Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                

Gini koeficijent

U ekonomiji, Ginijev koeficijent, koji se ponekad naziva Gini indeks, ili Gini omjer, je mjera statističke disperzije namijenjene predstavljanju dohotka ili bogatstva raspodjele stanovnika jedne nacije, a najčešće je mjerenje nejednakosti. Razvio ga je italijanski statističar i sociolog Corrado Gini, a objavio je u svom radu iz 1912. godine Variability and Mutability (talijanski: Variabilità e mutabilità).[1][2]

Ginijev-Koeffizient (u %) dohodovnih nejednakosti (Svjetska banka 2014.)

Gini koeficijent mjeri nejednakost vrijednosti raspodjele frekvencija (na primjer, nivoa prihoda). Gini koeficijent nula izražava savršenu jednakost, gdje su sve vrijednosti iste (na primjer, gdje svi imaju isti dohodak). Gini koeficijent od jedan (ili 100%) izražava maksimalnu nejednakost među vrijednostima (npr. Za veliki broj ljudi, gdje samo jedna osoba ima svu zaradu ili potrošnju, a svi ostali nemaju nijednu, Gini koeficijent bit će gotovo gotovo jedan.

Međutim, vrijednost veća od jedne može se dogoditi ako neke osobe predstavljaju negativan doprinos ukupnom iznosu (na primjer, imaju negativni prihod ili bogatstvo). Za veće grupe vrijednosti u blizini jedne vrlo su malo vjerojatne u praksi. S obzirom na normalizaciju i kumulativnog stanovništva i kumulativnog udjela prihoda koji se koristi za izračunavanje Gini koeficijenta, mjera nije pretjerano osjetljiva na specifičnosti raspodjele dohotka, već samo na to kako se dohotci razlikuju u odnosu na ostale članove stanovništva. . Izuzetak je u preraspodjeli prihoda što rezultira minimalnim primanjima za sve ljude. Kad bi se stanovništvo razvrstalo, ako bi njihova raspodjela dohotka bila približna dobro poznatoj funkciji, tada bi se mogle izračunati neke reprezentativne vrijednosti.

Gini koeficijent predložio je Gini kao mjerilo nejednakosti dohotka ili bogatstva. Za zemlje OECD-a, krajem 20. stoljeća, s obzirom na učinak poreza i transfernih plaćanja, koeficijent dohotka Gini kretao se između 0,24 i 0,49, s tim da je Slovenija najniža, a Meksiko najviša.

Afričke države imale su najviši Gini koeficijent prije oporezivanja u periodu 2008–2009., A Južna Afrika najviša na svijetu, za koju se procijenjuje da iznosi 0,63 do 0,7,iako se ta brojka smanjuje na 0,52 nakon što se uzme u obzir socijalna pomoć, i ponovo pada na 0,47 nakon oporezivanja. Procijenjeno je da je globalni dohodovni koeficijent Gini u 2005. između 0,61 i 0,68 iznosio između različitih izvora.[3]

Postoje neka pitanja u tumačenju Ginijevog koeficijenta. Ista vrijednost može biti rezultat mnogih različitih krivulja distribucije. Treba uzeti u obzir demografsku strukturu. Zemlje sa starijim stanovništvom ili bebin procvat doživljavaju sve veći Gini koeficijent prije oporezivanja, čak i ako stvarna raspodjela dohotka za radne odrasle osobe ostaje stalna. Stipendisti su osmislili više od desetak varijanti Gini koeficijenta.

Gini koeficijent rangira sudjelovanje sudionika od najmanjih do najvećih, a zatim se vrši njihova kumulacija. To daje krivulju (ravna linija pod kutom od 45 stupnjeva) koja se uspoređuje s krivuljom jednakih tržišnih udjela. Krivulja koncentracije osnova je za izračunavanje ovog koeficijenta. Idealna konkurencija je ona koja je predstavljena linijom od 45 stupnjeva. Podrazumijeva da svi sudionici na tržištu imaju istu snagu. Ako se podudaraju stvarna krivulja i stvarna situacija na tržištu, tada su svi tržišni akteri jednaki. U praksi ne postoji takav uvjet. Za takav je uvjet Gini koeficijent jednak nuli. Ako se dobivena krivulja podudara s donjom vodoravnom i lijevom okomitom, tada je Ginijev koeficijent jednak. To je stanje apsolutnog monopola

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Gini koeficijent". The Market Cycle. remplaza_fecha();remplaza_fecha(ultimaFecha);. Pristupljeno 29. 11. 2019. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  2. ^ "Corrado Gini | Italian statistician". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 11. 2019.
  3. ^ "Overview". World Bank (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 11. 2019.