osnovi vlastitoga terenskog istraživanja u selima okolice Unesica, donose etnog... more Autori u radu, na osnovi vlastitoga terenskog istraživanja u selima okolice Unesica, donose etnografske podatke o obicaju obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom – pocivala. Rezultate istraživanja u raspravi uspoređuju s dosadasnjim istraživanjima ovoga obicaja na drugim lokalitetima dalmatinskog zaobalja. U zakljucku rada argumentiraju kako rezultati ovoga istraživanja potvrđuju dosadasnje teze o donosenju ovoga obicaja u prostor dalmatinskog zaobalja migracijama stanovnistva tijekom ratova s Osmanskim Carstvom.
Etnografski je rekognoscirano krajobrazno graditeljstvo na Ravi. Utvrđen je nedostatak konzolnog ... more Etnografski je rekognoscirano krajobrazno graditeljstvo na Ravi. Utvrđen je nedostatak konzolnog graditeljstva, s malobrojnim iznimkama u najstarijem dijelu Vele Rave. Iz tih razloga je primjetna usavrsenost zamjenskih nacina gradnje oblika potrebnih u poljodjelskim i ovcarskim posjedima. Kao glavna sastavnica kulturnog krajolika Rave isticu se suhozidne terase. Predloženi su moguci smjerovi buducih istraživanja lokalnog krajolika, napose terasa.
Koristeci se recentnim promjenama u poimanju bastine i nacela njene zastite i ocuvanja, u clanku ... more Koristeci se recentnim promjenama u poimanju bastine i nacela njene zastite i ocuvanja, u clanku se pokusava definirati temeljna dobra vrijedna zastite i odgovarajuceg razvojnog upravljanja. U kulturnim krajolicima krsa ocite prostorne i graditeljske vrijednosti pripadaju suhozidima, strukturama povijesnih gospodarskih krajolika koji su vremenom dosli na glas pejsažnog i identitetskog cuvenja. Arhitektura se u upravljanju suhozidima treba ravnati takvim procesnim vrijednostima ekonomije, historije, abiotskog i biotskog kondicioniranja ljudske okolice. Njihova najuspjesnija zastita je ona vrsta ocuvanja kakva ne samo da ih stiti vec im pospjesuje procesne preduvjete za opstanak i napredovanje. Stoga su, pored evaluacije krajobraza i registracije kulturnih krajolika, od najvece vrijednosti gospodarski poticaji za održivu i okolisno odgovornu poljoprivredu. Nacionalna odmjeravanja regulative iz palete ovih mjera kroje uspjeh upravljanja integriranim europskim krajolicima kultivacije, među kojima organski evoluirani suhozidni krajolici imaju posebno istaknuto mjesto. U tim okolnostima je krs sa svojim pasminama i sortama važan zbog osvjedocenog potencijala životnih prilagodbi s refleksijama u prostoru.
Abstract: Pučkim otkupom feudalnih vlasničkih prava seljaci su 1876. seljaci su došli u privatni ... more Abstract: Pučkim otkupom feudalnih vlasničkih prava seljaci su 1876. seljaci su došli u privatni posjed zajedničkih pasišta na otoku Žirju. Pasišta kakva su danas standardno u komunalnom vlasništvu općine, grada ili države (u slučaju vegetacijskih gabarita kakvi ih ...
Autori u radu, na osnovi vlastitoga terenskog istraživanja u selima okolice Unesica, donose etnog... more Autori u radu, na osnovi vlastitoga terenskog istraživanja u selima okolice Unesica, donose etnografske podatke o obicaju obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom – pocivala. Rezultate istraživanja u raspravi uspoređuju s dosadasnjim istraživanjima ovoga obicaja na drugim lokalitetima dalmatinskog zaobalja. U zakljucku rada argumentiraju kako rezultati ovoga istraživanja potvrđuju dosadasnje teze o donosenju ovoga obicaja u prostor dalmatinskog zaobalja migracijama stanovnistva tijekom ratova s Osmanskim Carstvom.
Etnografski je rekognoscirano krajobrazno graditeljstvo na Ravi. Utvrđen je nedostatak konzolnog ... more Etnografski je rekognoscirano krajobrazno graditeljstvo na Ravi. Utvrđen je nedostatak konzolnog graditeljstva, s malobrojnim iznimkama u najstarijem dijelu Vele Rave. Iz tih razloga je primjetna usavrsenost zamjenskih nacina gradnje oblika potrebnih u poljodjelskim i ovcarskim posjedima. Kao glavna sastavnica kulturnog krajolika Rave isticu se suhozidne terase. Predloženi su moguci smjerovi buducih istraživanja lokalnog krajolika, napose terasa.
Koristeci se recentnim promjenama u poimanju bastine i nacela njene zastite i ocuvanja, u clanku ... more Koristeci se recentnim promjenama u poimanju bastine i nacela njene zastite i ocuvanja, u clanku se pokusava definirati temeljna dobra vrijedna zastite i odgovarajuceg razvojnog upravljanja. U kulturnim krajolicima krsa ocite prostorne i graditeljske vrijednosti pripadaju suhozidima, strukturama povijesnih gospodarskih krajolika koji su vremenom dosli na glas pejsažnog i identitetskog cuvenja. Arhitektura se u upravljanju suhozidima treba ravnati takvim procesnim vrijednostima ekonomije, historije, abiotskog i biotskog kondicioniranja ljudske okolice. Njihova najuspjesnija zastita je ona vrsta ocuvanja kakva ne samo da ih stiti vec im pospjesuje procesne preduvjete za opstanak i napredovanje. Stoga su, pored evaluacije krajobraza i registracije kulturnih krajolika, od najvece vrijednosti gospodarski poticaji za održivu i okolisno odgovornu poljoprivredu. Nacionalna odmjeravanja regulative iz palete ovih mjera kroje uspjeh upravljanja integriranim europskim krajolicima kultivacije, među kojima organski evoluirani suhozidni krajolici imaju posebno istaknuto mjesto. U tim okolnostima je krs sa svojim pasminama i sortama važan zbog osvjedocenog potencijala životnih prilagodbi s refleksijama u prostoru.
Uploads
Papers by Jadran Kale