Plinske turbine

1. (Braytonov idealni proces plinske turbine)

U plinskoj turbini koja radi s Braytonovim idealnim procesom, zrak ulazi u kompresor pri
atmosferskom tlaku p1 = 0.1 MPa i temperaturi T1 = 300 K. Omjer tlakova u procesu je β = p2/p1 =
6. Maksimalna temperatura procesa je T3 = 1200 K. Maseni protok radnog medija iznosi 20 kg/s.
Specifična toplina za zrak (i dimne plinove) iznosi 1.003 kJ/kgK. Potrebno je izračunati:
a) tlak i temperaturu za različite točke procesa,
b) specifični rad kompresora i turbine
c) toplinu dovedenu u komori izgaranja
d) snagu kompresora, turbine i cijelog postrojenja
e) stupanj djelovanja procesa.
f) skicirati postrojenje i proces u dijagramima

Rješenje:
a) Tlakovi i temperature po radnim točkama su redom:
Točka 1:
p1=0.1 Mpa
T1=300K

Točka 2
p2= p1⋅β=0.1⋅10 6⋅6=0.6⋅106 =0.6 MPa
1.4 −1
κ−1
1.4
T 2 =T 1⋅β =300⋅6
κ
=500 K
Točka 3
p3=p2=0.6 Mpa
T3=1200 K

Točka 4:
p4=p1=0.1 MPa
T3 1200
T 4= κ−1 = 1.4−1 =719 K
β κ 6 1.4
b) Potrebni specifični rad za pogon kompresora dobivamo iz razlike entalpija među točkama
2i1
l k =h 2−h1=c p⋅(T 2−T 1 )=1.003⋅(500−300)=200.6 KJ /kg
Specifični rad koji proizvodi plinska turbina je:
l t=c p⋅(T 3−T 4 )=1.003⋅(1200−719)=481 KJ /kg
c) q=h3−h2=c p⋅(T 3−T 2)=1.003⋅(1200−500)=713kJ /kg
Q=ṁ⋅q=20⋅713=14262 kW
d) Snagu dobijemo kao umnožak masenog protoka i specifičnog rada. Tako imamo za kompresor i
turbinu:
Pk =ṁ⋅l k =20⋅200.6=4012 kW
Pt =ṁ⋅l t=20⋅481=9620 kW
Dio snage turbine se troši za pogon kompresora. Ono što ostane je raspoloživo za pogon na
izlaznom vratilu:
P=Pt −Pk = ṁ⋅(l t −l k )=9620−4012=5608 kW

d) Stupanj djelovanja za Braytonov proces je:

1 1
η=1− κ−1 =1− 1.4−1 =0.40
β κ 6 1.4
Stupanj djelovanja možemo dobiti iz omjera neto snage plinske turbine (razlika snage turbine
i snage za pogon kompresora) i dovedene topline gorivom:
l l t−l k ( 481−200.6)
η= = = =0.40
qdov c p⋅(T 3−T 2s ) 1.003⋅(1200−500)

2. (Braytonov proces stvarne plinske turbine)

U plinsku turbinu koja radi po Braytonovom procesu zrak ulazi pri atmosferskom tlaku p1 =
0.1 MPa i temperaturi T1 = 300 K. Omjer tlakova u procesu je β = p2/p1 = 6, a maksimalna
temperatura procesa je T3 = 1200 K. Pad tlaka od kompresora do turbine je ∆p = p2 – p3 = 20
kPa. Zrak se uzima kao idealni plin, specifične topline 1.003 kJ/kgK. Eksponent adijabate je κ =
1.4. Potrebno je odrediti tlakove i temperature u glavnim točkama procesa, indicirane radove
kompresora i turbine, omjer radova kompresora i turbine, efektivni rad procesa, dovedenu toplinu
gorivom i stupanj djelovanja procesa pod uvjetom da su unutarnji stupnjevi djelovanja kompresora i
turbine sljedeći:
a) ηc = 0.65 i ηt = 0.8,
b) ηc = 0.85 i ηt = 0.9.
Na kraju treba usporediti rezultate koji su dobiveni za ova dva slučaja.
Rješenje:

a) Omjeri tlakova i temperatura u različitim točkama procesa su:

Točka 1:
p1=0.1 MPa
T1=300K

Točka 2s:
p2= p1⋅β=0.1⋅10 6⋅6=0.6⋅106 =0.6 MPa
1.4 −1
κ−1
1.4
T 2s =T 1⋅β κ
=300⋅6 =500 K

Točka 2:
Temperaturu u točki 2 ćemo odrediti primjenom stupnja djelovanja kompresora:
T −T 500−300
T 2 =T 1 + 2sηk 1 =300+ =608 K
0.65

Točka 3:
T3 = 1200 K
p2 = 0.6 MPa
p3 = p2 − ∆p = (0.6 − 0.02) ⋅ 106 = 0.58 ⋅ 106 Pa = 0.58 MPa

Točka 4s:

T3 p 3 ( κ−1
κ ) T3
=( )
T 4s T 4
--> T 4s= κ−1
p3 κ
=
1200
6 1.4 −1
=726 K

p4 ( ) (
0.58⋅10
0.1⋅10
6 ) 1.4

Točka 4:
Tlak u točki 4 je jednak tlaku u točki 1. Temperatura u točki 4 je:
T 4=T 3−ηt (T 3−T 4s)=1200−0.8⋅(1200−726)=821 K
Sada sa temperaturama u svim točkama možemo računati ostale veličine. Rad kompresora dobiti
ćemo iz razlike entalpija za točke 2 i 1:
3
l c =c p (T 2−T 1)=1003⋅(609−300)=310⋅10 J /kg=310 kJ /kg
Na isti način nalazimo i rad turbine kao razliku entalpija među točkama 3 i 4:

l t=c p (T 3 −T 4 )=1003⋅(1200−821)=380⋅10 3 J / kg=380 kJ /kg

Omjer radova kompresora i turbine je:
l c 310
= =0.81
l t 380

Efektivni rad stvarnoga procesa plinske turbine je:

l = lt − lc = (380 − 310 ) ⋅ 103 = 70 ⋅ 103 J/kg = 70 kJ/kg

Toplina dovedena gorivom je:

qs = cp (T3 − T2 ) = 1003 ⋅ (1200 − 608) = 592 ⋅ 103 J/kg = 592 kJ/kg

Stupanj djelovanja procesa je:

 l 70
η= = =0.12
qs 592

b) Slične proračune je potrebno provesti i za drugu kombinaciju stupnjeva djelovanja

kompresora i turbine. Ovaj dio proračuna ostavljamo studentu za vježbu.
Komentar rezultata:
U tablici koja slijedi prikazani su glavni rezultati za dva navedena slučaja s kombinacijama
stupnjeva djelovanja kompresora i turbine. U trećem retku su dodani rezultati iz primjera 34.1
koji odgovaraju slučaju kada su stupanj djelovanja i kompresora i turbine jednaki jedinici.
Radovi prikazani u tablici su indicirani (unutarnji) radovi.
Slučaj ηc ηt lc, kJ/kg lt, kJ/kg lc/lt l, kJ/kg qs, kJ/kg η
a) 0.65 0.80 310 380.7 0.81 70.7 593 0.12
b) 0.85 0.90 236.9 428.5 0.55 191.6 666.6 0.29
c) 1.00 1.00 201.5 482.9 0.42 281.4 281.4 0.40

3. U plinskoj turbini koja radi prema Braytonovom idealnom procesu zrak ulazi u kompresor pri
tlaku od 1 bar i temperaturi od 293 K. Omjer tlakova u procesu je 8. Maksimalna temperatura
procesa je 1500 K. Maseni protok zraka u sustavu iznosi 25 kg/s, a gorivo koje izgara u komori
izgaranja ima donju ogrjevnu moć od 40 MJ/kg. Stupanj djelovanja komore izgaranja je 0,98.
Specifična toplina pri konstantnom tlaku za zrak iznosi 1003 J/kgK.
Izračunati:
1.) Dovedenu toplinu u komori izgaranja u MW
2.) Potrošnju goriva u komori izgaranja
3.) Snagu turbine i kompresora u MW
4.) Stupanj djelovanja postrojenja
Skicirati shemu postrojenja, T-s, h-s i p-v dijagram postrojenja.

p1=1 bar
T1= 293 K
p
β= 2 =8
p1
Tmax= 1500K=T3

m=25 kg/s
Hd=40MJ/kg
ηKI=0.98
cp, zr=1003J/(kg K)

1) Dovedena toplina:
q dov=h3−h2 =c p , zr⋅(T 3−T 2)
T2 p κ−1
T1 ( )
= 2
p1
κ

κ=1.4
p2=β⋅p 1=8⋅1=8bar
p κ−1 8 1.4−1
( )
T 2 =T 1⋅ 2
p1
κ
=293⋅ () 1
1
=530,75 K
 q dov=1003⋅(1500−530,75)=972158 J /kg
Qdov =m⋅q dov=25⋅972158=24303944 W =24.3 MW

Odvedena toplina
q odv=h4−h1=c p , zr⋅(T 4−T 1)
T2 p κ−1
T1 ( )
= 2
p1
κ

κ−1
p4 κ 1 1.4−1
( )
T 4=T 3⋅
p3
=1500⋅
8 ()
1
=828 K

q odv=1003⋅(828−293)=536605 J /kg
Qodv =m⋅q odv=25⋅536605=13415125 W =13.4 MW

2) Potrošnja goriva
Qdov 24.3
Qdov =B⋅H d⋅η KI ==> B= = =0.62 kg/ s
H d⋅η KI 40⋅0.98

3) Snaga turbine, kompresora i korisna snaga

w T =c p , zr⋅(T 3−T 4 )=1003⋅(1500−828)=674016J /kg
PT =m⋅wT =25⋅674016 W =16850400W =16.85MW
w K =c p , zr⋅(T 2−T 1)=1003⋅(530.75−293)=238463.25J /kg
PK =m⋅wK =25⋅238463.25W =5961581.25W=5.96MW
Pkorisno=PT −P K =16.85−5.96=10.89 MW

4) Stupanj korisnosti
P 10.89
η= korisno = =0.448=44.8 % (ispada nerealno velik)
Qdov 24.3

Regeneracija
Ukoliko bi se gore zadano postrojenje poboljšalo regeneratorom koji ima stupanj regeneracije 0,9
koliko bi iznosili:
1.) Dovedena toplina u komori izgaranja u MW
2.) Potrošnja goriva u komori izgaranja
3.) Stupanj djelovanja postrojenja
Skicirati shemu i T-s dijagram postrojenja sa regeneratorom.

1) q dov=h3−h x =c p , zr⋅(T 3 −T x )
 T x −T 2
Stupanj regeneracije R=
T 4−T 2
T x −T 2=R⋅(T 4−T 2) ==> T x =R⋅(T 4−T 2)+T 2=0.9⋅(828−530)+530=798K

q dov=c p , zr⋅(T 3−T x )=1003⋅(1500−798)=704106 J /kg

Qdov =m⋅q dov=25⋅704106=17602650 W =17.6 MW

Qdov 17.6
2) B= = =0.45 kg /s
H d⋅η KI 40⋅0.98

3) Snaga turbine i kompresora se ne mijenjaju, pa tako ni korisna snaga.

P 10.89
η= korisno = =0.618=62 %
Q dov 17.6

4. (tag_semplice)
Plinska turbina usisava 100 kg/s zraka temperature 288K i tlaka 101325 Pa. Plinska kostanta za zrak
iznosi 287 J/kgK a specifična toplina 1007 J/kgK. Omjer kompresije kompresora iznosi 16. Stupanj
djelovanja kompresora iznosi 0.85 a turbine 0.9. Efikasnost izgaranja komore izgaranja iznosi 0.99
a pad tlaka kroz nju 3%. Koristi se gorivo ogrijevne moći 50 MJ/kg. Temperatura na ulazu u turbinu
iznosi 1300K. Specifična toplina ispušnih plinova na toj temperaturi iznosi 1320J/kgK a plinska
konstanta 292J/kgK. Izračunati stanje (p, T i ρ) za sve karakteristične točke, idealni i realni rad
turbine i kompresora, koristan rad, potrošnju goriva i stupanj djelovanja.

Zadano:
mz=100 kg/s
T1=288 K
p1=101325 Pa
Rz=287 J/kgK
cpz=1007 J/kgK
β=16
ηkomp=0.85
ηturb=0.9
ηizg=0.99
∆pki=3%
Hd=50MJ/kg
cpdp=1320J/kgK
Rdp=292J/kgK

Rješenje:
Eksponent adijabate računamo kao:
c pz 1007
κ z= = =1.399
c pz−R z 1007−287
Točka 1:
T1=288 K
p1=101325 Pa
p 101325
ρ1 = 1 = =1.226 kg / m3
R z⋅T 1 287⋅288
Točka 2:
 p2= p1⋅β=1621000 Pa
κ−1
p2 κ
( )
T 2is =T 1⋅
p1
=634.9 K

(T −T 1)
T 2 = 2is ηkomp +T 1 =696.1 K
p
ρ2= 2 =8.114 kg/m3
R z⋅T 2

Snaga stvarne kompresije:

Pkomp , stv=ṁ z⋅c pz⋅(T 2−T 1 )=100⋅1007⋅(696.1−288)=41095670W=41.1 MW
Snaga idealne kompresije:
Pkomp ,id =Pkomp , stv⋅ηkomp=34931319W=34.9MW

Iz svojstva dimnih plinova izračunamo eksponent adijabate za ovaj dio procesa:

c pdp
κ dp= =1.284
c pdp −R dp
Kod plinskih turbina se osim pretička zraka (λ) često koristi i omjer zraka i goriva (AFR - Air to
Fuel Ratio). Pomoću njega se regulira temperatura ispušnih plinova koja ne smije prijeći određenu
granicu. Proračun se vrši prema jednadžbi:

c pz +c pdp H d⋅ηKI
H d⋅ηKI=(1+α) ( 2 ) ⋅(T 3−T 2 ) ----> α=
c pz + c pdp
−1=69.47
( 2 ) ⋅(T 3−T 2)

Slijedi masa goriva:

m ṁ
α= z ---> ṁ g= αz =1.44 kg /s
mg

Tlak i gustoća nakon komore izgaranja će iznositi:

p3= p2⋅(1−Δ p)=1573000 Pa
p3
ρ3 = =4.143 kg/ m3
R dp⋅T 3
p4=p1

p 4 κ−1
( )
T 4is=T 3⋅
p3
κ
=708.8 K

T 4=T 3−(T 3 −T 4is )⋅ηturb =767.9 K

Stvarna snaga turbine:
Pturb , stv=(mz + mg)⋅cpdp⋅(T 3 −T 4)=71250000W=71 MW
Teorijska snaga turbine:
Pturb ,stv
Pturb ,id = η =79170000W=79 MW
turb

Korisna snaga:
Pkorisno=Pturb ,stv −Pkomp , stv=30170000W=30MW

Stupanj iskoristivosti:
 Pkorisno
η= =0.4191
(H d⋅m g )

5. U plinskoj turbini su odvojene turbine za pogon kompresora i za pogon generatora. Kompresor

usisava zrak stanja T1=300K i p1= 1 bar. Specifična toplina zraka je 1003 J/kgK. Omjer kompresije
kompresora iznosi 10 a stupanj djelovanja 0.9. U komori izgaranja dovodimo 0.2 kg/s goriva
ogrijevne moći 42 MJ/kg. Minimalna potrebna količina zraka za potpuno izgaranje je 14.2 kg/kg a
dovodi se 6 puta više. Pad tlaka između kompresora i turbine iznosi 3%. Koje će biti stanje (T i p) u
karakterističnim točkama procesa? Koliki je maseni protok zraka? Kolika je snaga potrebna za
pogon kompresora? Kolika je snaga turbine koja pogoni generator? Koliki je stupanj djelovanja?

Rješenje:
T1= 300 K
p1=1 bar
β=10
ηk= 0.9

Tlak nakon kompresije dobijemo iz početnog tlaka i omjera kompresije:

p2= p1⋅β=1⋅10=10 bar

Temperatura nakon kompresije

1.4 −1
κ−1 (
1.4
) T 2s−T 1 579−300
T 2s =T 1⋅β κ
=300⋅10 =579 K T 2 =T 1 + ηk =300+ 0.9 =610 K

Pad tlaka između kompresora i turbine iznosi 3%:

P3=P2−0.03⋅P2=0.97⋅P2=0.97⋅10=9.7 bar

Masa dovedenog zraka:

ṁz =ṁg⋅z min⋅λ=0.2⋅14.2⋅6=17 kg/s

Toplina dovedena s gorivom:

Q˙dov =ṁg⋅H d =0.2⋅42=8.4MJ / s (= MW)
Dovedena toplina je produkt masenog protoka, specifične topline i razlike temperatura. Iz toga
ćemo izvući temperaturu na kraju komore izgaranja:

Q˙dov 8.4⋅106
Q˙dov =( ṁ z + ṁg )⋅c p⋅(T 3 −T 2 ) -----> T 3 =T 2 + =610+ =1097 K
( ṁz + ṁg )⋅c p 17.2⋅1003
Pritom, zbog velikog pretička zraka, maseni se protok goriva mogao i zanemariti.

Snaga kompresora iznosi:

PK =PT1 =ṁz⋅c p ( T 2−T 1)=17⋅1003⋅(610−300)=5286 kW
Kompresor je pogonjen turbinom T1 pa je snaga te turbine jednaka snazi kompresora. Ta činjenica
nam omogućuje izračun temperature T4:
PK 5286
PK =PT1 =( ṁ z + ṁg )⋅c p⋅(T 3−T 4 ) ---> T 4=T 3− =1097− =791 K
( ṁ z + ṁz )⋅c p 17.2⋅1.003

U turbini pretpostavljamo adijabatsku ekspanziju pa možemo izračunati tlak na izlazu:

κ κ
p 4 T 4 κ−1 T 4 κ−1 1.4
= ( )
p3 T 3
----> p4 =p 3⋅
T3
=9.7⋅ ( )
791 1.4−1
1097 (
=3.09 bar)
Izlaz iz druge turbine je u okolinu (na tlak okoline, p5=p1) pa možemo računati izlaznu temperaturu:
κ−1
T4 p4 κ T4
T5
= ( )
p5
----> T 5 =
( )
κ−1
p4 κ
=
(
791
1.4 −1
3.09 1.4
)
=573 K

p5 1

Snaga turbine za pogon generatora je:

PT2 =( ṁ z + ṁg )⋅c p⋅(T 4 −T 5)=17.2⋅1.003⋅(791−573)=3761 kW

Stupanj djelovanja je:

PT2 3761
η= = =0.447
Q ˙dov 8400

6. (Tag_semplice_intercooler)
Plinska turbina sa međuhladnjakom na kompresoru
Plinska turbina usisava 100 kg/s zraka temperature 288K i tlaka 101325 Pa. Plinska kostanta za zrak
iznosi 287 J/kgK a specifična toplina 1007 J/kgK. Omjer kompresije u prvom stupnju je upola
manji od onog u drugom stupnju. Produkt omjera kompresije u prvom i drugom stupnju iznosi 16.
Stupanj djelovanja kompresora iznosi 0.85 a turbine 0.9. Rashladna voda ulazi u izmjenjivač topline
sa temperaturom 15 ºC a izlazi sa 35 ºC dok se temperatura komprimiranog zraka smanji za 10%.
Efikasnost izgaranja komore izgaranja iznosi 0.99 a pad tlaka kroz nju 3%. Koristi se gorivo
ogrijevne moći 50 MJ/kg. Specifična toplina ispušnih plinova na toj temperaturi iznosi 1320J/kgK a
plinska konstanta 292J/kgK. Temperatura na ulazu u turbinu iznosi 1300K.
Izračunati stanje (p, T i ρ) za sve karakteristične točke, idealni i realni rad turbine i kompresora,
koristan rad, potrošnju goriva i stupanj djelovanja te potrošnju rashladne vode u hladnjaku.

Zadano
mz=100 kg/s
T1=288 K
p1=101325 Pa
Rz=287 J/kgK
cpz=1007 J/kgK
ηkomp=0.85
ηturb=0.9
Tw,ul=15ºC
Tw, izl = 35ºC
∆Tz=10%
Hd=50MJ/kg
cpdp=1320J/kgK
Rdp=292J/kgK
ηizg=0.99
∆pki=3%
Hd=50MJ/kg
cpdp=1320J/kgK
Rdp=292J/kgK
T5= 1300 K

Omjere kompresije ćemo pronaći rješavanjem sustava dviju jednadžbi i dviju nepoznanica:
 β1=0.5⋅β2 β1⋅β2=16
(0.5 β2 )⋅β2 =16
β22=32
β2=5.657 β1=2.828

Eksponent adijabate računamo kao:

c pz 1007
κ z= = =1.399
c pz−R z 1007−287
Točka 1:
T1=288 K
p1=101325 Pa
p 101325
ρ1 = 1 = =1.226 kg / m3
R z⋅T 1 287⋅288
Točka 2:
p2= p1⋅β1=101325⋅2.828=286243 Pa
κ−1
p2 κ
T 2is =T 1⋅ ( )p1
=387.4 K

(T −T 1)
T 2 = 2is ηkomp + T 1=404.9 K

p2
ρ 2=
R z⋅T 2

∆Tz=10% ---> T 3 =0.9⋅T 2

T 3 =0.9⋅404.9=364.4 K

p3=p2
p4 =p 3⋅β2=286243⋅5.657=1619277 Pa
p 4 κ−1
T 4is=T 3⋅ ( )
p3
κ
=597.3 K

T 4=T 3−(T 3 −T 4is )⋅ηturb =638.4 K

Stvarna snaga kompresora:

7
Pcomp , st ,1=mz⋅c pz⋅(T 2 −T 1 )=1.176⋅10 W
Pcomp , st ,2=mz⋅c pz⋅(T 4−T 3)=2.758⋅107 W

Pcomp , st =Pcomp , st ,1 + P comp ,st , 2=3.935⋅10 7 W =39.35 MW

Teorijska snaga kompresora:
w comp ,id ,1 =w comp ,st ,1⋅ηcomp=1.0⋅107 W
Pcomp ,id , 2=Pcomp , st ,2⋅ηcomp=2.344⋅107 W

Iz svojstva dimnih plinova izračunamo eksponent adijabate za ovaj dio procesa:

c pdp
κ dp= =1.284
c pdp −R dp

Kod plinskih turbina se osim pretička zraka (λ) često koristi i omjer zraka i goriva (AFR - Air to
Fuel Ratio). Pomoću njega se regulira temperatura ispušnih plinova koja ne smije prijeći određenu
granicu. Proračun se vrši prema jednadžbi:
 H d⋅ηKI=(1+α) (c pz +c pdp
2 )⋅(T 3−T 2 ) ----> α=
H d⋅ηKI
c pz + c pdp
−1=63.32
( 2 ) ⋅(T 3−T 2)

Slijedi masa goriva:

m ṁ z
α= z ---> ṁg= α =1.579 kg/ s
mg

Tlak i gustoća nakon komore izgaranja će iznositi:

p3= p2⋅(1−Δ p)=1573000 Pa
p5
ρ5 = =4.143 kg/m3
R dp⋅T 5

Ispušni plinovi se izbacuju u okolinu pa vrijedi:

p6= p1

κdp −1
p κ
( )
T 6is =T 5⋅ 6
p5
dp
=708.8 K

T 6 =T 5 −(T 5−T 6is )⋅ηturb=767.9 K

Stvarna snaga turbine:
Pturb , stv =(mz +m g)⋅cpdp⋅(T 5−T 6 )=71350000=71.35 MW
Teorijska snaga:
P
Pturb ,id = ηturb ,stv =79280000W =79.3 MW
turb

Korisna snaga:
Pkorisno=Pturb ,stv −Pkomp , stv=71.35−39.35=3200000=32MW

Stupanj iskoristivosti:

Pkorisno
η= =0.405
( H d⋅mg )

Masu rashladne vode ćemo izračunati iz bilance hladnjaka:

mz⋅c pz⋅(T 2−T 3)=mw⋅c w⋅(T w ,izl −T w ,ul ) ---> mw=48.68 kg/s
7. Kombinirano plinsko-parno turbinsko postrojenje
Plinska turbina kombi-postrojenja razvija snagu od 15MW. Tlak i temperatura na usisu kompresora
iznose p1=1bar i T1=300K, a na ulazu u turbinu p3=12bar i T3=1550 K. Temperatura ispušnih
plinova na izlazu iz rekuperacijskog kotla iznosi T5=440K. Radni medij je zrak, specifične topline
cp=1004.5J/kgK. Parni dio je karakteriziran ulaznim tlakom i temperaturom pare u turbinu
T8=500oC i p8=70bar te temperaturom u kondenzatoru od T9=35oC. Obe turbine imaju unutarnji
stupanj djelovanja 0.85 a kompresor ima iskoristivost od 0.82. Odrediti protok radnog medija za
oba dijela (plin i para), snagu parnog dijela te stupanj iskoristivosti cijelog postrojenja. Odrediti
temperaturu dimnih plinova i vode u točki 7' pretpostavivši da se radi o vreloj kapljevini te
procijeniti potrebu za dodatnim izgaranjem. Skicirati postrojenje i proces u dijagramu.

Rješenje:
Omjer kompressije:
p 12
β= 2 = =12
p1 1
Temperature u točkama 2 i 4 plinskoturbinskog dijela:
1.4−1
κ−1 T −T 610−300
T 2s =T 1⋅β =300⋅12 1.4 =610K
κ
T 2 =T 1 + 2sηk 1 =300+ =678 K
0.82
Pad tlaka u komori izgaranja se ne spominje pa ga možemo zanemarit (p3/p4=p2/p1):
T3 1550
T 4s= κ−1
= 1.4−1 =762 K T 4=T 3−ηt (T 3−T 4s )=1550−0.85⋅(1550−762)=880 K
p3 κ
( )
p4
12 1.4

Specifični rad kompresora i turbine će biti:

l c =c p (T 2−T 1)=1004.5⋅(678−300)=379701 J /kg=380 kJ /kg

Na isti način nalazimo i rad turbine kao razliku entalpija među točkama 3 i 4:
 l t=c p (T 3 −T 4 )=1004.5⋅(1550−880)=673015 J /kg=673 kJ /kg
Neto specifični rad će biti:
l=l t −l c =673015−379701=293314 J /kg
Maseni protok radnog medija ćemo izračunati prema izrazu za snagu:
P 15⋅10
6
PPlT =ṁz⋅l --> ṁz = PlT = =51.14 kg /s
l 293314
Toplina dovedena s gorivom u komori izgaranja će biti:
QKI =ṁ z⋅c p⋅(T 3 −T 2 )=51.14⋅1004.5⋅(1550−678)=44794753 W =44.8 MW
Maseni protok pare moguće je izračunati iz bilance rekuperativnog generatora pare:
ṁz⋅c p⋅(T 4 −T 5 )
ṁz⋅(h 4−h 5)= ṁp ( h8−h 7) ---> ṁ p=
h 8−h7
Vrijednosti entalpije za karakteristične točke parnog dijela pronalazimo iz tablica ili iz dijagrama:
Za T8=500K i p8=7MPa ----> h8=3409 kJ/kg, s8=6.795 kJ/kg
h9=2075 kJ/kg
h6=146.6 kJ/kg, v6=0.0010061 m3/kg p6 =0.05622 bar
h'7=1267.4 kJ/kg, T'7=285.8oC

Tlak i specifični volumen za točku 6 smo izvadili jer nam trebaju za rad pumpe:
w p=h7 −h6=v 6⋅(p 7− p6 )=0.0010061⋅(70−0.05622)⋅10 5=7037 J /kg

Rad pumpe nam treba za dobiti:

h7=h6+wp=146600+7037=153673 J/kg=153.6 kJ/kg

Vraćamo se masenom protoku pare:

ṁ ⋅c ⋅(T −T 5 ) 51.14⋅1.0045⋅(880−440)
ṁ p= z p 4 = =6.94 kg / s
h 8−h7 3409−153.6
Snaga parne turbine će biti:
PPaT =ṁ p⋅(h8−h 9)⋅ηT =6.94⋅(3409−2075)⋅0.85=7869 kW
Stupanj iskoristivosti cijelog postrojenja će biti:
P +P 15000+7869
η= PlT PaT = =0.51
Q KI 44795

Temperaturu dimnih plinova u dijelu zagrijača vode možemo naći iz bilance topline:

ṁz⋅c p⋅(T ZV −T 5)=ṁ p⋅(h' 7−h7 ) -->

ṁ ⋅( h' 7−h 7) 6.94⋅(1267.4−153.6)
T ZV =T 5 + p =440+ =440+150=590 K
ṁ z⋅c p 51.14⋅1.0045

Kako je temperatura pare u tom dijelu poznata, T7'=285.8 oC =285.8+273.15 =559K, možemo
izračunati razliku između temperature dimnih plinova i vode u ovoj točki:
Δ T ZV =T ZV −T 7 '=590−559=31 K
Zaključujemo kako imamo pozitivan temperaturni gradijent između ispušnih plinova i vode u
najkritičnijem dijelu te nije potrebno naknadno izgaranje u rekuperativnom generatoru pare.