Medjugorje 2010

Godište V. • Broj 6 • Međugorje • Lipanj 2010.
• Cijena 2,5 KM / 10 kn
29. obljetnica
ukazanja
Kraljice Mira
Iz sadržaja Promišljanje
Poruka za sadašnji trenutak Uz 29. obljetnicu Marijinih ukazanja u Međugorju
Bog vam je dao
milost živjeti i štititi
sve dobro u vama i
Nebeske misije
oko vas!
vlč. Adalbert Rebić
Razgovor s međugorskim
među nama
Marijina ukazanja kroz cijelu povijest
župnikom Crkve, a napose kroz minulih pet stoljeća,
Kod Marije, uz Isusa, daju nam navlas istu sliku. Od ukazanja u
ljudi pronalaze svoj Guadalupeu u Meksiku, god. 1531., pa do
zavičaj i svoj dom našega doba. Od svetoga Juana Diega do
sudobnih vidjelaca koji su mahom neuki,
Prvi dani ukazanja bez velikih škola. Ove je Gospa onoga lipnja
Gospa od Anđela 1981. uzela i ‘katapultirala’ u žarište, bez
Draga Vidović njihova htijenja i volje. I ukazuje se Marija,
ne u palačama ni stolnim mjestima ili
crkvama, nego prema biblijskom predlošku,
na brdima, u pustinji, pastirima, malenima,
Svjedočanstvo neukima, kako bi postidio Bog učene i
U Međugorju sam mudrace ovoga svijeta.
plakao od radosti fra Tomislav Pervan
J
o. Radek Mahač edan je ljudski naraštaj u cijelosti stasao otkako je Međugorje na
svjetskoj pozornici. Ako se smije maleno uspoređivati s velikim,
svi smo se mi pitali, kao nekoć Natanael, začuđen spram Filipo-
Iz života Crkve va poziva da pođe s njime i vidi Isusa, sina Josipova iz Nazareta:
„Zar može iz Nazareta išta dobra doći?“ – „Zar može doći išta do-
Neka se Crkva bra iz Bijakovića, iz Podbrda?” – „Dođi i vidi”, odgovara naprečac Fi-
obnovi po svetim lip Natanaelu, koji od dvojitelja, skeptika postaje prvim vjernikom,
davno prije Petra, Marte i Tome priznaje Isusa Bogom: „Doista ti si
svećenicima Sin Božji, ti Kralj si Izraelov.” To bijaše odgovor Natanaelov nakon
Benedikt XVI. što ga je Isus ‘porazio’ i osvojio svojom pojavom.
Slično bi se dalo primijeniti i na bijakovsko-međugorske počet-
ke: „Zar išta dobra može doći iz Bijakovića, Podbrda, slijepoga crije-
Svjedočanstvo va onodobne župe?” Nikakav put nije vodio od zadnjih seoskih kuća
Međugorje je moj prema Crnici, osim kozjih i pastirskih staza. Da, upravo je to Bož-
ja logika, upravo je to način Božjega djelovanja kroz cijelu povijest.
novi dom Uzima Bog nepoznanicu, Abrahama i šalje ga u neizvjesnu buduć-
Tania Stackhouse nost, dajući mu nalog, prvomu povijesnom liku: „Iziđi! Idi! Kreni
iz svoga doma!” Isto postupa i s propalim prevratnikom, potonjim
pastirom na Sinaju, Mojsijem, komu zapovijeda da izuje obuću na
Draga djeco! svetome mjestu, pred gorućim grmom. Šalje ga osloboditi Izabrani
Bog vam je dao milost da živite i štitite sve dobro što je u vama i oko vas, Fotografiju na naslovnici snimila Lidija Paris
i da potičete druge da budu bolji i svetiji, ali i sotona ne spava i preko
modernizma odvraća vas i vodi na svoj put. Zato, dječice, u ljubavi prema GLASNIK MIRA | Utemeljitelj i nakladnik: Informativni centar MIR Međugorje | Glavni urednik: Krešimir Šego | Lektor i korektor: Dragan Naletilić | Adresa: Glasnik mira, Gospin trg 1, 88266
Međugorje, BiH | Tel.: 00 387 36 650 200; 653 327 | Faks: 00 387 36 651 300 | Služba pretplate: 00 387 36 653 342 | E-mail: glasnikmira@medjugorje.hr | Internet: www.medjugorje.hr
mom Bezgrješnom srcu ljubite Boga iznad svega i živite njegove zapovijedi. Grafičko oblikovanje: Shift, Mostar | Tisak: Fram-Ziral, Mostar | List je prijavljen kod Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegovačko-neretvanske županije pod brojem R-05-05-42-
2175-86/06 od 12. siječnja 2006. | Godišnja pretplata (12 brojeva): Hrvatska 120 HRK, BiH 30 KM, europske zemlje 30 €, Švicarska 50 CHF, USA i Kanada 42 €, Južna Amerika 48 €, Australija 51 €
Tako će vaš život imati smisla i mir će vladati zemljom. Uplata pretplate: Iz BiH u KM: Informativni centar MIR Međugorje d.o.o. - Glasnik mira. Naziv banke: Unicredit Bank, Žiroračun broj 33 8120 2 20114 5352 | Iz Hrvatske u HRK: Informativni
Hvala vam što ste se odazvali momu pozivu. centar MIR Međugorje d.o.o. - Glasnik mira. Naziv banke: Societe generale – Splitska banka d.d., Nalog 14, Broj računa: 2330003-5100201682 | Iz Njemačke u eurima: Informativni centar MIR
(25. svibnja 2010.) Međugorje d.o.o. Čitluk, Gospin trg 1, 88266 Međugorje. Naziv banke: LIGA BANK EG, Kontonummer: 2155044 (za Glasnik mira), BLZ : 75090300 | Iz Švicarske u CHF: Katholische Kroatenmission,
Postfach 9057, 8036 Zürich. Naziv banke: UBS AG Zürich – Wiedikon (0270/00), Kontonummer: 805418.40A (za Glasnik mira), IBAN : CH63 0027 0270 8054 1840 A, BIC: UBSWCHZH80A, UBS
Postkonto Nr: 80-2-2 | Iz svih europskih zemalja u eurima: Informativni centar MIR Međugorje d.o.o. Čitluk, Gospin trg 1, 88266 Međugorje. Naziv banke: LIGA BANK EG, Kontonummer:
2155044 (za Glasnik mira), BLZ : 75090300, BIC: GENODEF1M05, IBAN: DE88750903000002155044 | Za sve valute iz drugih zemalja: Informativni centar MIR Međugorje d.o.o. - Glasnik mira.
Naziv banke: UniCredit Bank, SWIFT: UNCRBA 22, IBAN: BA 39 3380 6048 0281 0221
Foto ICMM
Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 3

Promišljanje Promišljanje
narod iz ropstva. I kroz teške muke i kušnje kve i župnoga dvora, nema vode, nema nije bitno biti u dodiru s Bogom, on je iz Boga
stvara Bog subjekt naroda – Izraela – komu kakvih sanitarnih čvorova, a milijuni prola- potekao, k njemu se vraća. To je sržna poru-
daje svoje zapovijedi, iz koga je izveo Mesiju. ze mjestom. Opasnost od epidemija je očita i ka svih Marijinih ukazanja kroz povijest.
Ništa drukčije nije ni u Knjizi Sudaca, gdje komunisti kao da upravo to priželjkuju: Žele U konačnici ono ne zavisi od nas, od ljud-
Bog izabire iz najneuglednijih plemena oslo- da izbije zaraza ili pošast te onda zabrane skih autoriteta. Ljudski autoriteti nisu ti koji
boditelje. Jednoga Šaula je i Davida prorok pristup Međugorju. Međutim, Nebo ima li- su promicali ili stvorili Međugorje, nego se
Samuel pomazao na očiti mig Duha Božjega; jek za sve, Marija nije dopuštala da se njezi- Međugorje samo dokazalo u Crkvi kao mje-
prvi je u potrazi za izgubljenim magarica- no djelo zatre. sto molitve, obraćenja, novih obzora i nade za
ma, drugoga uzima od stada. Kad ih poma- svijet. Ono je zauzelo svoje mjesto, čvrsto i si-
za, Gospodin im promijeni srce, postadoše Pao nevidljivi zid gurno, u svijesti katoličkih vjernika. Među-
novi, drugi ljudi. Duh zahvaća i mijenja. To Dok ljudi u svome bezboštvu zatvaraju gorje nisu stvorili fratri ni kler svojim umije-
je učinak Duha u čovjeku. I tako kroz cije- vrata Bogu proglašavajući državni ateizam, ćem ili znanjem, nego ga je stvorilo i započelo
lu povijest, uzima Bog neznatne i malene, da dotle sami Bog, samo Nebo otvara na dru- Nebo s vjernim pukom, vjerničkom bazom,
posrami velike. gom kraju prozor kako bi jasno pokazao tko laicima. Da je zavisilo o ljudskim čimbenici-
Postupio je tako s Marijom iz Nazareta, s vodi svjetsku povijest. Nakon posvete svije- ma, davno bi ga nestalo s lica zemlje, a svjedo-
Ivanom u pustinji. Isus se u svome navješta- ta Mariji god. 1984. dolazi do obrata u istoč- ci smo kako Međugorje danomice raste i za-
Foto Đani
ju obraća redovito malenima i rubnima, ne nom bloku, glasnost i perestrojka, građanske hvaća cijelu Crkvu. Nisu to mogli zanemariti
ide učenima ni u akademije, da ondje izla- slobode i konačno urušavanja komunizma, ni crkveni vrhovi u Vatikanu.
že svoj nauk. Tako do dana današnjega. Ma- njegova implozija, a na sami Božić 1991. pre- To je i razlog zašto je na najvišoj crkve-
rijina ukazanja kroz cijelu povijest Crkve, a đu Istoka i Zapada. Postao je zamašnjakom nje što ga molimo u svetim Misama, zatim su uzimali svakojaki oblik odricanja i poko- stao je postojati Sovjetski Savez. Koja samo noj razini uspostavljeno povjerenstvo koje
napose kroz minulih pet stoljeća, daju nam svjetske mirovne politike. Otvorite, štoviše, 1550. obljetnica održavanja Efeškoga sabora re, samo da se nađu ovdje. ironija sudbine i povijesti za sustav koji je će proučavati Međugorje i donijeti svoj sud
navlas istu sliku. Ista logika, ista pedagogi- širom rastvorite, raskrilite vrata Kristu. Otvo- na kome je Marija proglašena Bogorodicom Državni je aparat odmah stao zvoniti na obećavao novoga čovjeka?! Novi čovjek dar o događajima koji su među nama već sko-
ja i isti nebeski pastoral, nebeske misije. Od rite sve dveri i primite Krista! To bijaše prva (Theotokos). Marija je rodila Boga i čovjeka, uzbunu. Od samoga početka milicijske prije Neba – na sami Božić! ro tri desetljeća. Dolazak bečkoga kardinala
ukazanja u Guadalupeu u Meksiku, god. poruka prije trideset i dvije godine Pape-Po- Isusa Krista. Papa je imao nakanu javno iz- jetnje, zastrašivanja, komunistička medijska Ni službena crkvena hijerarhija nije bla- Christopha Schönborna za Novu, 2010. ne-
1531., pa do našega doba. Od svetoga Juana ljaka. moliti Mariji Posvetnu molitvu na same Du- hajka na Međugorje, vidioce, fratre, hrvatski gonaklono gledala na razvoj i događanja što je kao prijelomna točka u povijesti ovoga
Diega do sudobnih vidjelaca koji su mahom Svakim svojim potezom i korakom nasto- hove, ali zbog atentata nije to mogao učiniti. puk na ovim ozemljima bijahu samo dio so- oko Međugorja. Prema vidiocima se postu- molitvenog mjesta. Ulazak u novo desetljeće
neuki, bez velikih škola. Ove je Gospa ono- jao je opravdati povjerenje koje mu je Gos- U toj posvetnoj molitvi višekratno ponav- tonskih pokušaja da se djelo spriječi i ugu- pa maćehinski, svim se sredstvima pokuša- obilježen je padom nevidljivoga zida koji je
ga lipnja 1981.uzela i ‘katapultirala’ u žarište, podin namijenio postavljajući ga na kormi- lja biblijski zaziv „Dođi! Maran atha! Dođi, ši. Čak se i državni vrh bavio Međugorjem, va obeshrabriti hodočasnike i hodočašćenja, podizan desetljećima oko Međugorja. Dok
bez njihova htijenja i volje. I ukazuje se Ma- lo svoje Crkve. Postao je divljenje i čuđenje Duše Presveti! Dođi Marijo!”, završavaju- slutili su komunisti ovdje nekakvu hrvatsku zabranjuju se službena hodočašća, mno- su Europa i svijet slavili dvadesetu obljetnicu
rija, ne u palačama ni stolnim mjestima ili svijetu i u svijetu. Politički velikani su, nakon ći riječima: „Stoga i mi danas ponavljamo: pobunu i kontrarevoluciju. Slavili su četrde- že se metode kojima se pojedinci pokušava- pada Berlinskoga zida, još se jedan zid srušio
crkvama, nego prema biblijskom predlošku, pada Berlinskoga zida, morali priznati kako ‘Dođi!’, ufajući se u Tvoj Majčinski zagovor, set godina ‘narodnoga ustanka’, prizivali du- ju ušutkati ili u javnosti ozloglasiti. Vjernici koji su pojedinci uporno u svome prijeporu
na brdima, u pustinji, pastirima, malenima, bez Ivana Pavla II. ne bi došlo do obrata na o blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo!” hove prošlosti, vidjeli aveti fašizma i ustaštva pak imaju svoja iskustva o kojima govore. Ne podizali u svijetu spram Međugorja. Dola-
neukima, kako bi postidio Bog učene i mu- europskom istoku, kako ne bi bilo urušava- na svakom koraku, u medijima prikazivana možemo šutjeti o onome što smo vidjeli, što zak kardinala Schönborna izbija iz ruku adut
drace ovoga svijeta (usp. 1 Kor 1-2). nja komunizma. Bijaše to povrat u bratski Međugorje – odgovor Neba i Gospa s kamom u ustima. Neviđene i ne- smo iskusili. Kao da se u naše doba ponavlja- svima onima koji su se ‚vadili‘ kako ovo nije
zagrljaj obaju europskih krila. Stalno je na- Odgovor Neba nije trebalo dugo čekati. čuvene objede na račun hrvatskoga življa i ju Djela apostolska, dopisuje se njihovo novo od Crkve priznato, kako će čekati na konač-
Beč je istočnije od Praga glašavao kako Europa mora prodisati obama Dogodilo se za petnaestak dana Međugorje, franjevaca. Tito godinu dana već u grobu, poglavlje. Međugorje se širi u bazi, nastaju ni sud. Konačnoga suda nema bez osobno-
Tko onodobno nije bio krajnje iznena- plućnim krilima. Silna oluja Duha srušila je na Ivandan 1981. Ako se veli da rijeka Buna centrifugalne sile u državnoj tvorevini sve molitvene grupe diljem svijeta nadahnute ga iskoraka prema Gospodinu i bez osobno-
đen izborom Karola Wojtyle za papu? Tko željezni zastor. Jedna je osoba, Ivan Pavao ima najveći i vodom najobilniji izvor u Eu- snažnije, na Kosovu pobune i štrajkovi, par- Međugorjem, tiskaju se knjige, brošure, ča- ga obraćenja.
je za njega znao? Duh je propuhao vatikan- II., držeći se lijevom za pastirski štap – Ras- ropi, slično bi se moglo primijeniti i na Me- tija u strahu za svoje pozicije zbija redove, sopisi, koriste se dostignuća suvremene teh- Međugorje se u međuvremenu dokaza-
skim odajama pa se kardinali nakon trideset petoga, a desnicom čvrsto prebirući zrnca đugorje: Od samoga početka navrla je silna uzda se u tajnu službu Udbu i vojsku. U dr- nike, snimaju se filmovi koji kruže svijetom. lo kao mjesto molitve i obraćanja, mjesto te-
i tri dana pontifikata Ivana Pavla I. vrlo brzo krunice, jer je sav stajao pod geslom: Totus bujica naroda, tisuće su se slijevale prema žavi kriza, svega manjka, od goriva do život- Stručni timovi ispituju vidioce s raznih mo- meljitih životnih zaokreta i iscjeljenja, mje-
usuglasiše oko imena krakovskoga kardina- tuus, Maria!, izazvao potres neslućenih raz- Međugorju, prema Brdu ukazanja. Nepreki- nih namirnica, inflacija guta zalihe. Zatvara- trišta, svi su složni u jednome: Normalni su, sto gdje su nebrojeni pronašli put do Boga i
la. Taj Karol postade sudobni Karlo Veliki! mjera. Učinio je Vatikan svjetskim politič- nute, goleme rijeke hodočasnika. Nikim i ni- nja mještana, cijela župa dvije pune godine u bez patoloških oboljenja, a u trenutku eksta- vlastita srca. Ono je postalo škola molitve i
Dođe taj čovjek iz Bijele Hrvatske, onkraj kim čimbenikom; novi Karlo Veliki moćni- čim nisu se dali smesti ili zaustaviti. Upravo karanteni, na svim pristupnim točkama Me- ze nešto se čudesno s njima događa. klanjanja, poticaj da se i drugdje počne s ov-
željeznoga zastora, koji je poput Berlinsko- ji bijaše od srednjovjekovnih ili renesansnih kao bujica nakon obilne kiše. Nikada odon- đugorju i Bijakovićima danonoćno straže. Međugorje ima svoje gorljive pobornike i dašnjom praksom. Ako je Sabor imao za cilj
ga zida dijelio Istok od Zapada. Crta bija- papa, najmanju državu na svijetu pretvorio da nije Međugorje živjelo na kapaljke. Ovdje Nakon Gospojine te godine župnik uhićen, vatrene protivnike. Do dana današnjega. Sta- obnoviti Crkvu u glavi i udovima, slobod-
še jasno povučena u svakom pogledu, dije- je u svjetsku silu. Kamo god je putovao, lju- je trajno prisutna golema matica koja nosi potom još dvojica fratara iz duvanjskoga sa- noviti embargo stoji nad njim godinama što no možemo reći kako je upravo Međugor-
lila je Europu i svijet na dva dijela i bloka. bio je domaće tlo, posvećivao države i naro- milijune ljudi sa sobom. Ako u početku ljudi mostana, visoke zatvorske kazne, Foča, pri- se tiče crkvenoga tiska na ovim ozemljima. je najljepši izdanak te pokoncilske obnove. U
Tko od nas ima u svijesti da je Beč istočnije de Gospodinu i njegovoj Majci. i bijahu nošeni radoznalošću, doskora se sve silni rad, smrtne prijetnje fratrima i u zatvo- Međugorje se naprosto prešućuje ili igno- obraćenju, na koljenima, u dubokoj preda-
od Praga, da je Prag upravo u središtu Euro- Kakve to ima poveznice s Međugorjem? pretvorilo u rijeku pokornika i obraćenika ru. Dogodila se ovdje kontrarevolucija, ali rira, velika okupljanja također su prešuće- noj molitvi pred Presvetim, u slavlju sakra-
pe? Komunizam bijaše ono zlo koje je rasko- Uvjereni smo da je Međugorje upravo dar koji su se skrušeno ispovijedali, koji su od- ona Božja i s neba. Dogodio se doslovce pre- na u crkvenoj javnosti, primjerice, svećenič- menata, u navještaju Radosne vijesti, koja je
lilo svijet. Ali začudo, i Istok i Zapad mogao Neba Zemlji na razdjelnici Istoka i Zapada, bacivali obmanu komunizma, vlastito bez- vrat i ubuduće ništa više nije bilo kao prije. ke duhovne vježbe, velika saborišta mladih najbolji lijek za posrnuli i bolesni svijet. Ni-
je putovati u ono doba u ovdašnju državnu na razmeđu kultura i civilizacija, religija, vje- boštvo, koji su molili da konačno svane dan Vjerni se pak puk ne da smesti. Pristup Brdu također. Ono u službenoj Crkvi nema pra- komu Međugorje nije naudilo, a nebrojeni-
tvorevinu, dakako, s viznim i (jasno!) devi- roispovijedi i svjetonazora. Kao što rekosmo, i noć se skrati te da se povrati – Bogu čast na ukazanja i Križevcu dvije godine onemogu- vo javnosti, a vjernici neumorni u dolaženju ma je bilo od životne koristi. Pavao je svoji-
znim režimima i pogodnostima. ovamo su mogli putovati i europski Istok i visinama, a čovjeku mir na nizini. Međugor- ćen, ljudi se hodočasteći penjali na vlastiti ri- i traganju za smislom i istinom. Djevica doma poručivao: Duha ne trnite! Uvjereni smo
I najednom bijaše ustoličen u Rimu, ne- Zapad. Međugorje se dogodilo samo pede- je bijaše jerihonske trublje slobode i uruša- zik. Trebalo je sve izdržati. Hodočasnici su lazi kako bi nas podsjetila na istine evanđelja da se ne će naći onih koji bi ovo htjeli ugu-
koć svjetsku prijestolnicu, Poljak. Svijet su setak dana nakon neuspjela atentata na Iva- vanja komunizma, najava i svitanje novoga osjećali kako je Nebo s njima, da je Gospa tu, koje mogu i danas biti vrelom nade u svije- šiti. Jasno da treba stablo obrezivati, ponešto
i povijest krenuli drugim tijekom. Mistik i na Pavla II., na spomendan Fatimske Gos- dana, zora se slobode već nazirala. Bijasmo i u toj vjeri nitko ih nije mogao uzdrmati. tu bez nade i ljubavi, bešćutnom i sve protu- čak i okresati, čupati korov koji zna izrasti.
svetac na Petrovoj stolici! I sve je promijenio pe, 13. svibnja 1981. Mučenička je krv tekla svjedoci zbiljskih biblijskih prizora oslika- Tako su se redale godine za godinom, svi božnijem. Naša nada ima svoju horizontalnu Stoga treba prema Apostolovoj Duha raspi-
u svijetu bez otvorenih granica, bez prijela- Trgom svetoga Petra. Te se godine slavila nih u evanđeljima, za pojavka Ivana Krstite- pokušaji da se započeto djelo uništi i uguši, i vertikalnu protežnicu, i Marija uporno na- rivati, jer Gospodin nam nije dao duha bo-
za i prolaza. Postao je istinski pontifex maxi- 1600. obljetnica održavanja Carigradskoga lja i nastupa samoga Gospodina. Ljudi bija- nisu urodili očekivanim plodovima. Vlasti glašava tu okomicu – vertikalu, odnos pre- jažljivosti, strašljivosti, nego Duha svjedoče-
mus, mostograditelj, rastvorio je dveri izme- sabora na kome je definirano naše Vjerova- hu gladni i žedni Boga i Božje riječi, na sebe zabranjuju bilo što graditi ili raditi oko cr- ma Bogu u molitvi i poniznosti. Za čovjeka nja, odvažnosti, snage, ljubavi i razbora.
4 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 5

Poruka za sadašnji trenutak Poruka za sadašnji trenutak
Bog vam je dao milost živjeti i

egipatske da vam budem Bog. Budite, da- svetiji. Nestat će onda nepravde, mržnje, lju- za druge odgovorni. Jedni druge trebamo
kle, sveti jer sam svet ja!“ (Lev 11, 44-45). bomore, zlostavljanja… Mi smo pozvani da poticati na svetost, na neporočnost i na do-
A Pavao u Novome zavjetu Kristovim vjer- budemo misionari. brotvornost. Poput Gospe, svojim bližnji-
nicima ponavlja: „Blagoslovljen Bog i Otac „Da potičete druge…“ Crkva je po svo- ma treba ukazivati na Boga: „Što god vam
štititi sve dobro u vama i oko vas! Gospodina našega Isusa Krista, on koji nas
blagoslovi svakim blagoslovom duhovnim u
nebesima, u Kristu. Tako: u njemu nas sebi
joj naravi „misionarska“ jer potječe iz po-
slanja Sina i poslanja Duha Svetoga u skla-
du s naumom Boga Oca. Bog nas je izabrao
rekne, učinite!« (usp. Iv 2, 5).

„Sotona ne spava i preko modernizma
Milost je odraz Božje ljubavi. Milost i ljubav su u uzajamnom odnosu. Milost je djelo Božje izabra prije postanka svijeta da budemo sve- prije postanka svijeta da budemo sveti i ne- odvraća vas i vodi na svoj put“
ti i bez mane pred njim…“ (Ef 1, 4s). Gospa poročni i da druge svojom svetošću i nepo- Da, Sotona kao ričući lav obilazi traže-
ljubavi, Božja je ljubav izvor svake milosti. Svatko je od nas dijete milosti. Ako mi je Bog nas poziva na misionarski posao. Trebamo ročnošću potičemo da i oni oblikuju svoj ći koga da proždre. Petar nam piše: „Otri-
dao milost, dao ju je jer me neizmjerno ljubi. drugima naviještati radosnu vijest: budite život u uzoru na našega Gospodina Isusa jeznite se! Bdijte! Protivnik vaš, đavao, kao
sveti kao što je svet naš Bog. Budite sveti kao Krista. Bogu se svidjelo da ljude pozove da ričući lav obilazi tražeći koga da proždre.
vlč. Adalbert Rebić što je svet naš Gospodin Isus Krist. Budi- budu dionici njegova života ne samo poje- Oprite mu se stameni u vjeri… A Bog sva-
te, konačno, sveti kao što je sveta naša Gos- dinačno…, „nego je htio da ljude učini na- ke milosti, koji vas pozva na vječnu sla-
B
„Bog vam je dao milost…“ jer ona, surađujući zajedno s vjernikom, „da potičete druge da budu bolji i pa Međugorska. Ona je bez istočnog grijeha rodom u kojem će se u jedno sabrati njegovu u Kristu, on će vas, pošto malo potrpi-
lažena Djevica Marija u svojim se čini dobra djela. svetiji“ začeta. Ona je milosti puna. Anđeo Gabri- va djeca koja su bila raspršena“ (usp. Iv 11, te, usavršiti, učvrstiti, ojačati, utvrditi” (1 Pt
porukama uvijek najprije odno- U katoličkoj teologiji razlikujemo ne- Naš je zadatak da svakim danom bude- el je pozdravlja pozdravom: „Zdravo Mari- 52; usp. i Dekret o misijskoj djelatnosti Cr- 8-10). Sotona je nebesko biće, neprijatelj-
si na Boga i na njegov odnos pre- stvorenu milost; to je sam Bog u svojoj lju- mo bolji i svetiji. Već je u Starome zavjetu jo, milosti puna. Gospodin je s Tobom!“ (Lk kve, AG, br. 2). Drugi vatikanski koncil nas ski i protivnički raspoložen prema čovjeku.
ma ljudima. Ona nije izvor mi- bavi. I stvorenu milost; to je sam čovjek koji Bog naredio svojima u izabranome naro- 1, 29). Poput Gospe i mi trebamo biti sve- poziva na zajedništvo, na misijsko djelova- Poistovjećen je s đavlom, dapače poglavi-
losti nego samo potok kojim milost Božja dopušta da Bog u svojoj ljubavi prema nje- du: „Ta ja – Jahve – Bog sam vaš! Posvećuj- ti, i trebamo druge poticati da budu sveti i nje. Nismo mi sami kao pojedinci pred Bo- ca je đavolski. Protivnik je Božji i protivnik
teče prema ljudima. Ona je posrednica. U mu i kroz njega uspješno djeluje. Posveću- te se, dakle, da sveti budete, jer svet sam ja!... dobri. Samo tako, ako svi postanemo bolji i gom, nego smo pred Bogom kao zajedni- je čovjekov. Kaotična je moć, stalno prije-
naravi je majke posredovati, biti posredni- juća milost je ona koja čovjeka temeljito Jest, ja sam Jahve; izveo sam vas iz zemlje svetiji, svijet u kojem živimo postat će bolji i ca, kao zajedništvo osoba. Stoga smo jedni ti stvorenju i kao čovjekov neprijatelj raza-
ca. Biti posrednica između djece i oca, iz- obnavlja, najprije i temeljito u sakramentu ra čovjekov život u spasenjskom području
među djece same i unutar obitelji. U ovom krštenja. A potom mu pomažuća milost ra- Božjem. Đavao je otpali anđeo, koji sada i
slučaju Marija želi biti posrednica između svjetljuje razum i jača volju da ljubi Boga čovjeka pokušava nagovoriti na neposluš-
Boga i ljudi, između Crkve i svijeta u ko- i bližnjega. Sve dobro i svaka milost dola- nost, i protiv njega se možemo boriti samo
jem Crkva djeluje, i između samih članova zi najprije i osnovno od Boga, koji vjerni- pooštrenom poslušnošću Zakonu. Ne smi-
Crkve. Blažena Djevica u poruci ističe či- ka osposobljuje da može ispravno vjerova- jemo mu dopustiti da nas odvrati od Boga,
njenicu da je Bog blagonaklon prema sva- ti u Isusa Krista. da nas podvrgne neposluhu, da nas skrene
kome čovjeku, svim ljudima iskazuje svoju s pravoga puta. Isus đavlu oduzima moć i
ljubav. Svakoga čovjeka želi podržati u nje- „da živite i štitite sve dobro što je u milost Božja može nam pomoći da mu se
govoj želji činiti dobro u odnosu na njega, vama i oko vas…“ odupremo.
Stvoritelja, u odnosu na bližnje i u odnosu Kad je Bog stvorio svijet i ljude, reče lju-
na sebe samoga... U tome Bog ne želi niko- dima: Plodite se, i množite, i napunite ze- „Zato, dječice, u ljubavi prema mom
mu nanijeti nepravdu, nikoga prisiljavati mlju, i sebi je podložite! (Post 1, 29). I vidje Bezgrješnom srcu ljubite Boga iznad
na nešto što se njemu sviđa. Bog je dao čo- Bog sve što je učinio, i bijaše veoma do- svega i živite njegove zapovijedi“
vjeku posvemašnju slobodu. Čovjek treba bro (Post 1, 31). Bog je ljudima dao vlast i Blažena Djevica Marija opet i opet nas
slobodno i razumno izabrati činiti dobro, gospodstvo nad svom zemljom: Bog osje- poziva na ljubav prema njezinu Bezgrješno-
a samim time posve slobodno i razumno ća svoje stvorenje kao lijepo i ugodno, cije- me srcu. Tu nije posrijedi njezino „ja“, nego
iskazivati slavu i štovanje Bogu, začetniku lo je stvorenje dobro. To je jasno odricanje njezina „ljubav“. Srce je sjedište ljubavi, spo-
svega života. biblijske vjere od svakog dualizma dobro- znavanja, suosjećanja. Srce je sjedište savje-
Milost je odraz Božje ljubavi. Milost i lju- ga i zloga. Svijet dolazi kao cjelina od Boga sti. Kao što je Marija svoje srce izgradila i
bav su u uzajamnom odnosu. Milost je dje- i kao takav je u svim svojim područjima do- oblikovala po uzoru na srce svoga Sina, tako
lo Božje ljubavi, Božja je ljubav izvor sva- bar. I čovjek je dobar tako kako dolazi od želi da i mi oblikujemo svoje srce po Isuso-
ke milosti. Svatko je od nas dijete milosti. Boga. Bog nalazi radost u njemu. Dobro vu srcu. „Isuse blaga i ponizna srca, učini
Ako mi je Bog dao milost, dao ju je jer me nije tu još moralni pojam. On podrazumi- srce naše po srcu svome!“ molimo u Zlat-
neizmjerno ljubi. A on me prvi ljubio (usp. jeva, naprotiv, slaganje stvorenja sa stvori- noj krunici.
1 Iv 4,11), ljubio me, a da ja to ničim ni- teljem i iskonom. Čovjek postaje zlim samo Marijino Bezgrješno srce za nas je izvor
sam zaslužio (gratis). Onda i ja njega tre- time što se zatvara spram svoga Stvoritelja, duhovne snage da možemo živjeti Božje za-
bam ljubiti zabadava, ni iz kojeg drugog što se protivi biti stvorenje i čovjek. Ta do- povijedi, da život svoj uskladimo s Božjom
razloga, nego radi Boga samoga. Ne ljubim brota Božja postala je konačnim događa- voljom, da budemo spremni poput Marije
Boga radi neke druge nagrade nego Boga jem u Isusovu utjelovljenju, smrti i uskr- reći Bogu: „Evo, službenik sam tvoj, službe-
samoga, on je moja nagrada! Sin Božji Isus snuću; to izaziva čovjekovu dobrotu. Bog je nica sam tvoja!“
Krist otkupio je, u milosti, mene i svakog tu za svijet i čovjeka, sve stvorenje treba po-
čovjeka koji vjeruje u nj. stati novo stvorenje, dobro. Ako tako budemo živjeli, poslušni
Milost treba prihvatiti na pravi način. Posve u skladu s time Gospa nas poziva Duhu, naš će život imati smisla i mir će
Ako se to dogodi, onda milost osposoblja- da živimo i štitimo sve dobro u nama i oko vladati zemljom.
va vjernika za dobra djela i čini dobra dje- nas. Dobro (djelo) je po naravi takvo da se za „Hvala vam što ste se odazvali momu po-
la po njemu i kroz njega. Takvu milost u nj moramo boriti, moramo ga aktivno razvi- zivu!“ Kako je Gospa učtiva, ljubazna! Ona
katoličkoj teologiji nazivamo „gratia coo- jati u skladu s Božjom voljom i surađujući s nam zahvaljuje što smo se odazvali njezinu
Snimila Lidija Paris
perans“ (milost koja surađuje s čovjekom), njegovo ljubavlju. pozivu!

Razgovor s međugorskim župnikom Razgovor s međugorskim župnikom
Uz 29. obljetnicu ukazanja Kraljice Mira uime drugih, mogu samo govoriti u svo- Sveta Stolica osnovala je međunarod- Sama činjenica da se vrh Kristove Crkve bavi
Kod Marije, uz Isusa,

je ime. Svatko je pozvan odgovoriti na ja- no povjerenstvo za Međugorje. Što to
sne znakove. Upravo kao i u vremenu kad znači u hodočasničkom životu u Me- Međugorjem dovoljno govori da je Međugorje davno,
se Isus pojavio. On je djelovao 3 godine, đugorju? odavno nadraslo sve lokalne i europske granice, da je
ali nije imao gotovo nikakva uspjeha. Oti- Sama činjenica da se vrh Kristove Cr-
ljudi pronalaze svoj šao na križ i mislili su da je s njim gotovo.

Za najbliže suradnike i apostole veli se da
su ga svi u Getsemaniju ostavili i razbježa-
kve bavi Međugorjem dovoljno govori da je
Međugorje davno, odavno nadraslo sve lo-
kalne i europske granice, da je postalo glo-
postalo globalnim fenomenom koji zadire u biće same
Crkve.
zavičaj i svoj dom

li se, na sve strane, u strahu za vlastiti ži- balnim fenomenom koji zadire u biće same
vot. Ali je uskrsnuo i tu ovjerovio istini- Crkve. To može biti samo pozitivni poticaj
tost svog poslanja u svijet kao Božjeg Sina. za hodočasnike da ozbiljno prihvate ono Ono je samo dokaz da postoji u čovjeku iz svih jezika, puka i naroda, iz svih krajeva,
Isto se može reći i za Međugorje. Ljudi do- što od njih vjera traži, što sami Isus govo- i duhovna dimenzija, da čovjek bez Boga ne sa svih strana svijeta. Međugorje – pa to je
Cijelo jedno desetljeće fra Petar Vlašić djeluje u župi laze, mijenjaju se, mijenjaju svoj život, i to ri. Za hodočasnike je ovo poticaj ozbiljno može. Dugo smo živjeli u komunizmu, koji Katolička Crkva u malome, zbog toga mo-
Međugorje, a od toga je već tri pune godine župnik. O je dokaz da neka sila ovdje djeluje, da lju- prihvatiti prve poruke koje je izgovorio Isus je uporno nijekao Boga i sve vezano uz vje- ramo biti svi sretni, presretni. Ovdje se svi
njegovim iskustvima u ovoj župi razgovaramo uoči 29. de dira i zahvaća, da ih mijenja. Žalosno je u Galileji, a to su obraćenje, pokora, naja- ru i čovjekovu dušu i duhovnu dimenziju. razumiju jer govore jezikom Isusovim, a to
da ponekad prodajemo dragulje i prave biva dolaska kraljevstva Božjeg, što je tako- Kad vidimo ovdje, u Međugorju, naše sla- je jezik ljubavi.
obljetnice ukazanja Kraljice Mira. sere za šaku škuda ili lažnih, staklenih per- đer i temeljna poruka Međugorja, od prvih vonske majke u narodnim nošnjama ili pak
Razgovarao Krešo Šego la. Ne će nas usrećiti ovdje u mjestu ni ve- dana. one starice iz Poljske i Ukrajine, u svojim Naša je župa, logično, u snažnom ra-
liki hoteli, ni smještajni kapaciteti, ni nova nošnjama, uz rame i zajedno s akademici- stu: broj župljana i obitelji se poveća-
Oče fra Petre, župničku ste službu pre- Vidimo kako je svijet nestalan i nesta- vozila koja vozimo ovim uskim putevima, Kad govorite iz svoga dugogodišnjeg ma, stručnjacima iz cijeloga svijeta, onda se va. Koliko to utječe na pastoralni rad u
uzeli u vrijeme kad se gospodarska kri- bilan, kako malo treba da se sve prize- nego zaokret prema onome što nam govo- svećeničkog iskustva, što je Međugorje čovjek osjeća sretnim što pripada Katolič- župi? Uspijete li odgovoriti na sve nove
za počela osjećati u svim dijelovima mlji i da priznamo kako smo maleni i ne- ri Sveto pismo a ponavlja Gospa. današnjem vjerniku, svijetu i Crkvi? koj Kristovoj Crkvi. Ovdje imamo vjernike potrebe koje su s rastom župe poveza-
svijeta. Neki su pomislili da će se, zbog moćni. Treba samo jedan mali vulkan da ne?
gubitka radnih mjesta i propasti mno- proradi i da prizemlji sve europske zra- Dobro poznajem Hercegovinu, od Hum-
gih poduzeća, znatno smanjiti i broj koplove, civilne i vojne. Vidimo svi kako ca do Duvna, Kongore, Posušja, Brijega,
hodočasnika koji dolaze Kraljici Mira. je tehnika na krhkim nogama. Netko tre- Mostara, Blagaja – poznam je uzduž i po-
Je li se to dogodilo? ba samo zavrnuti slavine u Rusiji i Ukra- prijeko u 44 godine svoga svećeništva. Naša
Dapače, dnevno smo svjedoci upra- jini, i cijela se Europa zimi mrzne. Gdje župa nije ni u čemu zakinuta u odnosu na
vo suprotnog trenda. Nevolja uči moliti, u je izlaz? U obraćenju svih jedinom pra- ostale župe u Hercegovini. Štoviše, ponuda
nevolji čovjek traži pomoć Boga, pomoć s vom utočištu i izvoru, samom Bogu. Gdje je u svakom pogledu daleko bogatija i veća
neba. Jasno, već desetak godina imamo ma- nema oca, djeca se mrznu, makar se oku- nego u drugim župama, i tko se hoće oko-
nje američkih hodočasnika zbog sigurnosti pljala oko zajedničkog ognjišta. Nema ristiti duhovnim darovima, može to čini-
i straha od letenja, ali i zbog slabog tečaja onog što ih okuplja. Upravo ovdje nala- ti svakodnevno. Treba samo jedno, što da-
dolara na svjetskim burzama. Iz ostalih ze- ze svoj zavičaj i svoj dom, kod Marije, uz našnji Papa naglašava stalno: Prijateljevati s
malja bilježimo stalni porast hodočasnika, Isusa. On daje snagu. Isusom, sa Svetim, s Marijom. Biti s njome
napose iz nekadašnjeg komunističko bloka, i ona će nas sve dovesti svome Sinu. Treba-
s europskog Istoka. Sila, koja mijenja ljude ju i župljani shvatiti da su svi koji im dolaze
kao hodočasnici sami Božji dar i Božji gla-
Cijela ova godina, od tradicionalno- Ovih se dana navršava 29 godina od snici, pravi anđeli, koji im donose radosnu
ga novogodišnjeg bdijenja u našoj cr- Ivandana 1981., dana kad su djeca ka- vijest: Ima Boga, treba nam Bog, u vas tra-
kvi pa tijekom potonjih zimskih mje- zala da im se ukazala Gospa. Od tada žimo Boga i Božju blizinu.
seci, Velikog tjedna i početka svibnja, do danas Kraljica Mira poziva na pro-
ispunjena je brojem hodočasnika kao mjene, prije svega promjene ljudskih Kao župnik, što preporučate župljani-
nikad do sada. Broj hodočasnika uči- srdaca. Kad sagledate to minulo vrije- ma, hodočasnicima i svim prijateljima
nio je da se večernji molitveni program me, što se bitno promijenilo? Jesmo li Međugorja i Kraljice Mira?
– krunica, sv. Misa, klanjanje – mnogo poslušali Gospine pozive? Što poručiti? Ako je naše glasilo „Glasnik
ranije nego prijašnjih godina za pojedi- Ljudsko je srce najveća i najdublja taj- mira“, onda trebamo, sukladno imenu, biti
nih dana mora održavati na vanjskom na, jasno uz tajnu samog Boga i Božjega glasnici, nositelji mira, i jedni drugima i ci-
oltaru. O čemu je riječ: Na jednoj stra- bića. Ono je nesagledivo. Tko može zavi- jelome svijetu. Nadići sve sitne bezvrijedne
ni kriza, a na drugoj strani ljudi prona- riti što se zbiva u čovjekovu srcu? Jesmo prepirke, zajednički se zaputiti istome cilju.
laze sredstva, vrijeme i mogućnosti da li se promijenili, jesmo li poslušali Gospi- Svi imamo u džepu kartu, ali bez povrat-
mogu poduzeti takav put? ne pozive? Pa ne mogu ja davati odgovore ka. Na putu smo u vječnost i prema Gos-
podinu. Iz svoga bogatog životnog iskustva
mogu samo to poručiti: Samo ono ostaje što
čovjek drugima daje. Dao Bog da budemo
Ne će nas usrećiti ovdje u mjestu ni veliki hoteli, ni svi jedni drugima nositelji dobra, dobri an-
đeli, a neka Gospodin od nas ukloni svako
smještajni kapaciteti, ni nova vozila koja vozimo ovim zlo. Iz duša, iz obitelji, iz cijele župe, da bu-
uskim putevima, nego zaokret prema onome što nam demo, kao što i Isus od nas traži, svjetlo svi-
jeta i grad na gori, odnosno, grad među go-
govori Sveto pismo a ponavlja Gospa. rama...

Prvi dani ukazanja Prvi dani ukazanja
Gospa od Anđela Izbor župe Međugorje i vidjelaca

Na početku ukazanja vidioci su pitali Gos-
pu zašto se ukazala baš u ovoj župi, na što je
Nemoguće je sjetiti se svih nadnevaka i događaja jer je Majka Božja odgovorila: „Dragi moji anđeli,
prošlo ne puno mjeseci, nego puno godina. Ali ovoga se ovdje ima dosta vjernika. Ovdje sam našla još
živu vjeru.“
datuma sjećaju svi koji su te večeri bili nazočni na Brdu Zašto je izabrala ovu župu Gospa govori
ukazanja. Bilo je to 27. srpnja Ljeta Gospodnjeg 1981. i u poruci od 21. ožujka 1985.: „Draga dje-
co! Želim vam upućivati poruke i zato vas
Draga Vidović danas pozivam da proživljavate i prihvatite
S
moje poruke. Draga djeco, volim vas i na po-
kupa s vidiocima pokasnije sam se vra- Dok smo to u čudu promatrali, pomislili smo seban sam način izabrala ovu župu, koja mi je
tila iz crkve. Većinom smo ostajali do da je smak svijeta. Svi smo se jako prestraši- milija nego ostale gdje sam rado boravila kad
Mirjana Dragićević-Soldo Ivanka Ivanković-Elez Marija Pavlović-Lunetti Vicka Ivanković-Mijatović Ivan Dragićević Jakov Čolo
kasno u crkvi jer se u to vrijeme pojedi- li. Narod je počeo vrištati i plakati. Bio je to me je Svevišnji slao. Zato vas pozivam – pri-
načno molilo nad bolesnicima i nakon zastrašujući ali jedan tako veličanstven prizor da nisam savršena, da nisam bez mana. Bog vorite o tajnama!“ Čak ni Gospa ne želi da o tijekom svih ovih godina, nikom ništa nije
hvatite me, draga djeco, da bi i vama bilo do- je izabrao nas šestero, zašto nas je izabrao ne njima govorimo. Ona kaže: „Draga djeco, vi uspjelo doznati. I kad su nešto možda poku-
toga smo ostajali pomagati časnim sestrama koji se nikad ne može zaboraviti. Tada se Ma- bro. Slušajte moje poruke! Hvala vam što ste
čistiti crkvu. Ušavši u kuću, svojima sam re- rija ponovno okrenula prema nama i kazala: znam. Samo znam da je Bogu najvažnije da samo molite, postite i činite pokoru!“ šali reći, bivali bi opominjani nekim nutar-
se odazvali momu pozivu!“ smo odgovorili na njegov poziv.“ U jednom intervjuu vidjelica Mirjana njim glasom da to ne učine. TVRDI SU KAO
kla da će se Gospa večeras u 11 sati ukazati na „Nemojte plakati, nemojte vrištati, budite str- Na pitanje vidjelaca, zašto je upravo njih
brdu. Svi su skočili i bez razmišljanja krenu- pljivi. Ne bojte se! Gospa je tu i vi ste prvi koji Jakov: „ Ni sam ne znam kako sam se taj kaže: „Svi se brinemo što će se dogoditi u bu- KAMEN! Svi smo konstatirali da je najve-
izabrala, jer oni se nisu smatrali boljima od dan našao kod Marije, koja je moja daljnja dućnosti, ali nitko od nas ne zna hoće li sutra će čudo da nitko nije uspio saznati nešto od
li na brdo. Tu noć ukazanje je trajalo oko sat ste vidjeli znak Božji i svjetlost. I Gospa je re- drugih, Gospa je odgovorila: „Bog ne bira
vremena. U početku smo, skupa s vidiocima, kla da ćete vi biti prvi koji ćete svjedočiti lju- rodica, jer logično gledajući, oni se sa mnom biti živ. Nitko! Ono što nas Gospa uči jest da malog Jakova, koji je imao samo deset godi-
uvijek najbolje!“ Jednostavno, oni su preko nisu družili, nisu voljeli malu djecu oko sebe. budemo spremni doći pred Boga, da mislimo na kad su ukazanja počela. Takav je bio tada
svi klečali. I naravno, nakon izvjesnog vreme- dima koji budu ovamo dolazili.“ noći morali postati odrasle osobe.
na dosadilo nam klečati, te smo posjedali, a Kad se ukazanje završilo malo smo se smi- Nikada ne ću moći dovoljno zahvaliti Bogu na našu dušu, da ona bude spremna susresti i takav je ostao do dana današnjeg. Ništa, ap-
Mirjana: „Za Gospu kao majku ne postoje za to što me Gospa izabrala. Čak sam je mo- se s Gospodinom. A umjesto da se molimo, solutno ništa.
neki su čak i pozaspali, pogotovo mala djeca. rili te su nam vidioci rekli da se te noći Gos- privilegirana djeca. Ja sam za nju poput svih
U jednom trenu vidjelica Marija okrenula se pa ukazala s toliko malih anđela da ih ni sami lio i jednom pitao da se svima ukaže da vide gubimo vrijeme govoreći o tajnama. Gos- Ni vidioci među sobom ne govore o tajna-
drugih, ona se mnome služi da preko mene kako je lijepa. Kad sam nakon ukazanja pr- pa je rekla: „Draga djeco, ako osjećate Boga ma. Neke su primili kad su bili skupa na uka-
prema nama i kazala: „Gospa poručuje da ne vidioci nisu mogli prebrojati i da su bili tako kaže poruke, a sada se služi vama da te poru-
sjedimo, da svi ostanemo na koljenima.“ Svi „fini“! vog dana došao kući, pokrio sam se jorga- kao oca, a mene kao majku, ne trebate se bri- zanju. No, ni tada nisu jedno drugom govorili
ke ponesete dalje, da budete njezini apostoli. nom po glavi i sam sebi govorio s čuđenjem. nuti za svoju budućnost. Jer pravi otac i pra- o njima. Nekada se događalo da ih je četve-
smo se u tom trenu trznuli, te ponovno kle- Dok smo mi još tu sjedili i molili, dotrčali Svi smo jednako važni. Nisam ja njoj važni-
knuli. Bilo nas je pomalo sram. Poslije sam su neki mladići koji su živjeli u selu nasuprot Ja sam stvarno vidio Gospu.“ va majka ne će nikada učiniti nešto loše svo- ro skupa, dvoje je primilo tajnu, dvoje nije. A
ja zato što sam je vidjela, nije ona mene iza- joj djeci, nego se uz njih osjećamo sigurni, jer neke su primili kad su bili sami. Ne znaju ko-
se pitala: „Bože, pa kako su oni mogli toliko brda. Istrčali su gore k’o bez duše jer su nam brala zato što sam ja bolja, nego sam joj, jed-
dugo klečati?“ Klečali su punih sat vremena, rekli kako su nas vidjeli kao u nekom prste- Tajne su nam blizu, jer nam žele pomoći.“ Jer, kako liko ih ima sveukupno. Oni i ne misle da bi
nostavno, u tom trenutku trebala takva kakva Osim poruka koje Gospa preko vidjela- kažu, Gospa nije došla da nas zastraši, ona je trebali znati tajne koje Gospa nije njima htje-
to doista svjedočim. Klečali su na oštrom ka- nu. Ovo je ukazanje opisano u mnogim knji- jesam. Zato nikada nisam pitala ništa osob-
menu, a da se nisu ni pomakli. Bilo je očito da gama o Međugorju, ja sam ga opisala točno ca upućuje čovječanstvu, na samom početku došla da nam pomogne, da nas zaštiti, da nas la povjeriti. Jednom prilikom jedan je sveće-
no jer znam odgovor: moli, posti, neka bude obećala im je kako će svakom od njih povjeri- upozori. Ali u isto vrijeme nam je toliko puta nik upitao jednu vidjelicu: „Što ti nisi pita-
nisu klečali na nečem zemaljskom, kao mi. onako kako ga se sjećam jer ono što je istina Božja volja. Stavi svoj život u Božje ruke i ne
Noć je bila tiha. Nebo je bilo vedro, mje- nikad se ne zaboravlja. ti po deset tajni. U to vrijeme oni nisu ni čuli ponovila sve ono što trebamo činiti da se zlo la Gospu da i tebi kaže tu tajnu?“ Vidjelica je
boj se.“ da je nekada Gospa nekomu povjerila neke ne dogodi, da ne izgubimo dušu. Ona je tra- odgovorila: „Da Gospa misli da sam ja treba-
sečina i prepuno zvijezda. Dok smo gledali Kada su vidioci svećenicima prepričali Vicka: „Za mene je velika čast da su me
prema nebu, odjednom se munjevitom brzi- ovaj čudesni događaj, oni su nam rekli da je tajne. Netko je imao u selu knjigu o Lurdu, ali žila da odmah počnemo moliti. Koliko smo la saznati, ta ona bi mi sama to rekla. Dosta
Bog i Gospa uzeli među svoje. Imala je ona nitko nije čuo za Fatimu i da je tamo Gospa mi to shvatili, ili bolje rečeno, koliko smo mi meni i mojih tajni!“
nom s neba spustila neka užarena kugla, pala to bilo oko Gospe od Anđela, te koliku važ- svoje razloge za to, a nije ih morala nama reći.
je među nas, te se raspršila u tisuću komadi- nost Gospa pridaje tom blagdanu. Naravno, vidiocima povjerila tajne. Rekla im je što su to željeli shvatiti? Koliko smo zaista živjeli U jednom govoru Mirjana kaže: „Ne mi-
Možda će svima jednog dana biti jasnije kad tajne, što one, zapravo, znače: „Draga djeco, njezine poruke koje nam neumorno daje tije- slim da mi čuvamo tajne. Mislim da ih čuva
ća. Sve su zvijezde popadale na zemlju a iz otkud bismo mi znali za to jer nismo ni znali se stvari počnu događati u budućnosti.“
njih su se pojavile na desetke malih zvijezda. kad je taj blagdan. tajne su opomene i upozorenja čovječanstvu kom svih ovih godina?! Sami se trebamo za- dragi Bog. I kad bih pokušala reći ih, ne bih
Ivan: „Nema dana kad sebi ne postavim da se obrati, da se moli, da se vrati Bogu. Ako pitati, jesmo li morali učiniti više i je li nam mogla to učiniti. Kad nam je Gospa povjeri-
pitanje, zašto je baš mene Gospa izabrala. Pri- čovječanstvo ne bude to učinilo dogodit će se dužnost bila učiniti više!? la tajne, Bog nam je dao dovoljno snage da
je 29 godina Gospa je uprla svojim prstom na katastrofe u svijetu, koje se ne će moći izbje- Mnogi su pokušali doznati nešto više o ih čuvamo. Jer da nije Božje pomoći, živje-
mene i izabrala me“, na dvadeset i petu obljet- ći ili poništiti, nego će se samo moći ublažiti tajnama. Pokušavali su roditelji, braća, se- ti normalno s onim što mi znamo, bilo bi ne-
nicu Ivan je posvjedočio na Radiopostaji Mir molitvom, postom i pokorom.“ Zato je Gos- stre, muževi, prijatelji, susjedi, svećenici. No, moguće.“
Međugorje. Između ostalog rekao je: „Sinoć pa rekla da molimo i postimo da Bog ubla- Postoje samo dvije stvari gdje su nam vi-
me Gospa podsjećala na prve dane ukazanja ži svoju srdžbu. Često ljudi, kad ovo čuju, ko- Župna crkva, 1982. dioci rekli nešto konkretnije o tajnama. Prvo,
te mi je rekla: ‘Ivane, sjećaš li se prvog dana mentiraju kako je Bog milosrdan i kako ne će Gospa je obećala ostaviti znak na Brdu uka-
ukazanja kad si htio pobjeći od mene i sakriti dopustiti grozote. Da, točno je, Bog je milo- zanja, na mjestu gdje je prvi put, 25. lipnja
se. Ne, nisi mogao pobjeći. Bog je imao pose- srdni otac, ali svijet si ne može dopustiti da 1981., progovorila vidiocima. I drugo, sedma
ban plan s tobom i tvojim životom.’“ čini ono što hoće. Često ćemo i u Svetom pi- je tajna ublažena. Kad je primila tajnu, Mir-
Ivanka: „Ni dan-danas ne znam zašto je smu pronaći kako je Bog kaznio i svoj izabra- jana je plakala i molila Gospu može li se što
Gospa izabrala baš mene. Samo znam da mi ni narod, jer su se klanjali drugim bogovima, promijeniti. Onda je Gospa odgovorila da se
je Bog puno dao i da od mene puno traži jer idolima, premda nikada nije prestao voljeti može ublažiti samo molitvom i postom. Gos-
mi je i sama Gospa u posljednjem redovitom svoj narod. pa joj je rekla: „Pođi ulicama grada pa pre-
susretu rekla: ‘Milost koju si ti imala i tvoja Prema svjedočanstvu vidjelaca, tajne se broj one koji Boga slave i one koji ga vrijeđa-
braća i sestre nitko nije imao na ovoj zemlji.’“ odnose na cijeli svijet. Jedni vidioci tvrde da ju. Bog to ne može više podnositi.“ Jednom
Marija: „To što je Gospa izabrala mene i imaju neke osobne tajne, a drugi da ih nema- prilikom, u razdoblju dok je Vicka bila bole-
sama sam se puno puta pitala: ‘Zašto ja? Za- ju. Neke se odnose na župu, a neke na Cr-
što ne netko drugi? Možda je mogla izabra- kvu. Jedna je tajna znak koji je Gospa obećala
ti nekoga tko je puno bolji?’ Jer i sama znam ostaviti. Vidioci nam uvijek govore: „Ne go- Nastavak na 30. str.

Svjedočanstvo Svjedočanstvo
U Međugorju sam
je i bilo. Završio sam strojarstvo, u meni je pola sata imamo osobnu adoraciju pred Pre- njezin je put Isus Krist, kojemu nas želi vodi-
sazrio svećenički poziv i postao sam sveće- svetim, kapelan sam u župi koja je vjerski ti svojim porukama. Naš život može biti na
nikom. jako živa. putu Kristovu samo ako molimo, ako moli-
plakao od radosti
mo ustrajno.
Kad ste slavili mladu Misu? Što preporučujete nama koji ovdje živi- Budite zahvalni što je Gospa izabrala ovo
Svoju prvu sv. Misu slavio sam 24. lipnja mo, ali i drugim hodočasnicima? mjesto, i sve ono što ona kaže živite srcem.
2007. godine. Premda to uopće nisam pla- Svima preporučam da počnemo živje- Na vama je velika odgovornost jer svi od vas
nirao, poslije sam vidio da je 24. lipnja prvi ti Gospine poruke, jer Gospa zna što meni očekuju da budete primjer koji sami mogu
Za Glasnik mira razgovarali smo s o. Radekom Mahačom, dan Gospinih ukazanja u Međugorju. treba, zna da želim biti radostan i da želim slijediti. Vi morate biti primjer za cijeli svijet!
kapelanom iz Češke, koji je u Međugorju osjetio svoje imati sretan život. I Gospa zna koji je to put, (Prevela Olga Merković)
Je li se Vašim hodočašćem u Međugor-
Snimio Stanko Jerković

svećeničko zvanje. Život po porukama Kraljice Mira, kaže
je i svećeničkim pozivom išta promije-
naš sugovornik, put je Isusa Krista kojim nas Marija vodi. nilo u Vašoj obitelji, rekli ste da ste bili Svima preporučam da počnemo živjeti Gospine
ateisti?
Priredio Krešo Šego Kad sam prvi put došao u Međugorje, već poruke, jer Gospa zna što meni treba, zna da želim biti
sam vjerovao, išao sam na Misu. Prvi posjet
Međugorju posve je promijenio moj život, a radostan i da želim imati sretan život. I Gospa zna koji
Molim Vas, predstavite se našim čitate- Ipak ste došli u Međugorje. Kako se to nisam osjećao okolinu kad sam se osvijestio, postupno i moju obitelj. Premda sam išao na
ljima. dogodilo? vidio sam samo gdje sam – u Međugor- Misu, nisam mnogo molio. Na prvom sam ho- je to put, njezin je put Isus Krist, kojemu nas želi voditi
Ja sam o. Radek Mahač, iz Češke sam. Došao sam sa skupinom hodočasnika ju, pred Presvetim oltarskim sakramentom. dočašću kupio Gospin kip, kod kuće sam kle-
Tri sam godine svećenik, kapelan na jed- koju je doveo dr. Mraciek. Osjećao sam da Plakao sam od sreće i radosti kao nikad u ži- čao i molio krunicu. Imam dvojicu braće, oni svojim porukama. Naš život može biti na putu Kristovu
noj župi, a do prije dvadeset godina nisam me Bog ovamo zove, no kao student nisam votu. Suze su same išle, nije ih bilo moguće su ateisti, ali se kao braća volimo. Jednog dana
uopće bio vjernik, bio sam ateist. Prvi, veli- imao mnogo novca i nije bilo jednostavno zaustaviti. došao je moj brat i vidio me da molim na ko- samo ako molimo, ako molimo ustrajno. Budite
ki korak k Bogu i vjeri bio je moj dolazak u sve to financirati. Hvala Bogu, dobio sam ljenima pred Gospinim kipom. Bio je iznena-
Međugorje u kolovozu 1995. godine. Danas popust i mogao sam doći. Pošao sam s ve- Što se kasnije događalo? đen, rekao je da sam poludio. Nisam obraćao zahvalni što je Gospa izabrala ovo mjesto, i sve ono što
mi je malo smiješno kad mislim unatrag, ali likim očekivanjem i nisam znao što će biti; Rekao sam, hvala ti, Bože, na ovom što pozornost na to što on kaže, što misli.
tada, prije dva desetljeća, nije mi bilo smi- pitao sam što ću raditi tamo među tim sve- sam doživio. Nisam znao da će se nakon 5 ona kaže živite srcem.
ješno, bilo mi je teško. Naime, želio sam se tim osobama. Ljudi su mi rekli da u Među- – 10 minuta sve to ponoviti. Drugi put bilo Koliko Vam Međugorje znači u Vašem
oženiti, želio sam naći lijepu ženu, vjernicu, gorju ima klanjanje pa sam bio radostan što je još snažnije, osjetio sam da sam pred Kri- svećeničkom životu i Vašoj svećeničkoj
ali nijedna djevojka nije pokazala interes za ću prvi put u životu ići na klanjanje. Bio sam stom, i ako bih jednom riječju htio opisati službi?
mene. Godine 1995. upoznao sam djevoj- jako umoran i cijelo sam klanjanje prespa- beskrajnog Boga, onda je to – prijatelj, pri- Kad sam dolazio, osjetio sam da je ovo
ku koja mi se sviđala, otvorio sam joj svoje vao. Rekao sam, Bože oprosti mi. jatelj koji sve shvaća, koji zna zašto sam sa- mjesto gdje ima puno milosti. Vidio sam
srce i rekao joj da je jako volim, ali je njezin griješio. On zna koje sam patnje prošao u kako kod mnogo ljudi opet počinje živje-
odgovor bio: „Ti si dobar momak, ali za lju- Ponovno ste bili na klanjanju? svom životu i prvo što mi je Isus rekao jest: ti njihova vjera. I rekao sam, kad ja budem
bav trebaju dvije osobe.“ Poslije toga hodao Da, i na tom klanjanju doživio sam naj- „Zašto ne voliš samoga sebe“. Od djetinjstva svećenik, s vjernicima ću ići Gospi. Dolazeći
sam kao bez duše i moram kazati da mi sve ljepši dan u svom životu. Dogodilo se nešto sam imao kompleks manje vrijednosti i ni- s njima, osjećam da se oni mijenjaju, njihova
to danas izgleda čudno. Bio sam jako tužan što do dana današnjeg nisam shvatio. Za vri- sam znao sebe prihvatiti, nisam sebe volio, je vjera čvršća. Sad sam treći put doveo ho-
i mislio sam da se više nikad ne ću nasmi- jeme klanjanja pjevali su momci iz zajedni- a Isus mi je tada rekao: „Baš takvoga kakav dočasnike-vjernike iz svoje župe. Doveo sam
ješiti. Boga sam pitao, zašto mi to čini, za- ce Cenacolo, i u jednom trenutku više nisam jesi, takvoga te želim i trebam i takvoga te četiri autobusa. Prvi sam put došao s dva au-
što, što sam loše napravio. Pao sam u očaj, vidio svojim očima, vidio sam srcem, vidio ljubim.“ Bio sam sretan, a moja nutrina kao tobusa župljana, drugi put isto tako.
ali mislim da je bilo bitno to što nisam pre- sam otvoreno nebo i goleme slapove milo- da je vapila: „Isuse, reci što ti od mene želiš,
stao komunicirati s Bogom. Tada sam rekao sti kao da padaju na sve ljude koji su bili na što god želiš, da je najteže na ovom svijetu, Kako doživljavate Gospine poruke?
Bogu: Možda ti, Bože, želiš da budem sveće- klanjanju. I vidio sam da na sve ljude pada sve ću učiniti.“ Kad sam došao prvi put u Međugorje,
nik? Molio sam Boga da ozdravi moju dušu. milost, i da smo svi zajedno povezani s ne- U to sam vrijeme studirao strojarstvo, bio sebi sam rekao da želim živjeti sve ono što
To je bila molitva očajnog čovjeka, ali moli- bom, a sve je bilo pod velikom, Božjom lju- sam na četvrtoj godini, ali sam odlučio na- Gospa kaže u svojim porukama. Molio sam
tva koja je izlazila iz srca, i Bog je odgovorio bavi. Nikad nisam ni pomislio da nešto ta- pustiti fakultet i otići u sjemenište, studira- Boga da mi dadne snagu da to mogu učini-
na moju molitvu. Iz više sam pravaca osjetio kvo može biti i ne znam koliko je to trajalo, ti bogosloviju i postati svećenikom. Rekao ti i počeo sam moliti svakog dana tri kruni-
da me nešto vodi, a to kamo sam išao bilo je koliko je vremena prošlo, možda pola minu- sam, Isuse, želim živjeti za tebe. No osjećao ce. Na početku je bilo lako, ali kasnije je sva-
– Međugorje. te ili jedna sekunda ili 10 sekunda ... Uopće sam kako mi Isus govori, završi školu. Tako ka molitva bila teža pa sam se pitao, zašto ne
znam moliti, što nije dobro? Bio sam nesre-
Što ste tada znali o Međugorju? tan, mislio sam da je to moja grješka. Posli-
Nekoliko godina prije toga saznao sam Kad sam dolazio, osjetio sam da je ovo mjesto gdje ima je nekoliko godina saznao sam da je to nešto
za Međugorje. Čitao sam Gospine poruke i normalno, još su crkveni oci rekli da sveće-
neke knjige o ukazanjima u Međugorju, i ni- puno milosti. Vidio sam kako kod mnogo ljudi opet nici u molitvi prolaze kroz pustinju. Ali izdr-
sam sumnjao u istinitost ukazanja. Vjerovao žao sam. I dan-danas postim o kruhu i vodi
sam da se Gospa doista ukazuje, ali da bih počinje živjeti njihova vjera. I rekao sam, kad ja budem svaku srijedu i petak. Svakog sam dana bio
i sam mogao hodočastiti u vaše mjesto, nije na Misi i prije nego sam ušao u sjemenište.
mi padalo na pamet. Za mene je Međugorje svećenik, s vjernicima ću ići Gospi. Dolazeći s njima, Gospa želi da svaki dan čitamo Bibliju, što
bilo jako daleko. Uostalom, iz svoje sam ze- mi prije nije išlo. To je počelo nakon nekoli-
mlje najdalje putovao u obližnju Slovačku. osjećam da se oni mijenjaju, njihova je vjera čvršća. ko godina, kad sam ušao u sjemenište. Mo- Foto ICMM
lim svaki dan časoslov. Svaki dan najmanje

Promišljanje Promišljanje
Očevo milosrđe (III.) govo izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada
pravednicima i nepravednicima“ (Mt 5,45) i u
isto vrijeme to milosrđe stavlja kao uzor po-
našanja svima koji računaju s milosrdnim
S vremenom Izraelova pokornička praksa doživljava
krizu. Vanjske čine pokore ne prati uvijek pravo
da neugodnu istinu kažu u lice i kraljevima i
svećenicima. Od 8. stoljeća pa nadalje njiho-
va će poruka sve češće biti upućena čitavom
narodu koji je iznevjerio Boga saveza i zato
Čovjek koji je potreban obraćenja mora uvijek znati da Bogom: „Budite milosrdni kao što je Otac vaš unutarnje raspoloženje. Institucionalni oblici ga je stigla kazna progonstva. Svaki od ve-
je ono moguće samo zato što postoji milosrdni Bog. milosrdan“ (Lk 6,36). pokorničkog raspoloženja utjelovljeni u prinošenju likih Izraelovih proroka ima svoju omiljenu
Zato obraćenje nije čovjekovo vlastito djelo, već samo temu, ali svi oni idu za tim da prodube po-
Produbljivanje pokorničke žrtava, u postu i trapljenju, postaju prazni i beživotni. jam grijeha i pokore:
prihvaćanje od Boga darovane mogućnosti povratka njemu. misli u Bibliji. Amos kad govori da treba tražiti Boga, ne
U svjetlu tih dviju temeljnih spoznaja, čo- Stoga proroci stavljaju naglasak na potrebu produbljenja želi ostati krivo shvaćen, kao da je riječ samo
fra Ivan Dugandžić vjekove grješnosti i Božjega milosrđa, pojam pravoga pokorničkog raspoloženja. o bogoštovnom poticaju, da se umnože žrtve
pokore i obraćenja u Bibliji trajno se produ- i obredi. Traženje Boga znači posve konkret-
B
Grješni čovjek i milosrdni Bog istu vjernost. No budući da narod često okre- bljuje i pročišćava. Otkrivaju se uvijek novi no: „Tražite dobro, a ne zlo, da biste živjeli, i
iblija ima potrebu toliko govoriti će leđa svome Bogu, on se s razlogom gnjevi oblici i kolektivnog i osobnog grijeha, ali se pljenju, postaju prazni i beživotni. Stoga pro- losrđa, kao što si vodio ovaj narod od Egipta da Jahve, Bog nad Vojskama, odista s vama
o pokori i obraćenju zbog činjeni- na svoj narod (usp. Zak 7,8-10) i zato ga je ra- nude i uvijek nova rješenja. U Izraelovih proroci stavljaju naglasak na potrebu produblje- dovde“ (Br. 14,19). bude ka što velite da jest. Mrzite zlo, ljubite do-
ce čovjekove grješnosti koja je oči- suo među poganske narode (7,14). roka susrećemo različite izraze kojima se želi nja pravoga pokorničkog raspoloženja. To je Ako je savez ugrožen grijehom pojedinca, bro, držite pravicu na gradskim vratima, pa će
ta. Zato psalmist kaže da je čovjek No to nikad ne ostaje zadnji Božji čin. U urediti poremećeni čovjekov odnos prema našlo odjeka i u kasnijem prijevodu židovske taj pojedinac mora biti kažnjen od zajednice, se možda Jahve, Bog nad Vojskama, smilovati
„grješan rođen“ (Ps 51,7), a sv. Pavao kaže da odnosu prema svome grješnom narodu uvi- Bogu. Stariji proroci govore o traženju Boga Biblije na grčki (u Septuaginti). Tu se, kako da bi se Bog umilostivio. Nekad se može ra- ostatku Josipovu“ (Am 5,14s).
je to zato što je grijeh preko praroditelja ušao jek prevladava milosrđe i smilovanje, jer (Am 5,4; Hoš 10,12) ili još osobnije, o traže- smo već isticali, glagolom epistrefo u znače- diti i o smrtnoj kazni, kao u slučaju jednog Hošea traži stvarno odvraćanje od opači-
u svijet (Rim 5,12), udomio se u svakom čo- Bog ljubi svoj narod „vječnom ljubavlju“ (Jr nju njegova lica (Hoš 5,15; Ps 24,6), o potre- nju hebrejskog šub relativno rijetko govori dijela naroda koji se klanjao zlatnom teletu na, a posebno od idolopoklonstva (Hoš 14,2-
vjeku i stanuje u njegovu najdubljem „ja“, pa 31,2s). Njegova ljubav ne pozna granica, on bi da se čovjek ponizi pred njim (1 Kr 21,29; o čovjeku temeljnom zaokretu, obraćenju, a (Izl 32,28-28; Br 25,7). Ali i pojedinac može 9). On oštro žigoše površna obraćenja i ističe
je čovjek nemoćan pred njim (7,20). Zato, je iskazuje i drugim narodima, pa psalmist 2 Kr 22,19) i srcem prione uza nj (1 Sam 7,3). naglasak se stavlja na trajnu promjenu prak- se sam izručiti Božjoj kazni kako bi poštedio da je oznaka pravog obraćenja ljubav i spo-
prema biblijskom shvaćanju, čovjek nije iz- može s pravom reći: „Puna je zemlja dobrote U kontekstu takvoga govora najčešće se rabi tičnog ponašanja kojim upravlja trajni unu- zajednicu. Tako Mojsije zaklinje Boga da na- znaja Boga: „Hajde, vratimo se Jahvi! On je
među ostalog i grješnik, već je on grješnik Gospodnje“ (Ps 98,2s). On, štoviše, pokušava spomenuti glagol šub, u kojemu je slikovito tarnji zaokret odnosno promjena mišljenja, rodu oprosti i tako strašan grijeh kao što je razderao, on će nas iscijeliti; on je udario, on
kao takav. Grješnost nije jedna od njegovih racionalno objasniti tu bezgraničnost Božjeg sadržano značenje zaokreta, promjene puta, što je izraženo glagolom metanoein, odnosno idolopoklonstvo: „Ipak im taj grijeh oprosti… će nam poviti rane; poslije dva dana oživit će
antropoloških oznaka, nego konstanta nje- milosrđa čovjekovom ograničenošću i narav- napuštanje pogrješnog i vraćanje na pravi imenicom metanoia. Ako nećeš, onda i mene izbriši iz svoje knjige nas, trećeg će nas dana podignuti, i mi ćemo
gova života. A čovjek sam nema rješenja za nom sklonošću na grijeh: „Kako se otac smi- put. U religioznome smislu to znači odvra- U tom smislu i mi danas govorimo o obra- koju si napisao“ (Izl 32,32). David se sam nudi živjeti pred njim. Težimo da upoznamo Jahvu:
svoj grijeh. luje dječici, tako se Jahve smiluje onima što ga ćanje srca od zla i okretanje k Bogu kroz pri- ćenju i pokori. No osim što je time oslabljen za žrtvu umjesto naroda, kad je vidio kako je ko zora pouzdan mu dolazak. On će nam doći
No ta spoznaja istine o čovjeku ne bi mu se boje. Jer dobro zna kako smo sazdani, spo- hvaćanje njegove volje. snažan metaforički govor o promjeni puta, anđeo zatornik počeo ubijati narod, nakon poput dažda jesenskog, poput kiše proljetne što
ništa koristila, kad Biblija ne bi svjedočila i o minje se da smo prašina“ (Ps 103,13s). S vremenom Izraelova pokornička praksa treba naglasiti da pritom postoji i druga opa- što je on od tri ponuđena zla kao kaznu za natapa zemlju…Jer ljubav mi je mila, ne žrtve,
drugoj istini, da je Bog uvijek milosrdan i da Polazeći od te neograničene Božje dobrote doživljava krizu. Vanjske čine pokore ne pra- snost, da se zaboravi kako je Bog i izvor i cilj svoj grijeh izabrao kugu (2 Sam 24,17). poznavanje Boga, ne paljenice“ (6,1-6).
je njegovo milosrđe veće od bilo kakve ljudske prema čovjeku, Isus, želeći obrazložiti oprav- ti uvijek pravo unutarnje raspoloženje. Insti- čovjekova obraćenja. Čovjek koji je potreban Nevolja izazvana grijehom može se ublaži- Izaija se posebno obara na prazno bogo-
zloće. U Bibliji se s Božjim milosrđem prvi put danost svoje zapovijedi ljubavi prema nepri- tucionalni oblici pokorničkog raspoloženja obraćenja mora uvijek znati da je ono mogu- ti postom (Suci 20,26; 1 Kr 21,8s) koji obično štovlje. Samo obraćenje može donijeti spas, a
susrećemo već u izvješću o grijehu prvih ljudi jatelju, govori o Bogu koji „daje da sunce nje- utjelovljeni u prinošenju žrtava, u postu i tra- će samo zato što postoji milosrdni Bog. Zato prati razdiranje haljina i oblačenje grube po- ono je u tome da se prestane činiti zlo i poč-
odnosno o njihovu odijevanju. Nakon što su obraćenje nije čovjekovo vlastito djelo, već korničke odjeće (1 Kr 20,31; 2 Kr 6,30), posi- ne činiti dobro. Ipak, Izaija ne gaji nikakve
se Adam i Eva, vođeni osjećajem stida, slabaš- samo prihvaćanje od Boga darovane moguć- panje pepelom (Iz 58,5). Uz to su postojali i iluzije da će se to i dogoditi. Pozivajući ga za
no pokrili smokvinim lišćem (Post 3,7), „na- nosti povratka njemu. U tom smislu netko je ustaljeni obrasci tuženja i prošnje za oprošte- proroka, Bog mu sam otkriva kako ga zbog
čini Jahve, Bog, čovjeku i njegovoj ženi odjeću zgodno rekao kako nam Bog i naša takozva- nje grijeha koje nalazimo sačuvanim u nekim „tvrdoće ljudskoga srca“ i ne šalje da navije-
od krzna pa ih odjenu“ (3,21). Vođen svojim na dobra djela prvo mora oprostiti da bi ih psalmima (Ps 60; 79; 83) kao i obredi i pri- sti obraćenje, nego kaznu: „Idi i reci tom na-
milosrđem, Bog ne želi grješnog čovjeka osta- kao takva primio. nos žrtava pomirnica (Br 16,5-15). U Izrae- rodu: slušajte dobro, al’ nećete razumjeti, gle-
viti da bude žrtva svojega grijeha nego mu lu je bilo poznato i javno priznavanje grijeha dajte dobro, al’ nećete spoznati. Otežaj salom
pritječe u pomoć i zaštićuje njegov stid kako Početni oblici pokore u Bibliji (Suci 10,10; 1 Sam 7,6). Ipak, s vremenom ti srce tom narodu, ogluši mu uši, zaslijepi oči,
bi sačuvao njegovo dostojanstvo. Ishodište biblijske povijesti spasenja jest će oblici postati puki formalizam, bez ikakva da očima ne vidi, da ušima ne čuje i srcem da
savez koji je Bog posredstvom Mojsija sklo- utjecaja na mijenjanje života bilo pojedinca, ne razumije kako bi se obratio i ozdravio“ (Iz
Božje milosrđe i vjernost savezu pio sa svojim narodom na Sinaju. Čitav život bilo naroda. Na tom planu Izraelovi će proro- 6,9s). On svoju nadu veže samo uz „ostatak
Biblijski govor o Božjemu milosrđu često naroda Božjega Izraela kasnije će se proma- ci odigrati ključnu ulogu. Oni će, doduše sva- koji će se vratiti Bogu jakome“ (10,21). Taj
je povezan s temom saveza. Hebrejski izraz trati u svjetlu saveza. Ideal za kojim Izrael tre- ki na svoj način, ideji obraćenja utjelovljenoj motiv „vjernog ostatka“ igrat će bitnu ulogu
hesed, koji obično prevodimo kao milosrđe, ba težiti jest ljubiti Boga kao narod, ne samo u kultu suprotstaviti povijesno-aktualnu ide- u Pavlovu tumačenju nezainteresiranosti ve-
može značiti također: ljubav, dobrota, milost. pojedinac u narodu, već narod kao cjelina. ju obraćenja koja će uvijek izravno zadirati u ćine svoga naroda za Isusa (usp. Rim 11).
U povezanosti s jedim drugim važnim poj- A to dolazi do izražaja na velikim slavljima konkretan život pojedinca i naroda. Mihej posebno naglašava „pravednost,
mom, emeth (vjernost) hesed označava Božju na kojima se okuplja sav narod. Stoga i gri- bogoljubnost i poniznost“ kao plod obraće-
vjernu ljubav prema svom savezničkom na- jeh u toj prvoj fazi povijesti Izraela ima izra- Proročko naviještanje nja kad kaže: „Objavljeno ti je, čovječe, što je
rodu. Može se govoriti o „čvrstoj savezničkoj zito društvenu dimenziju. On je uvijek grijeh pokore i obraćenja dobro, što Jahve traži od tebe: samo činiti pra-
ljubavi“ koja se temelji na Božjem milosrđu naroda, njime se dovodi u pitanje opstanak Vrlo zoran primjer proročke uloge u ra- vicu, milosrđe ljubiti i smjerno sa svojim Bo-
prema svome narodu. To je snažno izraženo saveza, pa Jahve kao Bog saveza koji uvijek zotkrivanja dubina zla i učinka pokore i gom hoditi“ (Mi 6,8).
u Ponovljenom zakonu: „Zato znaj da je Ja- ostaje vjeran svome obećanju treba biti umi- obraćenja je odnos proroka Natana i kralja Sefanija se jednim dijelom služi istim ri-
hve, Bog tvoj, pravi Bog, Bog vjeran, koji drži lostivljen. Svoju dugu i usrdnu molitvu Bogu Davida. Pod oštrinom i neumoljivošću sli- ječima kao Mihej kad poziva: „Tražite Ja-
svoj Savez i milost svoju iskazuje do tisuću ko- da narodu oprosti njegovo mrmljanje u pu- kovite prorokove riječi, kralj uviđa i prizna- hvu, svi skromni na zemlji, svi koji izvršavate
ljena onima koji ga ljube i drže njegove zapovi- stinji Mojsije, podsjećajući Boga na „veličinu je svoj grijeh, spremno prihvaća Božju ka- odredbe njegove! Tražite pravdu, tražite poni-
Snimio Franjo Sušac
jedi“ (Pnz 7,9). Takav Božji odnos prema sa- njegova milosrđa“, završava riječima: Opro- znu i čini pokoru (2 Sam 12,13-23). Ni drugi znost“ (Sef 2,3; usp. 3,12).
vezu obvezuje i narod i svakog pojedinca na sti krivnju ovome narodu po veličini svoga mi- proroci poslije njega ne će prezati pred tim (Nastavlja se)

Franjevačka mariološka misao i pobožnost Franjevačka mariološka misao i pobožnost
Od Bonaventure do Duns Skota

brojnim biblijskim likovima. Marijino uzne- eru, nazvan „spekulativni doktor“, zadužio odobrio, a sve koji se utječu i dolaze u Porci-
senje autor dovodi u svezu s Isusovim borav- mariologiju toga vremena. Riječ je o Petru junkulu poziva da s vjerom i s istinskim mo-
kom u tijelu. Naime, kao što je Marija svojim Ivanu Olviju (1248. - 1298.), koji svoj ma- litvenim dostojanstvom pristupaju ovoj po-
majčinstvom omogućila Kristu rođenje u ti- riološki nauk razlaže u Questiones quatuor božnosti.
Opsežan Bonaventurin teološki opus, duboko kristocentričan, pružio je franjevačkim jelu, tako sada proslavljeni Krist omogućuje de Domina. Poznato je da su se mnogi ka-
naraštajima u njegovo vrijeme i nakon njega, uz ostalu franjevačku baštinu, temeljito Mariji slavu uznesenja. (usp. f. 124). sniji teolozi, osobito znameniti propovjed- Svetost i ljepota bez bora
nici, služili ovim njegovim djelom, a osobito Uz ovu tematiku vjerničkoga i molitvenog
štivo na kojem su mogli učiti i promišljati. U tom opusu osobitu značajku predstavljali su i Svetost različita od svih drugih je to znakovito u Sermonima Bernardina Si- dostojanstva, Olivi čitatelja potiče da se ugle-
poticajni primjeri nasljedovanja Blažene Djevice Marije u ljubavi prema Kristu. svetaca ljudskoga roda jenskoga. Uz mnoge teološke traktate, treba da u Mariju koja je na svom životnom putu
O Marijinu uznesenju mnogo je pisao istaknuti i njegovu razboritu pobožnost pre- pobijedila dvanaest napasti. (O tome je dok-
fra Miljenko Šteko još jedan franjevac ovoga vremena – pariš- ma Mariji. U tom svjetlu zanimljivo je pro- torski rad, godine 1976., napisao p. De Al-
U
ki teolog, rodom iz Bologne, fra Bartolomej čitati i razmišljanje o marijanskoj pobož- cantara Martinez). Uz Olivija, mora se spo-
vrijeme sv. Bonaventure povijest lana, koji je umro krajem trinaestoga stolje- (+ 1294.). Sedamdesetih godina trinaesto- nosti glede poznatoga potpunog oprosta u menuti i njegov jednako slavan učenik, fra
franjevaštva pamti, iako kasnijim ća. Jakov se u ovom svome spisu, objavljenu ga stoljeća u Parizu je nastalo njegovo dje- crkvi Svete Marije Anđeoske. On, ponajpri- Umbertin iz Casale (1259. - 1305.) i zna-
otkrićem, osobito značajan ma- u velikoj ediciji Franjevački mistici, najprije lo Quaestiones disputatae, od kojih devet go- je, vidi veliku milost u činjenici da je papa to menito mu djelo Arbor vitae crucifixae Jesu.
riološki doprinos Konrada Sak- obraća molitvom „Preslatkom Isusu“ da mu, vori o uznesenju Marijinu. Bartolomejeva Čitavi traktati ovoga djela govore o Mariji.
sonca, koji je 1279. godine umro u Bologni, čovjeku grješniku, dopusti približiti svoje mariologija potpuno je oslonjena na biblij- Osobitost njegova mariloškoga pogleda je
pet godina nakon sv. Bonaventure. Dugo se osjećaje i misli Mariji, a potom, u molitve- ske navode te patristička razmišljanja o spo- Duh Sveti koji, ispunivši Marijino srce, čini
smatralo da je Bonaventura autor nekih ma- nom zazivu, moli Gospu da joj može, on gr- menutim biblijskim navodima, a sve, opet, njezinu privrženost Sinu potpunom.
rioloških djela, za koja se kasnije pokazalo ješnik, biti slugom poniznim (usp. str. 814). protkano dogmama Crkve. Najizvorniji nje- Moramo spomenuti i velikog pjesnika Ja-
kako pripadaju upravo Konradu. Najpozna- Čitavo ovo djelo napisano je u obliku moli- gov dio odnosi se na Marijinu svetost, gdje kopona iz Todija, koji nakon suprugine smr-
tije od tih djela je Speculum Beatae Mariae tvenih zaziva koji čitatelja navode kako bi se on, čini se, prvi sustavnije piše o poveznici ti započinje pokornički život i pristupa fra-
Virginis, poznato i pod nazivom Expositio de uživio u čovjeka grješnika koji traži skrovi- nauka o uznesenju i istočnom grijehu. Nai- trima. Slijedio je put Anđela Klarenskoga te
Salutatione Angelica. To djelo, zapravo vrlo šte i nalazi ga kod Majke Gospodinove. Oso- me, upravo je na toj postavci Marijina sve- prošao mnoge nevolje na putu franjevačko-
pitko štivo, potanko razlaže sve milosti i da- bito su lijepi njegovi dijalozi s Marijom pod tost različita od svih drugih svetaca ljudskoga pokorničkog ideala. Uz poznavanje povi-
rove koje je čovječanstvo preko Marije do- križem, koja, po našem autoru, doživljava i ga roda. U književnoj kritici naći ćemo često jesnih okolnosti, valjalo bi pročitati i pismo
bilo od Boga. Možda je najjasnija sentenci- proživljava vlastito duhovno raspeće (usp. fra Bartolomeja jer je, čini se, upravo on svo- pape Benedikta XI. upućeno njemu, kako bi-
ja koja zbori: „Bog je mogao stvoriti svijet ili str. 852-853). Još jedno njegovo djelo, Medi- jim promišljanjima o nebeskim postavkama smo razumjeli taj franjevački idealizam koji
nebo većima, ali ne i majku koja bi nadvisi- tatio in antiphonam Salve Regina, dugo vre- i strukturama nadahnuo i utjecao na kasnije iznjedrio njegovih 110 poetski sastavljenih
la samu Majku Božju“ (usp. Commento Ave mena pripisivano je, između ostalih, i Ber- je svjetski poznato Danteovo djelo Božanska lauda – pohvala, među kojima Stabat mater
Maria – talijanski prijevod, 1975., str. 139). nardu iz Chiaravalle. I ovo djelo nosi ista nit komedija. Upravo je u tom djelu, kao i kod zbori o Marijinu mučeništvu pod kalvarij-
To je jedna od osamnaest lekcija spomenu- Marije, Utočišta grješnika, ovaj put s čestim fra Bartolomeja, Marija iznad svih stvorova skim križem. U ovom razdoblju franjevač-
toga Speculuma u kojima je Konrad opisao zazivom Kraljice Milosrđa! i anđeoskih korova. ke mariološke misli i pobožnosti posebno
svoja promišljanja o ljepotama, krjepostima Iz tog vremena nezaobilazan je i fra Eusta- I dok je fra Bartolomej poznat u književ- mjesto zauzimaju i dvije pripadnice Treće-
i slavi Marijinoj. Sva ta promišljanja autor hije iz Arrasa (Eustachius Atrebatensis), koji nosti, jedan drugi franjevac toga doba, Ruđer ga franjevačkoga reda. Prva je Margherita iz
stavlja pred oči kako bi u onima do kojih do- U književnoj kritici je samo s jednom homilijom, održanom 15. Marston, Englez, pariški student i oxfordski Cortone (1247. – 1284.), koja nakon razuz-
pre to štivo izazvao istinski vjernički pogled kolovoza 1270., sačuvanom u Pariškoj naci- profesor, postao je znamenit u astrološkim i dana života pristupa trećarima živeći pobo-
prema Mariji, koja je i Posrednica i Zagovor- naći ćemo često fra onalnoj biblioteci, ušao u mnoge mariološke astronomskim znanostima. Osim što na nov žan i pokornički život. U njezinim životopi-
nica naša. U nastavku ove lekcije autor čita- leksikone (usp. Collatio, B. N. Paris, Cod. lat. način, u smislu obnove i preporoda ljudsko- sima spominju se i ukazanja Isusa i Marije
telja potiče na pobožnost prema Mariji, i to Bartolomeja jer je, čini 15956, f. 272). On je, naime, u ovu svoju ho- ga roda, promatra Mariju, on osobitu pozor- te dar stigmata. Druga, blaženica Anđela Fo-
radosnu pobožnost, jer je ona i nama grješ- miliju sabrao i utkao sva poznata promišlja- nost posvećuje zvjezdoznanstvu i nebeskim linjska (Foligno), rođena je godinu dana iza
nicima, s trostrukim obilježjem grijeha, daro- se, upravo on svojim nja o Mariji, s osobitim osvrtom na Mariji- tijelima. Naime, u nekoliko svojih traktata, Margherite, 1248. godine. Povijest franje-
vana za Majku. promišljanjima o no uznesenje u Nebo te se žestoko okomio uz drevne nagovještaje proroka, on promi- vaštva i Crkve prepoznaje Anđelu u krugu
na one koji to izbjegavaju spomenuti ili se, šlja i istražuje poznati biblijski pohod mu- istinskih mistika, a sav njezin nauk sažet je
Nastavljač djela sv. Ante nebeskim postavkama i pak, protive tom nauku. Tako je ta napisana draca s Istoka prigodom Isusova rođenja. u knjizi Liber sororis Lelle de Fulgineo de ter-
Ovdje treba spomenuti i Luku Belludi- propovijed, usporedno izvorima činjenično Marija nije usputnik u tim promišljanjima, tio Ordine s. Francisci. Uz mnoge zanimlji-
ja, koji je preminuo 1286. godine, a znača- strukturama nadahnuo potvrđena, postala pravi mali poučak mario- nego, naprotiv, njezina uloga je nezamjenji- ve postavke, spomenut ću samo onu u kojoj
jan doprinos mariološkoj franjevačkoj mi- loškoga promišljanja onoga vremena. Uz fra vo važna (usp. Quodlibeta quator, 119-125). blažena Anđela kaže kako je put prema Bogu
sli dalo je njegovo znamenito Svjedočanstvo i utjecao na kasnije Eustahija, veliki borac za ispravno shvaćanje Još je jedan pariški student, kasniji franje- obilježen zajedništvom s drugima, te ne po-
u Baselu te brojne stranice propovjedničke svjetski poznato uznesenja Marijina, krajem trinaestoga sto- vački lektor teologije u Firenci i Montpelli- znaje individualizme. Živjeti s Kristom zna-
ostavštine. Očito je iz njegovih djela da sli- ljeća bijaše i fra Servasant iz Faenze. I njego- či živjeti i s onima koji žive u Kristu. A to,
jedi zacrtani nauk sv. Ante Padovanskoga, s Danteovo djelo Božanska vo je djelo Mariale, ili punim naslovom Liber
Živjeti s Kristom znači živjeti i s onima koji žive u nadalje, znači osjećati se tijelom Kristovim,
kojim je jedno vrijeme i drugovao. Za njega de laudibus beatae Mariae, bilo pridruženo a to je, onda, Crkva – zemaljska i nebeska.
se jednostavno može kazati da je nastavljač komedija. Upravo je u Bonaventurinu autorstvu. Budući da je fra
Kristu. To, nadalje, znači osjećati se tijelom Kristovim, Upravo u toj Crkvi svojom svetošću i ljepo-
Antina djela. On, kao i sv. Ante, uzvisuje ne- Servasant bio poznat po manualima iz mo- tom bez bora sjaji proslavljena Djevica Mari-
dostižnu osobitost Marijine svetosti, uzdižu- tom djelu, kao i kod fra rala, ovo autorstvo otkriveno je stoljećima ja. U jednoj od privatnih objava koje je ima-
ći brojne nebeske darove koji su na ovaj svi- kasnije zahvaljujući rukopisnom izvorniku
a to je, onda, Crkva – zemaljska i nebeska. Upravo la, Anđela prenosi Isusov poziv da se zagleda
jet došli po Mariji.
Bartolomeja, Marija iznad koji je pronađen u Firentinskoj biblioteci (B. prema Majci Mariji (usp. str. 251). Vjernički
u toj Crkvi svojom svetošću i ljepotom bez bora sjaji
Uz već spomenuta, i djelo Stimulus amo- svih stvorova i anđeoskih N. Firenze, Codice B. 4.725). Zanimljivost put je put uz Mariju, a na tom putu temeljna
ris stoljećima se pripisivalo sv. Bonaventuri, a ovoga djela je neobično istančana i poetski proslavljena Djevica Marija. odlika ostaje poniznost – kaže blažena An-
onda se utvrdilo kako pripada Jakovu iz Mi- korova. dotjerana usporedba Marijinih krjeposti s đela Folinjska.

Meditacija Meditacija
Poput ptica Čovjek je trajno ugrožen. Nitko od nas nema samo strah ili samo po-
vjerenje. Obje stvarnosti u nama žive. Odluka
Ulovljen je u mrežu briga je uvijek naša koga ćemo poslati da otvo-
Nitko od nas nema samo strah ili samo povjerenje. Obje koje ga opterećuju i guše a ri vrata. To je lako napisati ili o tome govo-
riti a teško je to prakticirati. No ako se ne
stvarnosti u nama žive. Odluka je uvijek naša koga ćemo on se grčevito otima upa- usudimo vježbati takav stav, naši će se stra-
poslati da otvori vrata. To je lako napisati ili o tome govoriti dajući u sve teže i teže op- hovi i brige osnažiti a povjerenje oslabjeti
ili nestati. Danas susrećemo sve više ljudi
a teško je to prakticirati. No ako se ne usudimo vježbati terećenosti. Kako povjero- kojima nedostaje temeljno povjerenje u ži-
takav stav, naši će se strahovi i brige osnažiti a povjerenje vati u Isusove riječi danas? vot, dobrotu, ljubav, u druge ljude. Žive u
će oslabjeti ili nestati. smrtnome strahu, na sve strane vide nepri-
Kako ih osluhnuti kao ak- jatelje, od svega zaziru, sve im se ispriječi-
s. Dominika Anić tualne i u njima pronaći lo kao prijetnja, brige su ih tako slomile da
D
ne mogu vidjeti ništa lijepoga. Lice im oda-
anas smo sve više svjesni raznora- trebamo nizašto brinuti“ i onda ništa ne rade smjernice za izlaz iz vlasti- je stalnu užurbanost i nervozu. Trebaju što
znih strahova za svoj život, za svo- nego čekaju da im sve padne s neba. Dakako te nemoći i zapetljanosti? više stići uraditi, osigurati sebe i svoje, jer
je zdravlje, za svoju budućnost. da to nema veze s riječju koju je Isus izgovo- tko zna dolaze teška vremena, što će biti,
Brige nas toliko zaokupljaju da po- rio. Isus nije rekao da ne trebamo raditi i nor- sve će propasti ...
nekad dobivamo dojam kako živimo mimo malno se brinuti za svoj život, za svoju obitelj, li takve, i ako osjećamo da nisu brinemo se
svog stvarnog života, u strahu za sutra. Zna- djecu, budućnost, nego da sve to obavljamo zato što nisu. Nije nimalo lako zaštititi se od Bezbrižnost leta
mo da nam je Isus savjetovao „da se ne brine- bez tjeskobe i grča, te tako učimo živjeti jed- briga. Jednom prigodom i Goethe je vrlo do- Isus nas poziva da promotrimo ptice. Nji-
mo tjeskobno“. Naše se brige obično vežu uz nostavno. bro rekao: „Briga, - ona se provlači kroz klju- hovu bezbrižnost i povjerenje u letu stav-
tjeskobu. A tjeskoba uzrokuje nemir, nemir Na drugom jednom mjestu Isus nam je re- čanicu“ i onda kad za njom pokušamo zatvo- lja nam za uzor. One tako jednostavno žive,
nas uvlači u strah, a onda strah ponovno stva- kao „da zabrinutošću ne možemo dodati ni riti vrata svog unutarnjeg svijeta. Briga se na pjevaju i pouzdavaju se u Boga koji ih hra-
ra brige i tako se vrtimo u krugu. A život pro- jedan lakat svome stasu“ što je, složit ćemo se, silu ne možemo riješiti. Ono što nam preosta- ni. Don Bosco je mnogo radio s mladima,
lazi mimo nas. Kako se osloboditi pretjerane istina. Zapravo, mi vrlo malo možemo učiniti, je jest prijateljski se ophoditi s njima, postati napose s onim koje nazivamo „teškima“ ili
i tjeskobne zabrinutosti? I je li to danas u ova- a opet u drugom smislu možemo učiniti jako ih svjestan i od vremena do vremena lijepo ih teško odgojivima. Često je uzimao baš pri-
kvom svijetu u kojem živimo još moguće? mnogo. Isus nas poziva da svoj život živimo u zamoliti da napuste našu „kuću“. mjer ptica kad bi im davao savjete: „Učini
povjerenju i u zahvalnosti za sve darovano. Ne Ako se već ne možemo riješiti briga onda kao ptica koja ne prestaje pjevati ni kad se
Živjeti jednostavno da ga rascjepkamo u nepotrebnu brigu samo možemo pokušati iz njih nešto naučiti, shva- grana slama. Jer ona zna da ima krila.“ Na-
Isus nam je jednom prigodom u Mateje- za jelo i odijelo, nego da jednostavno živimo titi ih kao trajnu „literaturu“ za učenje života. ravno da je bitno u životu biti realan i pot-
vu evanđelju ovako rekao: „Ne budite zabri- cjelovitost svoga života u skladu sa sobom i s Učiti biti razboriti. Dopustimo našim briga- puno na zemlji, ne „čudinjati“, ne biti izvan
nuti za svoj život: što ćete jesti, što ćete piti; ni Bogom. Tada naš život biva dobar život. ma da nas trajno podsjećaju na to kako kuću sebe, biti potpuno kod sebe ali biti isto tako
za tijelo svoje: u što ćete se obući“ (Mt 6,25). našega života trebamo graditi na čvrstoj sti- otvoren za duhovne stvarnosti. Ponekad su
Ove je riječi izgovorio Isus u svom veličan- Uzroci nemira jeni istine a ne na pijesku iluzija. Neka nam i ptice na zemlji. Pabirče zrnje, odmaraju se
stvenom Govoru na gori. Ali što one za nas Ako pokušamo tražiti uzroke naših pre- naše brige postanu ugodne učiteljice životne ... Ali dobro je znati da i mi imamo krila i
današnje ljude, za okolnosti našega sadašnjeg velikih briga i nepotrebnih tjeskoba, svakako razboritosti. da uvijek možemo napustiti našu „životnu
života, mogu značiti? Što to, zapravo, znači u ćemo ih pronaći u svojevrsnom unutarnjem granu koja se slama“. Nema razloga da se i
današnjem društvu koje samo sebe označuje nemiru koji se u nama nataloži te postaje glav- Strah – brat brigama mi slomimo s njom. Tada je dobro upotri-
kao „društvo rizika“ i u kojem osiguravatelj- nim razlogom a ne tek popratnom pojavom Kao popratna pojava uz naše brige uvi- jebiti „krila“ i dopustiti novoj lakoći leta da
ske djelatnosti u svojim ponudama naše bez- naših teških životnih briga. Unutarnji nemir jek ide strah. Zabrinutost za ono što bi nam nas ponese. Naša duša ima nešto od lako-
brižnosti glasno viču na sve strane? Od za- čini nad nama prisilu da se nepotrebno brine- se eventualno moglo u životu dogoditi (bo- će krila i pomaže nam ponekad nadići naše
glušne vike tih osiguravajućih ponuda mi kao mo za ono sutra. Primjerice, brinemo se hoće lest, neki gubitak, neuspjeh ...) a što ne ćemo svakidašnje probleme. Daje nam krila i po-
da više nismo u stanju čuti unutarnji glas svo- li sutra padati kiša jer smo planirali izlet. Ali moći nositi, uzrokuje strah od nečega što ne maže da s drugog motrišta, s određenog
je duše, koja nam želi došapnuti da su sva osi- kiša padala ili ne, mora nas uznemiriti. Riječ postoji. Postoje i normalni, ljudski strahovi odmaka promotrimo problem.
guranja ovoga svijeta nedostatna da nas zašti- je o našem sudu o kiši. Ako na nj gledamo po- koji su dobri i potrebni, ali ovdje je riječ o bo- Najteže od svega jest ostati zapetljan u
te od nas samih, od naše unutarnje praznine, zitivno, onda izlet može uspjeti i po kiši. Ili se lesnim strahovima koji nas sputavaju na na- brigama i strahu i ne vjerovati da za nas
naših životnih nezadovoljstava, skrivenih za- jako uznemirimo zbog neke odluke koju smo šem putu i opterećuju nam hod. Jedna kine- ima još puno „zdravih“ životnih grana na
visti, krivih pobožnosti, licemjerne dobrote ... donijeli je li ispravna ili ne, ili bi možda bilo ska poslovica govori da često strah kuca na kojima možemo nastaviti svoju pjesmu.
i od najdublje nemoći i rezignacije koje plju- bolje da smo odlučili drugačije i to nas izje- vrata naše duše: „Strah kuca na vrata. Povje- Imamo i beskrajne obzore koji jedva če-
šte po nama bez kontrole. da iznutra i kvari nam raspoloženje. Unutar- renje otvara. A vani ne stoji nitko.“ A većina kaju da nam budu potpora u našem život-
Čovjek je trajno ugrožen. Ulovljen je u nji nam nemir ne dopušta da budemo opušte- nas umjesto da pošalje povjerenje da otvori, nom letu i tako nam pomognu relativizi-
mrežu briga koje ga opterećuju i guše a on se ni i uživamo u ovom trenutku sada. Unutarnji mi šaljemo brigu. Kucanje straha na naša vra- rati naše životne brige i probleme. Jer ptici
grčevito otima upadajući u sve teže i teže op- nam nemir tako postaje vječnim gnjavatorom ta počesto potiskuje povjerenje. A na mjesto zapravo nije potrebna ni grana na kojoj
terećenosti. Kako povjerovati u Isusove riječi koji zagorčava naše dane, a ne znamo kako ga potisnutog povjerenja dolazi briga. I povjere- sjedi ni nebo koje se nad njom može sruši-
danas? Kako ih osluhnuti kao aktualne i u nji- se osloboditi jer nas je jednostavno zaposjeo, nje se onda ne usudi na vrata. Ova nas poslo- ti. Ona je slobodna. Leti onamo, gdje ima
ma pronaći smjernice za izlaz iz vlastite ne- dali smo mu previše prostora u sebi. Problem vica potiče da unatoč strahu koji je u nama prostora. Čak da se i zgrada našega života
moći i zapetljanosti? Što je Isus stvarno mislio dolazi i od toga što mi počesto sebe definira- pošaljemo ipak povjerenje, koje je također u koju smo s mukom gradili sruši, naša duša
pod ovim „ne budite zabrinuti za svoj život“. mo polazeći od nekog ideala, naime da naše nama, da ide otvoriti vrata. I tada ćemo isku- joj poput ptice može umaknuti jer nije ve-
Neki od nas olako prihvate i doslovno tumače odluke moraju uvijek biti apsolutno ispravne, siti da pred vratima nema nikoga. Strah blije- zana za vanjštinu. Zato ne brinimo se tje-
ove riječi pa kažu: „Eto, Isus je rekao da se ne i tada smo zarobljeni u neprestanoj brizi jesu di pred povjerenjem. skobno.

Klanjajte se mome Sinu,
otvorite svoje srce...
Iz života Crkve Iz života Crkve
Čin posvete svećenika

Bezgrješna Majko,
na ovom milosnom mjestu,
sabrani ljubavlju tvojega Sina Isusa, vječnoga Velikog svećenika,
mi – sinovi u Sinu i njegovi svećenici – posvećujemo se tvojem majčinskom srcu
da bismo mogli vjerno provoditi Očevu volju.
Svjesni smo da bez Isusa ne možemo učiniti nikakvo dobro (usp. Iv 15,5)
i da samo po njemu, s njime i u njemu možemo biti oruđe spasenja za svijet.
Zaručnice Duha Svetoga,

postigni za nas neprocjenjiv dar preobrazbe u Krista.
Po istoj snazi Duha koja je tebe osjenila i učinila te Spasiteljevom Majkom,
pomozi i nama da se Krist, tvoj Sin, i u nama rodi.
Neka Crkva tako bude obnovljena po svetim svećenicima,
po svećenicima koji su preobraženi milošću Onoga koji sve čini novo.
Majko milosrđa,
tvoj nas je Sin Isus pozvao da budemo poput njega:
svjetlo svijeta i sol zemlje (usp. Mt 5,13-14).
Pomozi nam svojim moćnim zagovorom
da nikada ne zakažemo u tom uzvišenom zvanju,
niti da se prepustimo svojoj sebičnosti, privlačnoj snazi svijeta i zamkama Zloga.
Štiti nas svojom čistoćom, čuvaj nas svojom poniznošću
i zakrili nas svojom majčinskom ljubavlju
koja se odražava u tolikim dušama koje su tebi posvećene,
i koje su za nas postale istinske duhovne majke.
Majko Crkve,
mi svećenici želimo biti pastiri koji ne hrane sami sebe,
nego se daju Bogu za braću, i u tome nalaze svoju sreću.
Ne samo riječima, nego svojim životima
želimo iz dana u dan ponizno ponavljati svoj „evo me“.
Pod tvojim vodstvom želimo biti apostoli Božanskoga Milosrđa,
sretni što svakoga dana možemo slaviti Svetu Žrtvu na oltaru,
i što možemo ponuditi sakrament Pomirenja onima koji ga traže.
Odvjetnice i Posrednice svih milosti,

ti koja si potpuno uronjena u jedino i sveopće Kristovo posredništvo,
zagovaraj za nas kod Boga da dobijemo potpuno obnovljeno srce
koje svom snagom ljubi Boga, i koje služi čovječanstvu kao što si ti to činila.
Ponovi Gospodinu svoje učinkovite riječi: „Vina nemaju“ (Iv 2,3),
tako da Otac i Sin na nas pošalju novi izljev Duha Svetoga.
Pun divljenja i zahvalnosti zbog tvoje neprestane nazočnosti među nama,

u ime svih svećenika i ja želim uzviknuti:
„Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega!“ (Lk 1,43).
„Neka se Crkva obnovi Zauvijek naša Majko, ne umori se pohađajući nas, tješeći nas, pomažući nam.
Dođi nam upomoć i oslobodi nas od svake opasnosti koja nam prijeti.
po svetim svećenicima“
Ovim činom predanja i posvete želimo te prihvatiti
još dublje, još radikalnije, zauvijek i potpuno
u svoje ljudske i svećeničke živote.
Papa Benedikt XVI. izvršio je Čin predanja i posvete svećenika Bezgrješnom Neka po tvojoj nazočnosti procvatu novi cvjetovi u pustinji naše samoće,
neka sunce zasja u našoj tami, neka se po njoj vrati mir poslije oluje,
Srcu Marijinu, 12. svibnja 2010., na kraju Večernje, koju je molio s redovnicima, tako da cijelo čovječanstvo vidi spasenje našega Boga
bogoslovima i biskupijskim svećenicima u crkvi Presvetoga Trojstva u Fatimi. koji nosi ime i ima lice Isusa koji se odražava u našim srcima,
zauvijek sjedinjenima s tvojim!
Amen.
Vijesti, najave, obavijesti Vijesti, najave, obavijesti
Prva sveta pričest u župi Međugorje Biciklima iz Austrije u Međugorje je, ali smo imali jako dobru opremu i do-
U A
Raspored molitveno-liturgij- bro smo se pripremili.“ Reinhard je bio u
nedjelju, 2. svibnja, u župi Među- vi okitili crkvu u Međugorju, vi ste sa svo- ustrijanci, pedesetdvogodišnji Međugorju prije 2 godine, bio je to ženin
gorje 76-ero djece primilo je prvu jim roditeljima najljepši nakit i cvijeće naše skog programa za 29. obljetnicu Reinhard Steininger i šezdese- dar za njegov 50. rođendan. Kaže kako je
svetu pričest. U prepunoj župnoj crkve danas. Vaša poruka nama je da bude- Gospinih ukazanja u Međugorju tdvogodišnji Franz Helmreich, u Međugorju mnogo toga vidio i doživio,
crkvi svečanu svetu Misu u 10 mo sveti kao što ste vi!“ Župnik se zahva- hodočastili su u svibnju u Me- dodajući: „Međugorje se ne može opisa-
sati predslavio je fra Petar Vlašić, župnik, a lio i s. Slavici na njenom neumornom radu Od utorka 15. lipnja do srijede 23. lipnja đugorje biciklima. Franzu je ovo prvi do- ti, Međugorje se mora doživjeti.“ Ono što
misno slavlje svojim je pjevanjem uveličao s djecom. Prvopričesnici su se zahvalili svo- Devetnica – molitva krunice na Podbrdu u 16 sati lazak u Međugorje, Reinhardu drugi. Na je Franza osobito oduševilo u Međugorju
Dječji zbor „Golubići mira” pod ravnanjem jim roditeljima te izrekli prigodne molitve. putovanje su krenuli u subotu 8. svibnja, jest mnoštvo mladih koji sudjeluju u moli-
sestre Slavice Kožul. Propovijedao je fra Sla- Dan prije Prve pričesti, 1. svibnja, djeca su Četvrtak, 24. lipnja nakon što su dobili blagoslov za hodoča- tvi. „To je ono što ne možemo kod nas do-
ven Brekalo, đakon na službi u Međugorju. prvi put pristupila sakramentu svete ispovi- 6 sati - „Hodnja mira“ od Humca do Međugorja. snike u jednoj crkvi. Franz svjedoči: „Na živjeti“, kaže Franz, najavljujući ponovno
Fra Petar je čestitao djeci i njihovim rodite- jedi. Slavlju prvopričesnika i njihovih rodite- Polazak s Humca u 6 sati ujutro ispred crkve Sv. Ante. lijevoj nozi imam protezu, pa su mi brda hodočašće biciklom u Međugorje. Koriste-
ljima, te između ostaloga kazao: „Na dobro lja pridružilo se i mnoštvo domaćih i inoze- Dolazak u Međugorje oko 10 sati. bila veliki problem. Reinhard mi je poma- ći ovu priliku, Reinhard i Franz zahvalju-
vam došla vaša Prva sveta pričest. Danas ste mnih hodočasnika. Blagoslov s Presvetim. gao, čekao me, te sam uspio prijeći sva ta ju svima koji su im pružili gostoprimstvo
Sv. ispovijed prije podne i od 17 sati. brda. Vrijeme nas baš nije služilo, kišilo dok su putovali.
8 i 11 sati - Sv. Mise na hrvatskom jeziku, Mise na

stranim jezicima – prema blagdanskom rasporedu. Pješice iz Velike Gorice u Međugorje kažu, pokloni-
S
18 sati - Krunica. li pred Gospi-
19 sati - Sv. Misa uočnica. vjerom i nadom, kako bi se pokloni- Damir je susjed Stjepanov. Tri je godine nim kipom, iz-
22 - 05 sati - Klanjanje Isusu u Presvetom oltarskom li Kraljici Mira u Međugorju, put dug sudjelovao u ratu, a i on se, kao i Stjepan, ama- molili očenaš i
sakramentu. 506 km pješice su prešla dvojica hodo- terski bavi sportom. Tijekom puta pratila ih je nakane i na taj
časnika iz Velike Gorice, Damir Jug i kiša, ali im to nije smetalo jer su, kažu, zna- se način zbliži-
Petak, 25. lipnja Stjepan Božić. Putovali su 13 dana, odnosno li kamo i zašto idu. Čitavo su vrijeme išli ce- li s njom.
29. obljetnica Gospinih ukazanja u Međugorju dnevno bi pješačili 40 do 45 kilometara. stom, kuda i automobili, kako bi se lakše op- Nakon ovo-
Sv. ispovijed tijekom cijelog dana. Stjepanu su 54 godine. Umirovljenik je, skrbljivali. Noćili bi po kućama, a jednu su ga iskustva,
5, 6, 7, 8, 9, 11 i 16 sati - Mise na hrvatskom jeziku, sv. dragovoljac Domovinskog rata i otac dvoje noć „prespavali“ u šumi, tridesetak kilometa- Stjepan i Da-
Mise na stranim jezicima prema blagdanskom raspo- djece. Rekreativno se bavi nogometom, trča- ra od mjestašca Srda prema Kninu. Tu su ih mir poručuju
redu. njem i biciklizmom. Kaže da je sportske nara- pohodili „nepozvani gosti“, grickajući im naj- svima da odu
Foto Đani
18 sati -Krunica. vi i da voli sportski život, a ni umjetnost mu lon kojim su se bili pokrili. Nimalo im nije u neko svetište,
19 sati -Središnje večernje misno slavlje. nije strana. Pravi kipove u drvu, crkvene re- bilo ugodno u „tuđem domu“, pa su put preda tu prona-
likvije, relikvije iz života i drugo. Do sada je ma Kninu morali nastaviti nenaspavani. đu mir u moli-
imao dvije samostalne izložbe, a najviše hu- Stjepan je i prije dolazio u Međugorje, no tvi, mir u Gospi. A i oni će ponovno pješice u
Sveta potvrda u Međugorju
U
manitarno radi i pomaže djeci kojoj je potreb- nikad pješice, a Damiru je ovo bio prvi do- Međugorje, samo da se ljudi obrate, da vjeru-
Međugorju je u crkvi sv. Jakova u subotu 29. svibnja sakrament svete potvrde pri-
milo osamdeset četvero krizmanika. Sveto misno slavlje u 10 sati predslavio je
Hrvatski na pomoć. lazak. Po dolasku u Međugorje najprije su se, ju, da imaju pravi cilj.
mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinj- hodočasnici NOVO u izdanju ICMM-a
sko-mrkanski koji je krizmanicima podijelio sakrament. Na početku krizmanike,
njihove kumove i roditelje pozdravio je međugorski župnik fra Petar Vlašić. Svojim pjeva- iz Švicarske u S Marijom kroz Bibliju – lectio divina
M
njem svečanost je uveličao veliki Župni zbor pod ravnanjem sestre Slavice Kožul.
Međugorju
S
eđugorski vidioci tvrde da je u analize, i nastavlja biti inspiracijom miliju- pismenom obliku izlaze mjesečno u „Gla-
redinom svibnja u Međugorju su jednom ukazanju Gospa pla- nima. Ako proučavamo Bibliju, neka će se sniku mira“, te jedan CD. U ovoj su zbir-
boravili hrvatski hodočasnici iz čući rekla: „Zaboravili ste Bi- naša uvjerenja i vjerovanja srušiti. Tim bo- ci tekstovi okupljeni pod nekoliko okvirnih
Luzerna, u Švicarskoj. Novinari bliju“! U svojim je porukama lje. Bila su neutemeljena. Bila su površna. naslova: Marija i Biblija, Sa Svetim pismom
Radiopostaje Mir Međugorje nekoliko puta pozivala na čitanje Svetoga Bila su pogrješna. Iz tih će se ruševina ka- kroz liturgijsku godinu, Uz Božju riječ na
razgovarali su s Anđelkom Đelmo, pisma… Među mnogim međugorskim ho- men po kamen izdići istinska vjera, solidna, putu svetosti.
podupirateljicom ovoga radija. Anđelka dočasnicima vlada neka vrsta zabune: kao trajna, duboka, sve dok ne počnemo misli- Knjiga Lidije Paris ima 324 str., 73 foto-
kaže kako je u Međugorje došla noseći da su Gospine poruke postale njihova bibli- ti biblijski, a svijet razumijevati i tumačiti grafije u boji i tvrdog je uveza.
obitelj u svom srcu, da Gospa upravlja ja. Rado citiraju poruke, ali ne- biblijski. „Dok prebiremo ove tekstove, najradije bi-
njezinom i ostalim obiteljima. Godinama dovoljno poznaju Bibliju iz koje Ovi su tekstovi nastali za- smo s učenicima u Emausu uskliknuli: ‘Nije li
je dolazila u Međugorje s mora na one zapravo proizlaze… hvaljujući jednom slučajnom gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio,
dan-dva, na jednu Misu, na večernju Biblija nije proizašla iz jed- razgovoru s jednim mladićem dok nam je otkrivao Pisma?’ (Lk 24, 32), bu-
molitvu. „Predivno je iskustvo boraviti noga pera, niti iz desetaka ili koji redovito ide u crkvu, ali dući da ovi tekstovi najvećim dijelom prenose
u Međugorju, sad smo došli sa svojom stotina, pa čak ni tisuća pera. osjeća da nedovoljno pozna- ono što je Isus govorio i kako je on, Uskrsli Gos-
misijom, sa svojim duhovnim vođom, s Iza nje stoji usmena predaja o je svoju vjeru i Božju riječ… podin, izlagao Sveto pismo učenicima na putu
časnom sestrom, to je nešto fantastično, Božjoj objavi jednomu narodu. Taj je razgovor autoricu pota- u Emaus. Isus je sadržaj i svrha Svetoga pi-
nezaboravno“, kaže Anđelka. Za Nije napisana u roku od neko- knuo na pisanje jednoga tek- sma. On ima ključ kojim svakome od nas može
međugorska ukazanja čula je istoga dana liko tjedana, mjeseci ili godina, sta, a zatim su navirale nove otvoriti sadržaj Svetoga pisma. Lidija Paris po-
kad su se dogodila, 24. lipnja 1981., bila je nego je nastajala tisućljećima, teme… Na taj su način nasta- sve je usvojila jezik i duh Svetoga pisma. Zato
Foto Đani
u srednjoj školi u Sarajevu. a sve se zajedno drži… Neokr- le tjedne emisije na Radiopo- tolika privlačivost njezinih razmišljanja.“
znuta je preživjela sve kritike i staji „Mir“ Međugorje koje u (Iz Proslova prof. dr. Adalberta Rebića)

Vijesti iz Majčina sela (tekst i fotografije Paula Tomić) Lectio divina – S Marijom kroz Bibliju
Trampolin Majkama s ljubavlju

Evo ti sina... Evo ti majke
D V
ana 19. travnja 2010. svu djecu i Lidija Paris
odgajatelje u Majčinu selu izne- eć tradicionalno, u vrtiću „Sv. sve su to djeca izvela uz pripomoć svojih teta,
nadio je jedan veliki, neobični Mala Terezija“ pedagoška godina dirigentice s. Veronike Martinović i uz klavir- Međugorski vidioci tvrde da je u jednom ukazanju Gospa plačući rekla: „Zaboravili ste
dar: veliki trampolin. Darovao ga za predškolarce završava velikom sku pratnju Vite Dugandžića. Svojom nepo- Bibliju“! Listajmo zajedno Stari i Novi zavjet da bismo upoznali Oca, Sina i Duha Svetoga.
je jedan njemački hodočasnik koji je proš- priredbom. Budući da se odvija u srednošću i spontanošću djeca su razveselila
le godine prvi put bio u Međugorju i Majči- svibnju, Marijinu mjesecu, priredba bude po- i nasmijala lica svih prisutnih. Veselje i gužva
K
nu selu. Ostao je dirnut Gospinom blizinom svećena majkama, ali i malim diplomcima, kulminirali su pri kraju, kad je s. Lidija Gla- Zašto Isus Mariju povjerava Ivanu? Nova Eva može nas poroditi na novi život
i djelima milosrđa te odlučio i sam nešto uči- kojima se tada svečano uručuju diplome za vaš, ravnateljica vrtića, djeci uručivala diplo- ad Isus vidje majku i kraj nje uče- Osim toga, Isus Mariju ne oslovljava s
niti kako bi uvećao radost potrebnih. I baš završeno školovanje u vrtićkoj predškoli. Pro- me. Ova nas priredba podsjeti kako godina nika kojega je ljubio, reče maj- „majko“ nego sa „ženo“. Isus na Mariju ne
je pogodio jer veselom skakanju nikad kra- gram ovogodišnje priredbe bio je mješavina brzo proleti, kako djeca brzo rastu i kako je ci: „Ženo! Evo ti sina!“ Zatim gleda očima sina jedinca, nego očima utje-
ja! Pokazuje nam koliko energije djeca ima- dječjih pjesmica, recitacija i plesnih točaka, a zaista bitan svaki trenutak proveden s njima. reče učeniku: „Evo ti majke!“ (Iv lovljenoga Boga koji pred sobom vidi novu
ju, koliko potrebe za fizičkim aktivnostima, i 19,25-27). Isus je uvijek govorio da nije do- Evu. Kao što je Eva bila majka svih živih,
kolika je šteta kad nam danas u zatvorenim šao dokinuti, nego ispuniti Savez između tako je Marija nova majka svih onih koji po
stanovima djeca sjede zaronjena u virtual- Boga i Izraela. Njegovo se propovijedanje Kristu uskrsavaju na novi život. Ona je slika
ne svjetove računalnih igrica i TV ekrana. A nastavlja na propovijedanje starozavjetnih i prilika Božja sukladno prvom Božjem nau-
energija se skuplja… proroka, i ono što je govorio i činio nado- mu. Ona utjelovljuje preobraženo čovječan-
punjuje ono što je Bog svojemu narodu već stvo, čovjeka po Božjoj volji, ona je najveći
rekao, ono što je za svoj narod već bio uči- Božji uspjeh, i to ne po onomu što je učini-
nio, i sve to Isus podiže na jednu novu rala, nego po onomu što jest. Takvu duhovnu
zinu, no za ove riječi: „Evo ti sina... Evo ti majku - novu Evu - Bog daje čovječanstvu.
majke“, nema presedana. Osim toga, Isus Evinu sumnjičavost Marija otkupljuje svo-
ne kaže „Evo vam majke“, nego Ivanu kaže: jim povjerenjem. Evinu neposlušnost Marija
„Evo ti majke“. Gdje je Šimun Petar? Gdje otkupljuje svojim da. Imamo duhovnu maj-
su Jakov i Ivan? Gdje su Andrija i Filip i ku koja nas može u svojoj duhovnoj utrobi
Bartolomej i Matej i Toma i Jakov Alfejev nositi, duhovno nas poroditi na novi život,
i Tadej i Šimun Kananajac? Gdje je Juda Iš- ne po tijelu nego po Duhu.
kariotski (Mk 3,16-19)? Po čemu je Ivan
drugačiji, osim što je jedini od Dvanaesto- „Dječice, ne zaboravite, ja sam vaša majka”
rice imao snage stajati pod križem? Odakle U Međugorju nam je rekla: „Ja sam vaša
mu ta snaga? Ivan je prepoznao Ljubav. U majka i uvijek želim da budete bliže Ocu…
svojemu je Evanđelju kasnije zapisao Isuso- Ja sam vaša majka i želim vam pomoći… Ja
ve riječi: „Po ovom će svi znati da ste moji sam vaša majka, stoga vas želim povesti k
učenici: ako budete imali ljubavi… Kao potpunoj svetosti… Ja sam vaša majka i Kra-
što je Otac ljubio mene tako sam i ja ljubio ljica mira… Ja sam vaša majka i želim, dje-
Sv. Misa u mostarskoj katedrali Nove šetnice u Vrtu sv. Franje vas; ostanite u mojoj ljubavi… Veće ljuba- čice, da vas sotona ne zavede, jer on vas želi
U P
vi nitko nema od ove: da tko život svoj po- povesti na krivi put… Ja sam vaša majka i
Majčinu selu već više godina djeluje dječji zbor. Voditeljica okojni fra Slavko Barbarić zamislio je Vrt sv. Franje mje- loži za svoje prijatelje…“ (Iv 13,35; 15,9.13; pozivam vas da se preko molitve približi-
Zrinka Boras marljivo s djecom uvježbava pjevanje, a s ne- stom odmora za dušu i tijelo, mjestom u kojem će pri- 17,26). te Bogu, jer je on vaš mir, vaš Spasitelj… Ja
koliko darovite djece vježba i sviranje klavira, gitare i flau- roda svojim bojama, mirisima i zvukovima pripomoći sam vaša majka i volim vas sve jednako i za-
te. Ovaj zbor svakoga utorka animira svetu Misu koja se sla- štićenicima Sela i hodočasnicima otresti se nakupljenih Svećenik Novoga saveza treba takvu Majku govaram za vas pred Bogom… Ja sam vaša
vi za sve štićenike Sela i na kojoj često, baš zbog živog sudjelovanja ove stresova, nemira, agresije i tako lakše uroniti u mir svoje duše. A Veliki svećenik Novoga saveza prika- majka i želim da vaša srca budu slična mome
djece, sudjeluju mnogi prijatelji i dobročinitelji Sela. U nedjelju 16. svib- tamo, u dubinama srca, dočekat će ih majčinska ljubav Kraljice zuje svoju žrtvu na križu. Pod križem sto- srcu… Ja sam vaša majka, i volim vas i zato
nja taj mali zbor bio je pozvan animirati Misu u mostarskoj katedrali. A Mira i povesti ih svome Sinu, Dobrom Pastiru. ji Ivan – arhetip svećenika Novoga saveza vam želim pomoći… Ja sam vaša majka i že-
kako su radovi na obnovi ove katedrale u tijeku, sve se odvijalo „ispod Kako bi ovaj program bio što djelotvorniji, u Vrtu smo obno- – zato što je prepoznao Božju Ljubav. Ona lim vam pomoći tražeći za vas milost kod
skele“, što nije umanjilo vrhunski glazbeni doživljaj koji je oduševio pri- vili staze za šetnju i označili nove šetnice, te uredili stajališta za mu daje snagu stajati pod križem. Isus je s Boga… Ja sam vaša majka i želim vam ot-
sutne vjernike. Djeca su pokazala kako ustrajan rad i vježba redovito do- odmor. Dođite vidjeti, dođite osjetiti dodir prirode, dodir života. Marijom proveo trideset godina, a s učeni- kriti Boga ljubavi i Boga mira… Ja sam vaša
nose dobre plodove. Možda susretnete i kojeg konja na putu … cima samo tri godine. Marija više od iko- majka, volim vas i želim da se svatko od vas
ga drugoga u sebi nosi sve što je Isus živio spasi te bude sa mnom u raju… Ja sam vaša
i naučavao. Nju Isus povjerava Ivanu, jer majka i osjećam bol za svakog koji je daleko
svećenik Novoga saveza prvi treba takvu od mojega srca, ali vas ne ostavljam same“…
Majku da bi mogao nasljedovati Isusa koji (31. siječnja 1985.; 19. lipnja 1986.; 25. svib-
naviješta evanđelje ljubavi, a ne slovo zako- nja 1987.; 25. srpnja 1988.; 25. srpnja 1993.;
na, Isusa koji vjeru, ufanje i ljubav stavlja 25. rujna 1993.; 25. veljače 1994.; 25. stude-
iznad svih pravila. Marija je majka svećeni- nog 1994.; 25. svibnja 1995.; 25. rujna 1996.;
ka. Već u prvim danima međugorskih uka- 25. prosinca 1996.; 25. kolovoza 1998.; 25.
zanja rekla je vidiocima: „Neka svećenici rujna 2005.).
čvrsto vjeruju i neka čuvaju vjeru naroda!“ „Dječice, ne zaboravite, ja sam vaša maj-
(27. lipnja 1981.). ka” (25. prosinca 2005.).

Svjedočanstvo Svjedočanstvo
Međugorje je moj novi dom

na i časne sestre benediktinke pripremale su im, primjerice, kako se posprema krevet. Jed- čije od kulture odakle ja dolazim, gdje lju-
me za sakramente i za ulazak u Rimokatolič- nog dana, dok sam jednog japanskog volonte- di žive u strahu iza zaključanih vrata, imaju
ku Crkvu tog Uskrsa. Moja je majka posjetila ra vodila za ruku da ga poučim, osjetila sam u novca, ali ne znaju tko im je susjed. Cijela ova
jednu gospođu, rimokatolkinju, da sazna više svojoj ruci njegovu plastičnu ruku. Tada sam obitelj postila je srijedom i petkom, molili su
Svakodnevno je možemo susresti u međugorskom okružju. U crkvi se redovito nalazi u prvim klupama, o toj vjeri. Toga je dana moja cijela obitelj pri- shvatila da, ako želim naučiti poniznost o ko- svaki dan i išli na svetu Misu. Bila sam dir-
poluotvorenih očiju uronjena u molitvu, tako nježna i tjelesno krhka. Svako liturgijsko vrijeme za nju je sustvovala ceremoniji. Nikad nisam prestala joj je govorila Majka Terezija, moram nauči- nuta njihovom dubokom vjerom i načinom
posebno. Prošlu korizmu živjela je u tišini molitve hodočasteći na Križevac i Brdo ukazanja. Nasmijana, osjećati tu radost i nikad nisam posumnjala ti vidjeti Isusa u svakoj osobi, a ne samo u si- kojim su je živjeli. To je bilo živo svjedočan-
vedra, vozeći svoj bicikl, uvijek pozdravi blagim naklonom glave. Svaki događaj u Majčinu selu poprati da je to najbolja stvar koju sam ikad u živo- romasima. stvo vjere koje me je snažilo. Prije Među-
tu učinila. Nakon dvije godine morala sam se vrati- gorja nisam shvaćala kako postom postaje-
svojom nazočnošću, uvijek spremna na bilo koju pomoć, uz bogatstvo zvonkog smijeha koji je zamalo ti kući u Englesku, na vjenčanje svoje sestre. mo bliži Isusu u Presvetom sakramentu. Post
iščeznuo iz naših mjesta. To je ona plavokosa djevojka, rumenih obraza. Na moju zamolbu da nešto kaže o Moja je obitelj sve učinila da lijepo izgledam sam shvaćala kao samovoljno odbijanje hra-
Naučiti vidjeti Isusa u svakoj osobi
sebi, stidljivo odgovori: „Nemam što reći.“ Ipak, otkrila nam je bogatstvo koje se udomilo u njezinu životu. U najprometnijoj ulici u Londonu zaposli- kao djeveruša, ali želja za povratkom u Cal- ne. Impresionirala me je gospođa koja je po-
la sam se kao prodavačica peciva i pomagala cuttu bila je snažna. Na posljednjoj probi sve- stila devetnicu samo o kruhu i vodi za svo-
Zabilježila s. Lidija Glavaš
J
siromasima. Dok su sestre održavale biblijske čane haljine koju sam trebala odjenuti taj dan, je četvero djece i uz to vodila pansion. Svaku
a sam Tania Stackhouse. Rođena sam u rad, život mi se pretvorio u čišćenje, kuha- razgovore s obiteljima u stanovima, ja sam se saznala sam da će neke dobre bogate žene večer, osim posla oko obitelji i radnih obve-
Engleskoj, u radničkoj obitelji. Najstari- nje ... i to je bio sastavni dio moga puta. Na- brinula o njihovoj djeci. Knjižicu o Majci Te- održati modnu reviju kako bi se sakupio no- za, ona je bila na večernjem programu u cr-
ja sam od četvero djece. Kao i većina po- kon kraćeg boravka u Taizéu, braća su me po- reziji, koju sam imala od svoje jedanaeste go- vac za moj povratak u Calcuttu. Tako je i bilo. kvi. Susrela sam brojne takve obitelji i vidjela
pulacije, bili smo anglikanci. Prve korake slala u Belgiju da posjećujem mlade, njihove dine, uzimala sam za večernje čitanje. Željela Ponovno sam tješila bolesnike i kupala siro- kako to ostavlja dubok dojam na živote ho-
u vjeri učinila sam u kući svoga djeda i svo- vjerske zajednice, obitelji i da u crkvama pri- sam otići u Calcuttu volontirati, ali dovoljno mahe, darivajući im komadić kruha. Ostalo dočasnika koji ovamo dolaze. To je priprema
je bake. Vikende smo provodili kod njih jer čam o Taizéu. U ovakve pohode uvijek nas je, novca za put nisam imala. Čim sam primila mi je žao što je, kad je Majka Terezija umrla, srdaca hodočasnika da prime Božje milosti.
su roditelji morali raditi. Imali su golem vrt i u duhu Evanđelja, išlo po dvoje. Iduće dvije plaću, odluka je bila konačna. Kad je moj žu- vojska zabranila nama volonterima da uđemo Ovakve osobe svakoga dana hode s hodoča-
uzgajali povrće, a moja je baka pravila ruko- godine pohodila sam mlade u Nizozemskoj, pnik čuo o tome, sa smiješkom je rekao: „Ne k Majci i da joj dadnemo posljednji pozdrav. snicima na putu u Emmaus, kao ona dvojica
tvorine i kolače i prodavala ih. Ipak je prona- Portugalu, Sloveniji, Estoniji, Latviji, Mađar- treba im još jedan pacijent u Calcutti.“ Ipak je jedan australski volonter uspio proći i učenika kad im se uskrsli Isus pridružio i tu-
lazila dovoljno vremena i za mene. Napravila skoj i Čehoslovačkoj. Dragi Bog je blagosliv- Bio je čudan osjećaj naći se u molitvi samo u ime svih nas izreći posljednje riječi ženi koja mačio im Pisma. Premda svatko mora prije-
bi iznenađenje za moje lutke, uz lijepe priče. ljao moja djela, a ja sam se, kao anglikanka, lakat do Majke Terezije. Činilo mi se da je po- nas je sve nadahnula i koja će nas nastaviti po- ći svoj osobni put s Gospodinom, Isus se slu-
Njezinoj domišljatosti nije bilo kraja. Bila je i borila s traženjem vlastitog identiteta. znajem cijeli život. Raditi s njezinim sestrama ticati na dobro. Moja je viza istekla i, žalosna, ži našim bližnjima da nas jača na putu vjere.
moja prva učiteljica u vjeri. U njezinoj prisut- značilo je raditi s beskućnicima u kampovi- trebala sam napustiti Calcuttu. Takva je i ona ljubav za djecu u Majčinu selu
nosti moje su oči bile širom otvorene da pre- Ljubav prema Gospi ma, a slobodno vrijeme u kući za umiruće u ili primjer života momaka u zajednici Milo-
poznam Gospodina koji hodi sa mnom na Na studiju sam prvi put ušla u katoličku cr- Kalighatu ili dijeliti sendviče siromasima po Živo svjedočanstvo vjere srdni otac ili žena u Majci Krispini … Oni su
putu u moj životni Emaus. Subotu večer pro- kvu i odmah sam se osjećala kao kod kuće. ulici. Moje su fizičke snage malaksale. Sestre Jedna moja prijateljica živjela je kao pusti- stalni izvor inspiracije i snage za mene.
vodila bih u molitvi s bakom. Klečala sam s Prisustvovala sam Misama za studente i posu bile zabrinute za mene i riječi mog župnika njak visoko u francuskim Alpama. Zvala me
glavom u njezinu krilu i ponavljala jednostav- magala za vrijeme praznika u odmaralištu obistinile su se ... da posjetim nju i njezinu zajednicu. Živjela Dodir milosti i čudotvorna nazočnost
ne riječi molitve, započinjući s „Blagi Isuse“. za obitelji u benediktinskom samostanu bli- Tako sam se usredotočila samo na siroma- sam tako s njima, ne kao redovnica. Pomagala Majke Božje
Nedjeljom ujutro budila bih se uz miris ribe zu Londona. Za vrijeme moga boravka s mla- he i bolesnike, koje sam sretala u kući Majke sam kod pranja rublja. Bio je to strogo šutljiv Prvi petak koji sam provela u Međugor-
s roštilja i zatim bi uslijedio dug put do crkve. dima iz Taizéa, u Belgiji sam upoznala sestre Terezije. Kroz molitvu sam shvatila da ne tre- red i velika promjena za mene nakon života u ju popela sam se sa župljanima na Križevac,
Imale smo najljepše šešire i rukavice. Ja bih Majke Terezije i one su mi dale krunicu. Ni- bam gledati na njihove strašne rane, nego na Calcutti. Bijaše se teško prilagoditi. Sestre su jer nisam bila sigurna da ću biti ovdje idu-
skakutala držeći se za toplu bakinu ruku. Ula- Foto Đani sam znala kako je moliti, nosila sam je u dže- njih kao osobe, pitati ih za ime, darovati im me naučile kako meditirati Evanđelje dana i ćeg petka. Tu, na brdu i u crkvi, bilo je prekra-
skom u crkvu, moja bi baka odmah kleknula pu. U srcu sam osjećala toliku ljubav prema osmijeh i lijepu riječ, za njih moliti. Nije mi kako pretvoriti dan u molitvu. Čuvale su riječ sno ozračje, ozračje molitve i milosti. Nisam
i počela moliti. Propovijed u anglikanskoj cr- te večeri osjećala sam se kao druga osoba i u Gospi. Bilo mi je teško što ne mogu pristupi- bilo teško njegovati mladu djevojku Sakun- Božju u svojim srcima kao Marija i dopušta- mogla zamisliti da ću se i nakon deset godina
kvi trajala mi je kao vječnost, ali bilo je vrijed- društvu svojih prijateljica. Dragi Isus zauzeo ti svetoj pričesti na Misi. Vjerovala sam da je tellu, koja je došla u zajednicu s velikom ra- le da ih preoblikuje u novost života. Sve je bilo još uvijek penjati na brda i svakog dana sudje-
no biti u bakinu društvu. Uz nju sam osjeća- je mjesto u mom srcu i od tada se sve promi- Isus prisutan u hostiji i da je time upitna moja nom na glavi punom živih crva. Još mi je u podložno molitvi. To je bogato iskustvo, koje lovati na večernjem molitvenom programu.
la neobičan mir. Znala mi je ponavljati kako je jenilo. Ni nedjelja više nije bila ista. Sada je to anglikanska vjera. Nitko me nije ohrabrivao srcu slijepa starica Birmalla, koja je željela da i danas čuvam u svojoj „glinenoj posudi“. Ni Ovdje sam osjetila dodir milosti i čudotvornu
lako biti zadovoljan kad život teče kao pjesma, bio dan posvećen Gospodinu, dan u kojemu da učinim prvi korak i da postanem rimoka- je samo ja kupam. Ona bi rukom nježno mi- u Calcutti, služeći siromahe, nisam propušta- nazočnost Majke Božje. Nikad se nisam uspe-
ali hrabar je onaj koji se može smijati kad sve sam sklapala mnogo prijateljstava s ljudima tolkinja, a moja obitelj definitivno je bila pro- lovala moju kosu i prsten-krunicu na ruci, pila jutarnju Misu i klanjanje uvečer. Zato sam la na brda ili prisustvovala sv. Misi a da nisam
poteče naopako. Moja dobra baka dala mi je u vjeri, u crkvi i na fakultetu. Po prirodi ni- tiv toga. Odgovor je ležao negdje duboko. Put tajući me za ime i za moju obitelj … Onog po- bila presretna kad mi je jedan volonter svje- osjetila duboku promjenu koja je bila djelo
krasan primjer kršćanskog života, naučila me sam komunikativna osoba, ali mi se tada srce do njega bio je dug i težak i trajao je pet godi- slijepodneva, sjela sam na njezin krevet, uzela dočio o mjestu koje se zove Međugorje, gdje moga Gospodina -... Svakomu je potrebno da
moliti i usadila sjeme vjere u moje srce. otvorilo za svakoga. Priključivši se molitve- na. Jednog Velikog četvrtka, nakon višednev- je za ruke i u tom trenutku ona je izdahnu- se ljudi mole tri sata svaku večer i gdje se uka- dođe na euharistiju, da tu osjeti milinu Isu-
nim skupinama i proučavanju Biblije, iskusila nog posta, zaputila sam se prema crkvi. Susre- la … Očito sam i sama izgledala loše jer mi zuje Gospa. To je ostavilo jak dojam na mene sovu, njegovo darivanje i ljubav. Molitvom sr-
Ljepota i snaga Božja sam povjerenje koje mi je prije jako nedosta- la sam djecu koja su prodavala cvijeće. Nisam je jedan novi volonter rekao kako je pomislio i mnogi su mi poslije rekli da bih trebala po- cem Gospa nas uči da primanjem sakrame-
S osamnaest godina otišla sam na studij, jalo. Tako sam živjela u neprekidnom susretu imala novaca. Jedna je djevojčica izabrala preda sam i ja jedan od siromaha premda sam sjetiti to mjesto. Odlučih da će Međugorje po- nata svaki dan Gospodin ide s nama i otkriva
na drugi kraj zemlje. Moje prvo snažno isku- s Gospodinom. divan buket cvijeća i sa smiješkom mi rekla: već tada bila voditelj volontera. Kasnije sam stati moj novi korak, koji ću učiniti prije nego nam se kao što je to učinio dvojici učenika na
stvo vjere bilo je na blagdan Uznesenja, tije- Nakon studija, s diplomom profesora en- „Besplatno“. Taj jednostavni čin jednog dje- postala voditeljicom volontera svih domova u se vratim u Englesku. putu u Emaus. Nikad nisam upoznala osobu
kom mirne večernje službe u anglikanskoj cr- gleskog jezika, našla sam se u ekumenskoj za- teta jako me je dirnuo i govorio mi o napoj- Calcutti. Stanovala sam kod jedne obitelji malo kojoj je potrebnije obraćenje od mene. Moj
kvi. Te večeri osjetila sam u duši silnu ljepotu jednici Taizé, u Francuskoj, u domu za hodo- nici Božje ljubavi. Ušla sam u crkvu ozarena Jednom mi je Majka Tereziji rekla: „Ka- izvan Međugorja. Odmah sam bila zapa- put je učenje da smo svi mi kao kalež u ru-
i snagu Božju. Činilo mi se da me pita ono na časnike. Imala sam samo tjedni bon za hranu, ljepotom srca, sklopila ruke za molitvu i kad lighat je mjesto gdje se učiš poniznosti i nije njena njihovom gostoljubivošću. Jednostav- kama Gospodinovim. Ako mu se predaje-
što nas Gospa ovdje često podsjeća, da li bih a poznavanje francuskog jezika bilo je loše. sam podigla pogled, preda mnom je bila slika to neko tužno mjesto, jer svi idu u nebo.“ To no, postala sam članom njihove obitelji, tako mo, postajemo dio njega i on će nas nadah-
Boga stavila na prvo mjesto u svom srcu. Isti- Ubrzo sam primljena u zajednicu za među- Posljednje večere. Bio je to trenutak moje koje bilo tako istinito. Dok sam s jedne strane su me prihvaćali i tako sam se osjećala. Moja nuto voditi.
na, i prije sam molila i išla u crkvu, ali ako ću narodne volontere, gdje mladi ostanu jednu načne odluke biti rimokatolkinjom. Ponekad osjetila istinsku ljubav za siromahe i bolesni- prva hrvatska riječ bila je „probaj“, jer su mi Na kraju svoga svjedočanstva Tania nam
biti iskrena, na prvom mjestu u mom srcu ili dvije godine pomažući hodočasnicima. Tu moramo iskusiti bol svojih vlastitih potra- ke, s druge strane, glede volontera, imala sam po čitav dan govorili da probam njihovo jelo. je, svakomu ponaosob, rekla: „Neka i tebe
bio je uspjeh na studiju. Nisam bila poseb- sam posebno voljela službu molitve, prelije- ga … Odlukom da postanem rimokatolkinja mnogo učiti o poniznosti, posebno s Japan- Nisu bili bogati, ali su dijelili sve sa svojim dragi Bog nadahne i neka ti podari snage da
no nadarena i morala sam naporno raditi da pe pjesme i nadahnuta predavanja brata Ro- sva su mi se vrata počela otvarati. Dobila sam cima. U mojoj nestrpljivosti da se lijepo ura- prijateljima. Kad su trebali nešto raditi, pri- hodaš ukorak s njim na svom putu.“ Pa i mi
bih dospjela na jedan od najboljih studija. Od gera. Iako nisam bila nadarena za praktičan posao u komuni kod samostana blizu Londo- di posao, često bih ih uzela za ruku i pokazala jatelji su im pomagali. To je potpuno druk- to želimo. Zar ne?!

Uz 29. obljetnicu ukazanja Kraljice Mira Uz 29. obljetnicu ukazanja Kraljice Mira
Susreti i iskustva
Nastavak s 11. str. svoje predanje Blaženoj Djevici. Tada je bol pripomenuti da je za nas anglikance lakše znanje srca, odgojene ljude sa znanjem koje
nestala, nastupio je mir, a ja sam u tim ča- nego za protestante prihvatiti Marijine rije- nadilazi svako školsko znanje. To je znanje
sna, mali Jakov, koji je bio navezan na Vic-
ku, plakao je zbog Vickine bolesti. Tada mu sovima plakao i to mnogo. A nakon trotjed- či, jer je Marija za nas biće koje je vrlo blisko koje se rađa negdje u srcu i dublje je od sva-
nih sličnih iskustava osjetio sam da moram Bogu. Moj biskup doduše ne prihvaća uka- ke riječi. To je, čini mi se, ono što čovjeka
u Međugorju
se neočekivano ukazala Gospa i utješila ga na
svoj poseban način: dala mu je do znanja da ova događanja ozbiljno prihvatiti i da mo- zanja. Međutim, on zna da ja činim mnoge može učiniti svjedokom i kad ne izgovara ri-
je trpljenje potrebno zbog tolikih ljudi, pogo- ram donijeti neku temeljitu duhovnu odlu- stvari u svjetlu međugorskih poruka i kaže ječi, i kad ne pozna jezik drugoga. Moj je do-
tovo po velikim gradovima kod nas i u svi- ku. I donio sam je. Moja je odluka bila da ću mi da to mogu slobodno činiti. jam da mi previše idemo za razumskim spo-
jetu, koji žive kao da Boga nema, u grijehu, i se krstiti i postati član Katoličke crkve i to u U svjetlu međugorskih poruka govorim o znajama, a srce omalovažavamo. Međutim,
ne brinu se za spas svoje duše. Tako je Gospa Za svoga života i djelovanja u Međugorju fra Slavko Međugorju! Nakon te odluke vratio sam se miru, mnogo molim za mir i postim na tu gdje srce postaje maleno, tu je sve ispraznost.
često tražila da se moli, posti, odriče, upravo Barbarić intervjuirao je mnoge hodočasnike, od biskupa, u Australiju, priopćio svoju odluku roditelji- nakanu. A još temeljitije nego do sada mo- Kad čovjek nema srca, to jest odgoja u lju-
ono što je bilo potrebno za ostvarenje Božjih ma (oni se nisu protivili kad su spoznali da lim za bolesnike. Nakon ovih međugorskih bavi prema čovjeku, onda ni zajednički jezik
umjetnika, znanstvenika do vjernika koji su obraćenje je to moja životna želja i sreća), pa sam zatim poruka, mnogi su se iz naših anglikanskih u obitelji nije jamstvo da će ljudi shvatiti je-
planova. No, vidioci tvrde: „Jedan dio te taj-
ne je ublažen, ali što se treba dogoditi, ipak će doživjeli u svetištu Kraljice Mira. Plod toga njegova rada našao jednoga prikladna svećenika koji me krugova odazvali pozivu te u skupinama dan drugoga. Zato takve svađe po obiteljima.
se dogoditi!“ su tri opsežne knjige, iz kojih uz ovu obljetnicu donosimo je pripremio za krštenje i poslije svega toga mole krunicu. I ja krunicu odskora molim Ja sam ovdje doista susreo nešto novo, nešto
Mirjana, Ivanka i Jakov od Gospe su pri- vratio sam se ponovno u Međugorje da pri- svaki dan. To mi je čak postalo vrlo važnim dublje od riječi što stvara nove ljude.
mili po deset tajni i nemaju više svakodnev-
nekoliko upečatljivih izjava mim sveto krštenje. dijelom moga molitvenog dana. Naglasit ću Kad sam se ono u rujnu 1985. vratio iz
no ukazanje. Vicka, Marija i Ivan svjedoče da (Kompjutorski inženjer i to da sam svaki put, kad sam pohodio Me- Međugorja kući, nastavio sam posao kao
R
još uvijek imaju redovita ukazanja te da ima- Smirenje u Međugorju Roy Van der Meide iz Australije) đugorje, naučio nešto životno važno za sebe i obično. No istodobno sam počeo tražiti
ju po devet tajni. Ne znaju kad će im i gdje eći ću najprije da sam na putu raz- Bilo je to u času kad su se vidioci poslije mo- osobno, a također i za druge među kojima vezu s nekim tko će me dalje duhovno vodi-
Gospa povjeriti desetu tajnu. Sve tajne koje je mišljao o tome što li ću tamo naći. litve našli u nadzemaljskom zanosu. Ponov- Život u oholosti korak je do bolesti! djelujem. Posebno mi je međugorska večer- ti. Opisao sam jednom svećeniku svoje sta-
Gospa dosad povjerila, povjerene su vidioci- Hoće li to biti zaista nešto duhovno sam oćutio neku čudnovatu bol u srcu Moram priznati da u našemu crkvenom nja liturgija postala izvorom milosti, iako nje, a on me odmah uputio biskupu u Dun-
ma na tlu bivše Jugoslavije, a samo je jedna no ili ne će. Pa sam zaključio da i proniknuo da moram više pažnje i ljuba- naslijeđu nema mjesta za ovakve događaje. ne znam hrvatski. Večernja molitva zajed- de. Pribojavao sam se toga susreta, ali me je
tajna povjerena izvan Jugoslavije, tajna koju ću u Međugorju ostati nekoliko dana i sve vi pokloniti Blaženoj Djevici. Osjetio sam i No čini mi se da je poznati švicarski psiholog no s pjevanjem, krunicom i šutnjom dodir- biskup veoma lijepo primio. Pripremio me je
je primio Jakov. To se dogodilo na tlu SAD-a. dobro promotriti, a potom što bude. A kad neku smetnju, nešto kao zid koji moram pre- i psihijatar Jung nekako otvorio put i nama ne srca! A za vrijeme molitve nad bolesni- za primanje svetoga krštenja i za prijelaz na
Iz svega što smo od vidjelaca do sada saznali sam stigao u Međugorje i našao se u njego- koračiti. Onda sam u svojoj nutrini izrazio da lakše prihvatimo ukazanja. Moram i to cima, nakon Mise, često sam doživio kako katoličku vjeru. U međuvremenu sam po-
o tajnama jest to da je jedino Mirjana dobila vu duhovnom ozračju, prvo što sam u duši sam očišćen i oslobođen od svih svojih pla- novno hodočastio u Međugorje, i moja vje-
zadatak izabrati svećenika koji će objaviti taj- osjetio bio je mir, nešto kao mir pun svjetla. nova i želja te postao otvoren za nešto novo. ra i ljubav stalno su se produbljivale. U lipnju
ne koje je od Gospe primila. Ostalih petero Srce mi se odjednom napunilo mirom i na- I uvjeren sam da sve ono što sam ja ovdje u prošle godine, nepunu godinu dana nakon
vidjelaca nikad se nisu izjasnili komu, kad i mah mi se oteo usklik: sretan sam što sam Međugorju doživio može svatko doživjeti, moga prvog hodočašća u Međugorje, pri-
na koji način ih trebaju reći. Svi tvrde da će se ovdje! U Međugorje sam došao poslije pod- bez obzira na to što ne poznaje jezik. Samo mljen sam u Katoličku crkvu. A Međugorje
tajne objaviti kad za to dođe vrijeme. ne i predstavio se, a nakon nekog vremena sve treba primiti otvorena srca, kao što i nas za mene ostaje kao Betlehem. Radostan sam,
netko me je uzeo za ruku i poveo u sobu gdje prima Marija. ne pitajući se što će biti poslije, jer držim da
Znak vidioci mole krunicu. Ja o krunici nisam (Mihael Koonsman, znam kome sam povjerovao.
Vidioci su odmah na početku ukazanja od imao nikakva pojma, ali sam se u ozračju te anglikanski svećenik iz New Yorka) (Škotski obraćenik Jan McDougal)
Gospe tražili znak da bi i druge uvjerili da za-
ista vide Gospu. Mnogi im nisu mogli povje- molitve divno osjećao i ćutio sam neku ču- U Međugorju sam doživio obraćenje
rovati pa su tražili znak. Vidiocima je bilo žao desnu nadzemaljsku prisutnost. Nakon toga Moj dolazak u Međugorje neprotuma- Ljubav će stvoriti novi svijet
budući da su bili tako sigurni da je vide. Gos- počeo sam se iskreno zanimati za sve duhov- čiv je i meni samomu. U Međugorje sam Za Međugorje sam doznao od jednog
pa je odmah na početku obećala da će ostavi- ne događaje koji se zbivaju ili su se zbivali u prvi put došao u mjesecu rujnu 1985. i ostao svog prijatelja. On mi je poslao i stanovitu
ti znak, ali oni, kao i narod, bili su nestrpljivi Međugorju. Išao sam s hodočasnicima na tu dva dana. Pošao sam na brdo na kojemu građu o međugorskim duhovnim zbivanji-
te su svako malo molili i pitali Gospu, kad će Podbrdo i na Križevac. Malo pomalo osjetio se, kako su mi rekli, Gospa prvi put ukaza- ma. Na temelju toga već sam o Međugorju
ostaviti znak. Ona im je odgovarala: „Strpite sam i ja potrebu da se molim. I molio sam se. la. Nisam pravo ni znao što sam tražio. Uz govorio i preko libanonskog radija i televi-
se, anđeli moji!“, katkad bi samo počela moliti A kako nisam znao nikakve kršćanske moli- put sam susreo djevojku koju sam prepo- zije. Sada ću, nakon osobnog posjeta Među-
ili pjevati ili bi, jednostavno, nestala. S vreme- tve, molio sam se onako kako sam nekoć na- znao s jedne slike. Bila je to vidjelica Marija gorju, o tome još zanosnije govoriti i organi-
nom, prestali su postavljati to pitanje. Nakon učio u jednoj hinduskoj molitvenoj skupini. Pavlović. Pred njezinom sam kućom s njom zirat ću libanonska hodočašća u ovo veliko
nekoliko mjeseci, u listopadu 1981., Gospa Dok sam se nalazio na Podbrdu, ćutio sam molio. Bili su prisutni i mnogi drugi hodo- svetište. Jer, kad gledam ljude kako se po-
im je rekla kako se čudi što je više ne pitaju neku čudnovatu bol u srcu, i to zaista pra- časnici. Ona je nešto govorila što ja nisam božno mole i kako se skrušeno ispovijeda-
za znak, te im rekla: „Dragi moji anđeli, ništa vu bol. Činilo mi se kao da postajem osjetljiv shvatio, ali me je to duboko pogodilo. Du- ju, onda mi postaje jasno da se na ovom tlu
se ne bojte. Ja ću vam sigurno ostaviti znak. za svu bol koju ljudi ostavljaju na tom mje- blje nego shvaćena riječ koja se zaustavi tko nešto veliko i sveto zbiva. Kad motrim vidi-
Izvršit ću svoje obećanje.“ Obećala je ostaviti stu. Ali čim bih sišao s Podbrda, ta bi bol pre- zna gdje i ne dira nas. Osjetio sam tu nešto oce (vidio sam ih dvoje), u njima otkrivam
znak na Podbrdu. Prema svjedočenju vidjela- stajala. U jednom trenutku prigodom moli- novo. Ni danas to ne mogu potpuno izraziti. jednostavnost, vjerodostojnost, uvjerljivost,
ca, on je treća tajna i bit će vidljiv, trajan i ne- tve vidio sam sebe kao neku posudu koja je Nešto kao život, kao radost, kao novi smisao, zdravlje i radost. Međugorje doživljavam
uništiv. Ne će biti napravljen ljudskom, nego ispunjena sama sobom. I zaključio sam da se kao novi otvoreni pogled u stvarnost svije- kao poruku za cijeli svijet. Poruku mira i lju-
Božjom rukom. Znak će biti svima nama dar, ta posuda, to jest ja osobno, mora isprazni- ta i u moju vlastitu osobnost. Nakon moli- bavi iz koje će se roditi novi svijet. Uvjeren
kao potvrda da je Gospa svih ovih godina bila ti, kako bi se mogla ispuniti nečim novim. tve u crkvi s nekoliko irskih svećenika, otpa- sam da će mironosna poruka iz Međugorja
prisutna među nama kao naša Majka. Vidio- Potom sam odmah osjetio nekakvu neobič- le su moje poteškoće u vezi s razlikama koje naći plodno tlo i u našem nemirnom Liba-
ci tvrde da znaju kad će Gospa ostaviti znak. nu snagu koja je prostrujala kroz moje tije- sam otkrivao između katoličke i episkopal- nonu. A ja ću osobno, pjesmom i riječju, na-
Snimio Tvrtko Bojić

Također tvrde da im ga je jedanput pokazala lo i dušu, pa onda izišla iz mene. Nisam u taj ne vjere. Bio je to početak obraćenja na ka- stojati širiti ovu poruku na sve strane. Gospa
te da je prekrasan. čas imao osjećaja ni za vrijeme ni za prostor. toličku vjeru. je u Libanonu mnogo čašćena i mnoge nam
(Ulomci iz knjige u rukopisu koja uskoro Sve je bilo puno mira i neke veoma ugodne A što sam naučio u Međugorju? Naučio je milosti isprosila.
izlazi iz tiska) topline. Nakon toga iskustva imao sam do sam, najprije, da je svatko od nas vrijedan, (Mansour Labaky,
nekoliko dana još jedno neobično iskustvo. jedinstven i neponovljiv. Otkrio sam ovdje maronitski svećenik iz Libanona)

Poticaji Poticaji
Međugorje kao
Božja pitanja čovjeku
Bože, Oče
Dokle ćete odbijati
da se pokorite mojim svemogući osobna poruka u
zapovijedima i mojim Bože, Oče svemogući, zahvaljujemo
Ti za Tvoju očinsku ljubav i molimo
globaliziranom svijetu
zakonima? da u naša srca izliješ duh molitve.
Neka nas Tvoj Duh oslobodi svega
što nam smeta da se otvorimo
U civilizacijskoj perspektivi općega globalizma, kad se
ljude sve više promatra kao grupu ili masu, Međugorje
čini suprotno: tu Bog po Mariji odašilje osobnu poruku za
fra Iko Skoko
P
svako srce. Ta je poruka prepoznata i teško ju je prešutjeti.
remda su Izraelci kao robovi u Egip- ponestalo kruha u pustinji Sin: „Oh, da smo Tvojoj ljubavi. Neka Tvoja ljubav
tu teško radili, teško su se odluči-
fra Mario Knezović
pomrli od ruke Jahvine u zemlji egipatskoj, učini da obnovimo osobnu molitvu
li izići iz ropstva. Nakon prvog tra- kad smo sjedili kod lonaca s mesom i jeli
Č
ženja da ih pusti na slobodu Bogu kruha do mile volje! Izveli ste nas u ovu pu- te molitvu u našim obiteljima. Ulij
prinijeti žrtvu, faraon je nadglednicima za- stinju da sve ovo mnoštvo gladom pomori- ovjek je općenito, a mladi napose, više promatra kao grupu ili masu, Među-
nam duboku ljubav prema svojoj svakodnevno stavljen pred različi- gorje čini suprotno: tu Bog po Mariji oda-
povjedio da ih moraju tjerati još više raditi. te!“ (Izl 16,3).
Riječi i daj nam milost da je u srcu te ponude, izbore, odluke, svrsta- šilje osobnu poruku za svako srce. Ta je po-
Morali su praviti istu količinu opeka, a slamu Bog im obećava kruh i daje im prve za- vanja ... Osoba postaje žrtvom poruka prepoznata i teško ju je prešutjeti. Ona
skupljati sami. Kako nisu uspijevali napravi- kone kako će ga uzimati: „Učinit ću da vam nosimo i razmišljamo, kao Marija trošačkoga društva. I čovjek, napose onaj još je, doduše, zahtjevna i traži iskorak iz mase
ti isti broj opeka, nadglednici su ih tukli, a daždi kruh s neba. Neka narod ide i skuplja neizgrađeni, postaje robom i predmetom tr- u osobni stav i izričaj vjere. Stoga ne čudi da
narod je okrivljivao Mojsija i Arona za svo- svaki dan koliko mu za dan treba. Tako ću ih Tvoja ponizna službenica, i da žišta. U takvom ustrojstvu svijeta, one vječne hodočasnici u Gospinu ozračju, u osobnoj
je nove teškoće. Kad su Mojsije i Aron doš- kušati i vidjeti hoće li se držati moga zakona vrjednote budu teže prepoznate ili bivaju re- meditaciji, šutnji i osluškivanju Boga, do-
prepoznamo u svome životu
li među narod i htjeli im podići duh i nadu u ili ne će. A šestoga dana, kad spreme što su lativizirane. Sve se više, na različitim razina- nose konkretne odluke o osobnoj promjeni
izlazak, nisu ih htjeli slušati: „Mojsije to ka- nakupili, bit će dvaput onoliko koliko su sku- Tvoju ljubav. ma, živi načelo „švedskoga stola“. Mnogo je koja ne može trpjeti odgodu, čekanje, niti se
zivaše Izraelcima, ali ga ne htjedoše slušati: pljali za svaki dan“ (Izl 16,4-5). toga ponuđeno i to čovjeku donosi zbrku, jer može skrivati iza kolektivne svijesti.
duhovi su im bili pomućeni od teškoga rop- Izraelci su dobili zapovijed da skuplja-
Molimo Te za sve one koji zbog bira samo ono što mu se sviđa. I na vjerskom Hodočasnik u Međugorju, to često čuje-
stva“ (Izl 6,9). ju kruha koliko im treba taj dan: „Nakupi- svoga trpljenja ne mogu vjerovati u području mnogi su se, ponajviše spontano, mo, osjeća kako je ovo povlašteno mjesto,
Prije prijelaza preko Crvenog mora na- te koliko kome treba za jelo – jedan gomer zatekli u situaciji da i Božje zapovijedi i ži- mjesto za istinski kršćanski život i povratak
rod se preplaši faraona i njegovih konjani- po osobi, svatko prema broju članova koji su Tvoju ljubav i milosrđe da ih Tvoja vot Crkve promatraju kao nešto što ne treba kršćanskim korijenima, izvorima naše vje-
pod svaku cijenu i u svemu prihvaćati, nego re. Na tom putu vjernik osjeća potporu a ne
ka koji su pošli za njima, pa su povikali na mu u šatoru“ (Izl 16,16). ljubav dotakne i oslobodi. Molimo treba birati samo ono što se može izvršiti. A linč ili osudu, što je preduvjet za novi poče-
Gospodina: „Zar nije bilo grobova u Egip- Ipak, neki su skupljali više, a neki manje. u tome i jest čovjekov ključni problem jer tak. Zato je bitan taj osobni pristup, gdje će
tu pa si nas izveo do pomremo u pustinji? Međutim, prvima nije ostajalo, a niti je dru- Te i za sve one kojima je u ovom
nije uvijek u stanju izabrati ono što ga vodi osoba osjetiti da je ljubljena, vrijedna i da se
Kakvu si nam uslugu učinio što si nas izveo gima nedostajalo. Mojsije im je rekao: „Neka trenutku dobro, te su Te u dobru u smisao života. U sveopćoj zbrci načela, čo- računa na nju. Tu su nam putokaz Božje rije-
iz Egipta! Zar ti nismo rekli baš ovo u Egip- nitko ne ostavlja ništa za ujutro“ (Izl 16,19). vjek bira ono lakše, ono što mu jamči uži- či osobnog odnosa sa svakim kad kaže „Gle,
tu! Pusti nas! Služit ćemo Egipćane! Bolje Ipak, neki su skupljali za sutra, pa im se kruh zaboravili, neka shvate da si Ti tak, bez obzira na to što to, dugoročno, može u dlanove sam te svoje urezao“ (Iz 29,16). Taj
nam je i njih služiti nego u pustinji poginu- ucrvao i pokvario. Šestog su dana treba- značiti besmisao i propast. Zato čovjeku da- osjećaj urezanosti u Božje dlanove i Božje
jedino dobro, da Ti daješ mir. našnjice treba iznositi jasne stavove Crkve i
ti!“ (Izl 14,12). li skupiti dvostruko jer sedmi da je bio po- srce hrani hodočasnika i vraća ga u blizinu
Ponovno su preko Mojsija mrmljali na svećen Gospodinu i taj dan nije bilo kruha Hvala Ti za Tvoju ljubav koju Božje zapovijedi te se čuvati da ni najmanje Gospe, čiji putovi vode Isusu i srcu Crkve.
ne upadnemo u napast razvodnjavanja Isu-
Boga kod Mara u pustinji Šur kad tri dana za skupljanje. Kruh koji je ostao preko noći nam iskazuješ ukazanjima Marije, sove poruke i uloge Crkve i sakramentalnog
nisu imali vode: „Što ćemo piti?“ Tu je Bog šestog na sedmi dan nije se ucrvao ni po- života. Čovjek, napose mlad, hoće izazove
dao zakon i pravo i stavio ih na kušnju, za- kvario. Nu, neki su ipak i sedmog dana izišli Kraljice Mira. Daj nam na njezin i treba mu jasno artikulirati što se od njega
tim se preko Mojsija obratio narodu: „Budeš skupljati kruh, ali ga nisu našli pa Gospodin zagovor milost da Ti odgovorimo traži i očekuje, otklonivši „slatke“ priče kako
li zdušno slušao glas Jahve, Boga svoga, vr- reče Mojsiju: „Dokle ćete odbijati da se poje taj put lagan. Zato osobu nemojmo poku-
šeći što je pravo u njegovim očima, budeš li korite mojim zapovijedima i mojim zakoni- na pozive koje nam po njoj šalješ šavati izolirati i sankcijama zaštićivati od po-
pružao svoje uho njegovim zapovijedima i ma?“ (Izl 16,28). nude svijeta, nego svoje snage usmjerimo da
i proslavimo Tvoju ljubav sada i joj pomognemo da zna kritički promatrati
držao njegove zakone, nikakvih bolesti koje Čovjek često ne vidi i ne pouzdaje se u
sam pustio na Egipćane na vas ne ću pušta- Božju prisutnost, snagu, blagoslov i provid- uvijeke. Tako neka bude. društvo i birati između dobra i zla.
ti. Jer ja sam Jahve koji dajem zdravlje“ (Izl nost. Umjesto pouzdanja u Boga, uzda se u U takvoj civilizacijskoj perspektivi općega
globalizma, Međugorje se uzdiže kao mjesto
Foto ICMM
15,26). sebe i svoju moć. Kad god se uzda isključivo
gdje se jasno i bez sustezanja čuju riječi koje
Narod je ponovno mrmljao protiv Mojsi- u svoju moć i svoju snagu, doživi razaranje, fra Slavko Barbarić preko križa, odricanja, muke i trpljenja vode
ja i Arona, ustavši protiv Gospodina kad je glad, žeđ, i izgubi se na putu. do obraćenja i smislenosti. Kad se ljude sve

Odjeci u svijetu Odjeci u svijetu
Živimo s Međugorjem
a cilj nam je da taj broj poraste. Nadam se da ni smatram primjerom Katoličkoj Crkvi u ci- Posljednjih dvadesetak godina čovjek je
će naše frekvencije biti dostupne u cijeloj Sje- jelom svijetu. Iskustvo koje sam ovdje stekao glavninu svojih snaga usredotočio na materi-
vernoj Americi. pratit će me do konca života. jalno, na imati novac, imati moć, no događaji
nam pokazuju da sve to pada u vodu. Ja živim
Naši su gosti vlč. Walter Tonelotto, župnik dviju župa u New Yorku, SAD i ravnatelj Ovo je Svećenička godina. U njoj je Sve- Što ste posjetili u Međugorju? na Manhattanu, uz sami Wall Street, gdje se
ti Otac svećenike pozvao da putem me- Kad sam došao, iskreno govoreći, nisam nalaze sve banke ovoga svijeta, a one su upro-
talijanskog programa Radio Marije za New York, Antonia Monaco, župljanka župe Svetoga dija evangeliziraju. Zasigurno radite po znao ukazuje li se ili ne Gospa u ovom mje- pastile ostatak svijeta. Ljudi traže odgovore,
Duha te John Tenaglia, mladi filmski radnik. tom pozivu? stu, ali kad smo molili kod Plavog križa, zai- a ovo je pravi trenutak ljudima pokazati isti-
Da, u našoj golemoj zemlji trudimo se sta sam osjetio prisutnost Neba. Ovdje čovjek nu i pravi put. Amerikanci su vrlo religiozni,
Priredila Višnja Spajić otvoriti medijski prostor za Riječ Božju. iskusi tako duboki mir i nemoguće je i pomi- a mi kršćani, nažalost, pravimo propuste, na-
sliti da se Gospa zaista ne ukazuje. Naravno, ime ne svjedočimo svoju vjeru drugima. Du-
Velečasni Tonelotto, jeste li već bili u šem se programu govori samo ono što je pro- dišnji cilj obitelji Radio Marije u svijetu jest Radio Marija – izvor znanja molili smo krunicu na Podbrdu, križni put na boko se nadam da će Amerika postati snažna
D
Međugorju? vjereno i dopušteno od Crkve, uz odobrenje omogućiti da ljudi na cijelom afričkom konti- Križevcu i svaki dan bili na večernjem moli- kršćanska zemlja.
a, 1989. godine prvi sam put bio mjesnog biskupa. Jedanput godišnje direkto- nentu mogu pratiti naš program. U zemljama Gospođo Monaco, volonterka ste u župi tvenom programu.
ovdje, a kad sam postao ravnatelj ri imaju sastanak u Italiji kako bismo obavili gdje nema struje studiji su opremljeni solar- Svetoga Duha. U čemu se sastoji Vaš rad? Koji je cilj Svećeničke godine, jer nije
Radio Marije počeo sam redovi- godišnju reviziju i planirali daljnji rad. Prava, nom energijom pa naš program dolazi u naj- Ja sam euharistijski ministrant i predsjed- Stalno je kamera uz Vas. Hoćete li taj mir lako biti svećenik?
to organizirati hodočašća u Me- istinska snaga svake naše postaje jesu drago- siromašnije kutke svijeta. U posljednje vrije- nica sam Marijine legije. Radim u župnom o kojem govorite posvjedočiti i nekim Rekao bih da je prvi zadatak nas svećeni-
đugorje. Nastavljamo dolaziti i u ovom vre- voljci, angažirani laici u Crkvi, koji nesebič- me služimo se novim tehnologijama pa se naš uredu, kuham za svećenike, držim vjeronauk svojim filmom? ka da budemo radosni. Mlade privlače samo
menu sveopće gospodarske krize jer nam je no daju svoje vrijeme za ovaj radio, a brinu program može čuti na internetu, Ipodu, Ifo- i kao euharistijski ministrant obilazim teško Daleko od toga da sam neki profesionalni radosni svećenici. Kad se posvjedoči ljepota i
potrebno doći osnažiti se u ovom mjestu mise i za financije kako bismo bez poteškoća nu itd. Smatramo se dijelom programa evan- bolesne u župi i nosim im pričest. filmaš no, što god u budućnosti budem činio, veličina svećeničkog poziva, onda će se i mla-
losti. Svakog mjeseca pratimo novu Gospinu mogli djelovati. Jedna od glavnih zadaća na- gelizacije, koji će dosegnuti svaku stopu ku- nastojat ću svjedočiti svoju vjeru. di ljudi osjetiti pozvanima. Drugo, kad sam ja
poruku i, mogu reći, živimo s Međugorjem. ših dragovoljaca jest promocija našeg radi- gle zemaljske. Jeste li prije bili u Međugorju? bio mlad i kad sam osjetio svećenički poziv,
I mnogi Hrvati u New Yorku slušaju Radio ja, i to u svim oblastima života. Na taj način Ovo je moj prvi dolazak. Teško mi je go- Koliko mladi slušaju Radio Mariju i prido- svi su mi pljeskali na toj mojoj odluci, a da-
Mariju na talijanskom. Radio Marija postao je za ljude i radio koje- Koliko vas slušatelja sluša? voriti o dojmovima jer sam, jednostavno, prenosi li to promjeni njihova života? nas, kad mladić ili djevojka posvjedoče otvo-
ga su stvorili ljudi. Svaku našu emisiju čini U SAD-u ima preko 260 milijuna stanov- plavljena iskustvom. Imam duboku pobožnost Nažalost, u Americi malo mladih ljudi slu- renost prema svećeničkom ili redovničkom
Recite nam nešto o početcima Radio pola pripremljenog programa, a pola se daje nika, a zasad nas sluša oko milijun i pol lju- prema Gospi i odavno sanjam doći u Među- ša Radio Mariju. No, uz pomoć vlč. Waltera, pozivu, nažalost, svi ih nastoje obeshrabri-
Marije u Italiji i New Yorku. na raspolaganje slušateljima. Glavni ovogodi. Imamo 7 FM postaja u južnim državama, gorje. Gospa je bila uza me i pomogla mi je u spreman sam dati sve od sebe i pripremati tati. Želim reći, bitno je da ljudi, narod Božji,
Radio Marija u Italiji je počela emitirati najtežim trenutcima moga života. Sretna sam kav program koji će privući mlade ljude i za- cijene one koji se odluče na svećenički i re-
1981. godine, kao plod ukazanja u Međugor- da sam mogla doći u Međugorje i Gospi za- interesirati ih da ostanu s nama. Potrebna je dovnički poziv. Usudio bih se reći da je među
ju. Ljudi koji su pokrenuli Radio Mariju odre- hvaliti za njezinu prisutnost u mome životu. velika budilica koja će mlade probuditi iz le- inim pokretima obnove unutar Crkve mnogo
da su bili međugorski hodočasnici, a tu su i targije i osvijestiti ih za ono što se događa oko mladih koji osjećaju želju odgovoriti na Bož-
nadahnuti da počnu taj pothvat. Riječ je o sku- Na koji način osjećate Gospinu svakidaš- nas. ji poziv. Također bih se usudio reći da, prem-
pini angažiranih laika koji su se zdušno potru- nju prisutnost i milost u svome životu? da imamo sve manje svećenika, sve je više lju-
dili da utemelje ovaj radio koji danas djeluje u Moj dan počinje s Radio Marijom jer ga Crkva nije u krizi di života posvećena Bogu pa se ne bih složio s
52 zemlje u svijetu. Godine 1992. počeli smo uključim čim se probudim. Taj je radio izvor tvrdnjom da je Crkva u krizi, ona samo prola-
putem satelita prenositi program Radio Ma- znanja i imamo priliku mnogo naučiti. Potom O. Tonelotto, koliko mladih ima u Vašim zi kroz promjene. Crkva svakim danom jača.
rije za New York, a godine 1997. počeli smo idem u crkvu, na krunicu i sv. Misu. Zahvalju- hodočasničkim skupinama? Mislim da će za nekoliko godina biti sve više
emitirati na španjolskom i pokrili smo cijeli jući tome što imamo divnog svećenika, naša Teško je mlade ljude privući da se odluče laika koji će se angažirati.
južnoamerički kontinent. Prije sedam godina župa polako raste. Dosta vremena provodim na hodočašće u Međugorje. Za Festival mla-
počeli smo emitirati program na engleskom s mladima, i uvijek im kažem, kad imaju pro- dih doći će jedan mladi svećenik iz Brookl- Za što ste se u Međugorju ovih dana naj-
jeziku, a od prije nekoliko tjedana emitiramo blema, sjetite se da u džepu imate krunice, yna, a sam nastojim ohrabriti jednu skupi- više molili?
program na engleskom jeziku iz New Yorka. prihvatite se molitve i problemi nestaju. nu mladih da mu se pridruže. Imate pravo, Molio sam u prvom redu za sebe jer je
I to je velika milost jer smo 20 godina treba- ovaj prostor na poseban način djeluje na mla- prošlo 2 godine kako nisam bio u Međugor-
li čekati da počnemo s emitiranjem ovakvog Međugorje je primjer Katoličkoj Crkvi de ljude i vidi se velika, znakovita promjena u ju a osjećao sam duboku potrebu i želju da
marijanskog programa. Očekujemo da ćemo njihovim životima i angažmanu u Crkvi. Oni- se vratim. Samom mi je bila potrebna sna-
za nekoliko mjeseci naš program početi emi- S nama je i jedan takav mladi čovjek, ma koji dođu u Međugorje ne treba više ni- ga. Drugo za što sam se molio jesu moje dvije
tirati i u Chicagu, a već imamo dozvolu da za- John Tenaglia, koji se bavi filmom. Reci- šta objašnjavati jer im je sve jasno. Bitno je da župe i, posebno, mladi ljudi.
počnemo emitiranje programa za Indijance u te nam svoja iskustva Međugorja? se odluče doći, a kad dođu, Gospa se pobrine
Južnoj Dakoti. Imamo i dvije postaje koje se Od ranog djetinjstva redovito idem u crkvu za sve ostalo. Moramo ići polako. Da budem Što je poruka ovog Vašeg dolaska i rada
nalaze u „crnoj“, protestantskoj Americi. no, da budem iskren, nisam dovoljno razumi- iskren, Crkva u Americi, ona engleskog go- na Radio Mariji?
jevao svoju vjeru. O. Walter mi je poslao elek- vornog područja, slabo poznaje Međugorje i Najprije, to je zahvalnost što imamo vjeru
Što slušateljima znači program Radio tronsku poruku da pođem s njime u Među- odlučio sam u programu Radio Marije na en- kakvu nitko na svijetu nema. Živim u sredi-
Marije, tko bira program? gorje. Bio sam malo zbunjen jer nisam znao gleskom jeziku čitati Gospine poruke iz Me- štu New Yorka, gdje 80 posto ljudi ne zna tko
Program bira direktor, a predsjednik zbog čega bih trebao ići, premda sam ponešto đugorja. Vjerujem da će ljudi, slušajući te poje Isus Krist, i jednostavno sam Bogu zahva-
upravlja postajom. Imamo 8 sati molitvenog znao o ukazanjima u ovom mjestu. To me je ruke, pronaći potrebnu nadu i odlučiti se ići lan što sam primio svoju katoličku vjeru i što
programa, 8 sati posvećeno je ljudskom ra- ponukalo da malo dublje razmišljam o svojoj s Gospom. Uskoro planiram dovesti skupinu u njoj živim. Mi kršćani, katolici, moramo biti
zvitku, a 8 sati čini vjeronauk. Takva je struk- vjeri, i na koncu sam odlučio poći. Sada znam kineskih katolika iz SAD-a, a ja sam siguran radosni i pokazati tu radost drugima, onima
tura u temeljima svake Radio Marije u svijetu. da je to bila odlična odluka! Meni se čini da je da Gospa ima veliki plan s Amerikom. koji nisu upoznali Krista. Ako im to pokaže-
Direktor je redovito svećenik i on pronala- Međugorje samo središte katoličke vjere da- mo, oni će nas slijediti.
zi teologe koji prave program koji mora biti nas; iskrenost, nada i istina koje sam našao Po Vašim spoznajama, koliko današnji
Snimila Višnja Spajić
u skladu s crkvenim učenjem. Dakle, u na- u ovom malenom selu u Bosni i Hercegovi- čovjek treba Boga i kad ga traži? (Prevela Anka Blažević)

Hodočasničke staze Hodočasničke staze
Blažena Djevica Marija

moljenjem krunice, marijanskim pjesmama i platna. Krstili su ga drugi dan poslije rođenja poći u Zaragozu, u svetište Gospe od Pila-
poljupcem pilara (stupa), koji je na manjem na ime Guillaume. U sakramentu sv. potvrde, ra. Da bi preživio, o. Chaminade pravio je
dijelu otkriven. Zbog velike upotrebe nastao zbog velike ljubavi prema Marijinu zaručni- kipiće, a ostalo je vrijeme provodio u moli-
od Pilara
je vidljiv trag na tom otkrivenom mjestu. ku, uzeo je ime Josip. tvi na koljenima pred čudotvornom slikom
Muzej Gospe od Pilara, koji se nalazi u sa- Majka ga je često vodila u crkvu i ulila mu Gospe od Pilara. U sabranosti, moleći i me-
kristiji, vrlo je bogat dragocjenostima, među ljubav prema Gospi, tako jaku i nježnu da je ditirajući, Gospa mu je rasvijetlila buduće
koje spadaju plaštevi s kipa koje su često tra- Gospa bila i najomiljeniji lik njegova buduće- poslanje: utemeljenje nove redovničke za-
žili istaknuti ljudi prije smrti da bi umrli pod ga apostolata. S dvadeset četiri godine zare- jednice.
Svetište Gospe od Pilara (Stupa) u Zaragozi stoljećima privlači mnoštvo hodočasnika. tim plaštem Gospe od Pilara, što je bio slučaj đen je za svećenika. Pet godina poslije, 1790., Tako se 1817. rodila „Marijina zajed-
Blagdan „pilarica“, 12. listopada, dan je španjolštine, odnosno dan Španjolske i svih naroda i s kraljem Alfonzom XIII., koji je umro 1941. u Bordeauxu, dok je bjesnilo progonstvo pro- nica“, redovnici bez posebnog odijela koji
španjolskog jezika i kulture. u progonstvu. tiv Crkve – svećenici koji se nisu zakleli na su kao znak prepoznavanja na napršnjaku
Jedna posebna pobožnost, ona Djevici od Građanski ustav bili su istjerani iz Francuske desne ruke nosili zlatan prsten. Uskoro su
Priredio fra Karlo Lovrić Pilara iz Zaragoze, bila je u srcu brojnih sve- – Chaminade je ipak ostao ilegalno živjeti. otvorili prvu, a potom i druge škole, sve
N
ajstarije svetište u Španjolskoj, kva posvećena Djevici u Zaragozi bila majka Kad se napokon vratio u Calandu s drve-
možda i u kršćanstvu, ovo je Gos- svih crkava u gradu, a sv. Vincencije obavljao nom nogom i štakom, počeo je prositi idući i
pe od Pilara, odnosno Gospe od je službu đakona u vrijeme biskupa Valerija“. do obližnjih mjesta. Ali 29. ožujka 1640. vra-
Stupa u Zaragozi. Godine 1118. Zaragoza, oslobodivši se musli- tio se kući. Navečer je, kao i obično, zazvao
Barokna građevina pravokutnog oblika manske vlasti, opet postaje glavnim gradom Gospu od Pilara i usnuo u dubok san. Uju-
podijeljena je u tri lađe. Velasquez, Francisco Aragonskog kraljevstva, a 1294. obnovljena je tro se, međutim, probudio s obje noge. Upo-
de Goya, Ramon i Francisco Bayen bogato su crkvica „Svete Djevice od Pilara“ da bi prima- zorio je svoje roditelje da mu je desna noga,
je ukrasili i freskama oslikali. Duga je 135, ši- la sve brojnije hodočasnike. amputirana prije dvije godine i pet mjeseci,
roka 59 metara. Ima 4 tornja i 11 kupola, od U vrijeme ujedinjenja Španjolske (15. st.), na istom mjestu gdje je bila i prije nesreće.
kojih je ona srednja posebno veličanstvena, zaslugom aragonskog kralja Ferdinanda Ka- Mjesni je biskup odmah imenovao istraž-
visoka je skoro 80 metara. Legenda kaže da je tolika i kraljice Izabele Kastiljske, njegove za- no povjerenstvo. Njegovi su članovi poš-
sv. Jakov apostol Stariji već oko 40. godine sa- ručnice, potvrdilo se štovanje Gospe od Pila- li na bolničko groblje potražiti pohranje-
gradio prvu kapelicu na uspomenu čudesnog ra na nacionalnoj razini. Otkrićem Amerike nu nogu, ali je tamo nisu našli. Vijest o čudu
„dolaska“ Djevice iz Jeruzalema u Zaragozu njezino štovanje stiže i u Novi Svijet: 1492. go- brzo se proširila u cijeloj Španjolskoj i bila
da bi ohrabrila razočaranoga Apostola zbog dine saraceni su definitivno istjerani iz Špa- je povodom izgradnje velikoga svetišta. Iz-
neuspjeha u propovijedanju. „Pilar“ je alaba- njolske, a Kristofor Columbo je otplovio s tri gradnja je započela 1681., a crkva je po-
streni stup na koji je Gospa stavila noge. karavele od kojih se jedna zvala „Sveta Mari- svećena 10. listopada 1872. godine. Na po-
Gospa je u to vrijeme imala 54 godine. Do- ja“ i otkrio je novi kontinent Ameriku, a nad- četku središnje lađe svetišta smještena je
bila je od svoga Sina Isusa nalog: „Predraga nevak otkrića upravo se poklapa s blagdanom „Sveta Kapelica“, u kojoj se časti kipić Djevi-
moja majko, pođi k Jakovu Starijem i reci mu Gospe od Pilara, 12. listopada. ce s Djetetom iz XIV. stoljeća, Djevice koja
prije nego se vrati u Jeruzalem da treba sagra- Možda zbog svih ovih okolnosti, 12. listo- stavlja noge na broncom i srebrom prekri-
diti svetište tebi u čast, jednu crkvu u kojoj ćeš pada proglašen je g. 1958. festa pilarica, da- veni „pilar“. Odjevena je u različite plašteve,
biti čašćena i zazivana.“ nom španjolštine, odnosno svih naroda koji prema liturgijskim vremenima i okolnostima.
gaje španjolski jezik i kulturu. Djevica s Djetetom okrunjena je 20. svibnja
Crkva posvećena Djevici 1905. i ukrašena s deset tisuća dragocjenih bi-
Jakov je otputovao iz Jaffe da bi stigao na Čudo u Calandi sera, a blagoslovio ju je papa Pio X.
kraj Zemlje, a prije nego se uputio Gospa mu Godine 1640. jedno posebno čudo učinilo
je obećala da će ga posjetiti tijekom putova- je ovo svetište još slavnijim. Osamnaestogo- Pobožnost bez granica
nja. Tako ga je posjetila u Aragoniji, gdje je Ja- dišnji mladić Miguel-Juan Pelicer iz Calande Gospa od Pilara, kao zaštitnica Španjolske,
kov propovijedao evanđelje. Ukazala mu se na pao je s kola koja su vukle dvije mazge i dos- stoljećima privlači mnoštvo hodočasnika ra-
jednom mramornom stupu kako bi ga ohra- pio pod kotač koji mu je slomio goljenicu de- zličitog socijalnog položaja: od seljaka do špa-
brila da nastavi propovijedati. Povjerila mu je sne noge. U bolnici su mu odmah savjetovali njolskih kraljeva, od Ferdinanda Katolika do
dužnost da njoj u čast podigne crkvu gdje bi amputaciju noge, četiri prsta ispod koljena. Juana Carlosa, od kardinala Retza 1654. do
se čuvao taj mramorni stup. Gospa se posluži- Prije operativnoga zahvata unesrećeni mla- pape Ivana Pavla II. 1982. godine.
la bilokacijom, to jest ukazala se u Španjolskoj dić se uputio do Gospe od Pilara da bi obavio Mnoge španjolske obitelji svojoj djeci daju
dok je još bila živa u Jeruzalemu ili Efezu. svoju kršćansku dužnost, odnosno primio sa- ime Pilar i trude se imati i svetu sliku u svo-
Neki mistici, kao časna Marija d’Agreda kramente bolesničkog pomazanja, ispovijedi i joj kući. Brojni oltari i kapelice u Španjolskoj
(1665.) i Ana Katarina Emmerick potvrdi- pričesti. Nakon intervencije, odnosno ampu- i u Latinskoj Americi posvećeni su Gospi od taca i blaženika Crkve. Između sviju treba na Za vrijeme terora, na ulicama Bordea- do sveučilišta i kolegija. Svi su nosili ka-
le su ovu prastaru predaju u svojim objava- tacije noge, opet se vratio Gospi da joj zahva- Pilara. Ima jedna španjolska pučka pjesma poseban način spomenuti lik blaženoga Gu- uxa često se moglo susresti jednoga radnika rakteristično M iznad kojega je bio križ.
ma i vizijama, ali već godine 1200. naveden je li što je ostao na životu. Kako više nije mogao u kojoj pripjev opravdano ponavlja ovu jed- illaume-Josepha Chaminade, kojega je papa pokrpanih haljina koji se, okrećući bakre- Njihovo širenje više se nije moglo zausta-
događaj koji se smatra prvim pismenim do- raditi, Miguel-Juan se svrstao među prosjake nostavnu istinu: „Es la virgen del Pilar, la que Ivan Pavao II. 3. rujna 2000. uzdigao na čast ni kotao na glavi, zaustavljao ispod prozora viti.
kumentom o Gospi od Pilara. Treba također koji su na ulazu u baziliku tražili milostinju. mas altares tiene, y no hai un buen español, oltara. kuća ponavljajući glasno: „limar“. Bio je to Bio je to projekt koji je blaženi Chaminade
reći, istini za ljubav, da je crkva „Svete Mari- U međuvremenu, svaki put kad se obnavljalo que en su pecho no la lleve“ (Djevica je od Ovaj genijalni Marijin apostol, koji je ži- otac Chaminade koji je, prerušen, dolazio vidio na podnožju Gospe od Stupa u Zarago-
je unutar zidina“ postojala i prije invazije Ara- ulje u 77 srebrnih kandila, spuštao se u Gospi- Pilara koja ima više oltara, nema ni jednoga vio u vremenima dviju krvavih revolucija, ro- u obitelji i vršio svoju svećeničku dužnost. zi; služenje Crkvi u razdoblju posebice teške
pa 711. godine. Monah Aimoinus, stigavši nu kapelicu i čistio uljem svoje rane, iako mu Španjolca koji je ne nosi u srcu). A je li zbi- dio se 8. travnja 1761. u Périgueuxu, u sre- Godine 1797. ipak su ga uhvatili i osudili na povijesti u Europi, kao produženje djela Maj-
u Španjolsku 855. godine da potraži relikvije kirurg savjetovao da se ne služi uljem jer us- lja tako i danas?! Hodočašća traju tijekom ci- dišnjoj Francuskoj, kao četrnaesto dijete u izgon iz Francuske. Zbog snažne pobožno- ke Božje u svijetu, savez s Marijom radi Kri-
je (moći) sv. Vincencija, pisao je da je „cr- porava zarastanje rana. jele godine i uvijek završavaju svetom Misom, roditelja koji su se bavili malom trgovinom sti prema Blaženoj Djevici Mariji odlučio je stove proslave.

Tjedni molitveni program
(P)ogledi iz suvremenosti ljetni raspored (od 1. svibnja do obljetnice ukazanja)
Da je nije bilo
Drago mi je da se u prigodi obljetnice
Gospina ukazanja u hrvatskom narodu sla-
vi Dan državnosti. Protuslovno, ali za to su
zaslužni komunisti. Izišli su iz Hrvatskog
Duhan, vino, rad u inozemstvu. Možemo li se sjetiti tih državnog sabora kad su se donosile ured-
vremena? Jamačno da možemo mi iz kraja u kojem be o hrvatskom osamostaljivanju. I onda
se ukazala Kraljica Mira. A onda komunizam, milicija, iznenada predložiše ovaj nadnevak. Ne tre-
ba si umišljati da su to učinili zbog pokaja-
olovna šutnja. E, toga će se jamačno sjetiti i drugi diljem nja. Ma kakvi, njihova duhovnost izgrađena
drage nam domovine. Tuđinci, sa Zapada, ne će. Oni će je na nekim drugim temeljima. U razdo- O međugorskim događajima
se najvjerojatnije sjećati da ih je nedjeljom bilo manje u blju „detuđmanizacije“ međutim pomaknu- te odjecima u svijetu i u Crkvi
še i taj nadnevak, učinivši bolje. Sada svatko čitajte u Glasniku mira,
crkvi, a o običnim danima da i ne govorimo. Da, bila su onaj tko želi, bez obzira na to bio zaposlen mjesečniku
to vremena prije nego što nam Gospa progovori. Svima, ili ne, može doći svojoj Kraljici Mira. Tom Informativnog centra MIR
bez iznimke! I ništa više ne bi isto. Započe nova povijest, prilikom jamačno će joj zahvaliti što je slo-
boda uopće došla. Tih godina sve je bilo Međugorje.
odnosno novi svjetski poredak. protiv nje. Čak i oni koji se vole naziva-
ti „međunarodnim čimbenicima“. Samo su Surađujte u Glasniku mira.
Miljenko Stojić zlokobno zveckali milicijski pendreci. Ni- Podijelite svoje dojmove i
S
smo se međutim dali zbuniti. Gospa je bila iskustva.
ada nakon toliko godina mislim uz nas i pobijedili smo. Naši bojovnici no-
da je na mjestu malo se preispi- sili su krunice oko vrata i čuvali svoj dom. Uredništvo:
tati koje su novine unesene u naš Možda se svega ovoga ne bi trebalo prisje- Glasnik mira, Gospin trg 1,
život. Svatko osobno najbolje ćati? Dajte, molim vas! Kako se može zani- 88266 Međugorje, BiH
Tel.: 00 387 36 653 327
zna na što može uprijeti prstom, ali ova- jekati svoja duhovnost? Nije li možda riječ Faks: 00 387 36 651 300
ko općenito gledajući možemo li reći da o pokušaju da nas preoblikuju duhovnošću E-mail: kreso.sego@medjugorje.hr
je to bratstvo, jedinstvo, ljubav...? Podra- koja njima odgovara? Sve mi se čini da bi
zumijeva se da tu ne mislim na socijali- u tome grmu mogao ležati zec. Pogledajmo
stičke, komunističke, masonske ili slične samo oko sebe. Sve više i više na pozornicu Preporučite drugima Glasnik mira.
pojmove, nego na one Isusove. Izgovo- izbijaju one stvari koje smo već počeli zabo- Poklonite im godišnju pretplatu.
rio ih je jednog dana i ostavio nam ih ravljati, a sve više i više u pozadinu počinju Pretplatite se na Glasnik mira.
kao zalog za budućnost. Bila su to ona odlaziti one na koje smo se počeli navika-
vremena dok je uskrsnuo, a još nije bio vati kao na nešto prirodno i samorazumlji- Služba pretplate:
Tel.: 00 387 36 653 342
uzašao na nebo. Zajednica mala i pre- vo. Neka nama dakle naše Gospe i put će E-mail: lidija_paris@medjugorje.hr
plašena. Jedan čak nedostaje: Juda. Ba- nam biti mnogo jednostavniji i mnogo ra-
vio se izdajom pa presudio sam sebi. Ni- zumljiviji.
malo obećavajući početak. A Isus ih je Stvarno, da nije bilo Gospe kako bi stva-
htio poslati u čitav svijet. Priča im sto- ri izgledale? Možemo li si to zamisliti? Meni
ga o jedinstvu. Nije broj bitan, bitno je se nešto ne da, jer nisam volio ta bivša vre-
samo da se zajedno drže. Rodit će to u mena. Daleko im kuća bila. Tek s Kraljicom
njima bratstvo koje nikakve poteškoće Mira postala su podnošljivija. Ćutili smo
ne će moći slomiti. Tu je naravno i lju- negdje u sebi da će nas ona iščupati iz njiho-
bav kao klica koja neprestano raste i ra- vih kandža. I bi tako. Kao na početku Svetog
zvija se. Kraljica Mira ništa drugo nije pisma kad Bog stvaraše svjetlo. A ono razbi
učinila. Govorila nam je i govori slič- tamu. Tako i Kraljica Mira svojim svjetlom
ne riječi. Mijenjamo li se i dopuštamo razbi svu tamu ovdje kod nas i tamu po svi-
da na ispražnjeno Judino mjesto bu- jetu. Tek vođen ovom misli mogu zaploviti
demo izabrani poput Matije ili imamo i u ta zlosretna vremena. Sačuvat će me da
nekih važnijih životnih poslova i po- ih ne grizem i da me ne grizu. Ali pomoći
slanja? Malo nezgodno pitanje pred po- će mi ona i danas. Ponekad mi se ta vreme-
četak godišnjih odmora, ali mislim da je na učine ništa u usporedbi s onim što nas
na mjestu. Nije Kraljica Mira događaj u sada okružuje. Naglasak je prenesen na ubi-
gradu, nego prorok koji nas s krivih sta- janje duha, ne više tijela. Ono pada na kra-
za vraća na one prave. Znamo da griješi- ju, prošla su vremena kad je padalo prvo.
mo kolikogod bili ponosni. Ne preostaje Koja je razlika? Pa, eto, u načinu izvođenja,
nam ništa drugo nego dopustiti poni-
ako je to nekomu bitno.

znosti da ponovno progovori u nama i I tako, ruku pod ruku, kao pravi ujedi-
naše uši okrene prema glasu one koja je njeni narodi poći nam je ovim svijetom.
jednoga dana rodila našega Stvoritelja. Učenici smo Kraljice Mira i nemamo se
Ona je tako jednostavna, bistra, lijepa, čega stidjeti.
ponizna, blaga, suvremena...

Foto Đani
Došli smo Ti,

Majko draga!

Medjugorje 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Medjugorje 2010

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Medjugorje 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godište V. • Broj 6 • Međugorje • Lipanj 2010.

Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 3

4 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 5

Bog vam je dao milost živjeti i

6 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 7

Kod Marije, uz Isusa,

ljudi pronalaze svoj šao na križ i mislili su da je s njim gotovo.

zavičaj i svoj dom

8 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 9

Gospa od Anđela Izbor župe Međugorje i vidjelaca

10 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 11

Snimio Stanko Jerković

12 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 13

14 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 15

Od Bonaventure do Duns Skota

16 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 17

18 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 19

Čin posvete svećenika

Zaručnice Duha Svetoga,

Odvjetnice i Posrednice svih milosti,

Pun divljenja i zahvalnosti zbog tvoje neprestane nazočnosti među nama,

8 i 11 sati - Sv. Mise na hrvatskom jeziku, Mise na

24 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 25

Trampolin Majkama s ljubavlju

26 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 27

Međugorje je moj novi dom

28 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 29

Snimio Tvrtko Bojić

30 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 31

32 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 33

34 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 35

Blažena Djevica Marija

36 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 37

ako je to nekomu bitno.

38 | Glasnik mira | Međugorje Lipanj 2010. | Broj 6 | Godište V. | 39

Došli smo Ti,

You might also like