Razlika između verzija stranice "Astrofizika"

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Trenutna verzija na dan 13 august 2024 u 21:51

Astrofizika je grana astronomije koja se bavi fizikom svemira pridavajući veću pažnju "prirodi nebeskih tijela, nego njihovim mjestima ili kretanjima u svemiru."^[1]^[2] Među nebeskim tijelima koja se proučavaju su: Sunce, ostale zvijezde, galaksije, vansolarne planete, međuzvjezdana tvar i svemirsko mikrotalasno pozadinsko zračenje.^[3]^[4] Njihovo zračenje se ispituje kroz sve dijelove elektromagnetnog spektra, a osobine koje se ispituju su: sjaj, gustoća, temperatura i hemijski sastav. Pošto je astrofizika širok pojam, asrofizičari obično primjenjuju više disciplina iz fizike, kao što su: mehanika, elektromagnetizam, statistička mehanika, termodinamika, kvantna mehanika, relativnost, nuklearna fizika, fizika čestica, atomska, molekularna i optička fizika.

U praksi, moderno astronomsko istraživanje često uključuje znatan udio rada iz oblasti teorijske i posmatračke fizike. Još uvijek nedostižna područja istraživanja za astrofizičare, (koja su od velikog interesovanja za javnost), su njihovi pokušaji da odrede: osobine crne materije, mračne energije i crne rupe; mogućnosti putovanja kroz vrijeme, mogućnosti nastanka crvotočina, ili da li multiverzum postoji; postanak i konačna sudbina svemira.^[3] Oblasti koje proučavaju teorijski astrofizičari su: nastanak i evolucija Sunčevog sistema; zvjezdana dinamika i zvjezdana evolucija; nastanak i evolucija galaksija, magnetohidrodinamika, velike strukture svemira, materija u svemiru, porijeklo svemirskih zraka, opća relativnost, fizička kosmologija, uključujući kosmologiju struna i fiziku astrodjelića.

Astrofizika se može studirati za nivoe bakalaureat, magistar i doktor nauka na odsjecima za fiziku ili astronomiju na više univerziteta.

Također pogledajte

Astronomija

Reference

^ Keeler, James E. (novembar 1897), "The Importance of Astrophysical Research and the Relation of Astrophysics to the Other Physical Sciences", The Astrophysical Journal: An International Review of Spectroscopy and Astronomical Physics, 6 (4): 271–288, Bibcode:1897ApJ.....6..271K
^ "astrophysics". Merriam-Webster, Incorporated. Arhivirano s originala, 10. 6. 2011. Pristupljeno 22. 5. 2011.
^ ^a ^b "Focus Areas - NASA Science". nasa.gov. Arhivirano s originala, 11. 8. 2015. Pristupljeno 18. 7. 2015.
^ "astronomy". Encyclopedia Britannica.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Astrofizika

Astronomija portal
Odjeljak posvećen astronomiji

Portal "Fizika"
Odjeljak posvećen isključivo fizici

International Journal of Modern Physics D from World Scientific
Cosmic Journey: A History of Scientific Cosmology Arhivirano 21. 10. 2008. na Wayback Machine from the American Institute of Physics
Prof. Sir Harry Kroto, NL, Astrophysical Chemistry Lecture Series. 8 Freeview Lectures provided by the Vega Science Trust.
Stanford Linear Accelerator Center, Stanford, California
Institute for Space Astrophysics and Cosmic Physics
Astrophysical Journal
Astronomy and Astrophysics, a European Journal
List and directory of peer-reviewed Astronomy / Astrophysics Journals Arhivirano 18. 7. 2012. na Wayback Machine
Master of Science in Astronomy and Astrophysics
Ned Wright's Cosmology Tutorial, UCLA
UNLV Astronomy & Astrophysics department

Nedovršeni članak Astrofizika koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Keeler, James E. (novembar 1897), "The Importance of Astrophysical Research and the Relation of Astrophysics to the Other Physical Sciences", The Astrophysical Journal: An International Review of Spectroscopy and Astronomical Physics, 6 (4): 271–288, Bibcode:1897ApJ.....6..271K

[2] "astrophysics". Merriam-Webster, Incorporated. Arhivirano s originala, 10. 6. 2011. Pristupljeno 22. 5. 2011.

[nasa.gov-3] "Focus Areas - NASA Science". nasa.gov. Arhivirano s originala, 11. 8. 2015. Pristupljeno 18. 7. 2015.

[4] "astronomy". Encyclopedia Britannica.

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Red 1: / Red 1: @@
+[[Datoteka:NGC 4414 (NASA-med).jpg|right|thumb|280px|[[NGC 4414]], je tipična spiralna galaksija u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Coma Berenices]]. Ima [[prečnik]] oko 56.000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] i udaljena je nekih 60 miliona svjetlosnih godina .]]
-{{Nedostaju izvori}}
-{{AstronomijaPortal}}
+'''Astrofizika''' je grana [[astronomija|astronomije]] koja se bavi [[fizika|fizikom]] [[svemir]]a pridavajući veću pažnju "prirodi [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]], nego njihovim mjestima ili kretanjima u svemiru."<ref>{{Citation | last = Keeler | first = James E. | author-link = James E. Keeler | title = The Importance of Astrophysical Research and the Relation of Astrophysics to the Other Physical Sciences | journal = The Astrophysical Journal: An International Review of Spectroscopy and Astronomical Physics | volume = 6 | issue = 4 | pages = 271–288 | date = novembar 1897 | bibcode = 1897ApJ.....6..271K }}</ref><ref>{{cite web | title=astrophysics | publisher=Merriam-Webster, Incorporated | url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/astrophysics | access-date=22. 5. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110610085146/http://www.merriam-webster.com/dictionary/astrophysics | archive-date=10. 6. 2011 |url-status=live | url-status=live }}</ref> Među nebeskim tijelima koja se proučavaju su: [[Sunce]], ostale [[zvijezda|zvijezde]], [[galaksija|galaksije]], [[vansolarna planeta|vansolarne planete]], [[međuzvjezdana tvar]] i [[svemirsko mikrotalasno pozadinsko zračenje]].<ref name="nasa.gov">{{cite web|url=http://science.nasa.gov/astrophysics/focus-areas/|title=Focus Areas  - NASA Science|work=nasa.gov|access-date=18. 7. 2015|archive-date=11. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150811095500/http://science.nasa.gov/astrophysics/focus-areas/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40047/astronomy|title=astronomy|work=Encyclopedia Britannica}}</ref> Njihovo zračenje se ispituje kroz sve dijelove [[elektromagnetni spektar|elektromagnetnog spektra]], a osobine koje se ispituju su: [[sjaj]], [[gustoća]], [[temperatura]] i [[hemija|hemijski]] sastav. Pošto je astrofizika širok pojam, ''asrofizičari'' obično primjenjuju više disciplina iz fizike, kao što su: [[mehanika]], [[elektromagnetizam]], statistička mehanika, [[termodinamika]], [[kvantna mehanika]], [[teorija relativnosti|relativnost]], [[nuklearna fizika]], [[fizika čestica]], [[atomska, molekularna i optička fizika]].
-{{FizikaPortal}}
-'''Astrofizika''' je dio [[astronomija|astronomije]] koji se bavi proučavanjem [[fizika|fizike]] svemira, uključujući [[luminozitet]], [[gustoća|gustoću]], [[temperatura|temperaturu]] i [[hemija|hemijski]] sastav [[zvijezda]], nastanak i evoluciju [[galaksija]], svojstva [[međuzvjezdani prostor|međuzvjezdanog prostora]], [[fizikala kosmologija|fizikalnu kosmologiju]], svojstva [[crna rupa|crnih rupa]] i drugih pojava na nebu.
+U praksi, moderno astronomsko istraživanje često uključuje znatan udio rada iz oblasti [[Teorijska fizika|teorijske]] i posmatračke fizike. Još uvijek nedostižna područja istraživanja za astrofizičare, (koja su od velikog interesovanja za javnost), su njihovi pokušaji da odrede: osobine [[crna materija|crne materije]], [[mračna energija|mračne energije]] i [[crna rupa|crne rupe]]; mogućnosti [[Putovanje kroz vrijeme|putovanja kroz vrijeme]], mogućnosti nastanka [[crvotočina]], ili da li [[multiverzum]] postoji;  [[Kosmogonija|postanak]] i [[Konačna sudbina Svemira|konačna sudbina svemira]].<ref name="nasa.gov"/> Oblasti koje proučavaju teorijski astrofizičari su: [[nastanak i evolucija Sunčevog sistema]]; [[zvjezdana dinamika]] i [[zvjezdana evolucija]]; [[nastanak i evolucija galaksija]], [[magnetohidrodinamika]], [[velike strukture svemira]], [[materija]] u svemiru, porijeklo [[svemirska zraka|svemirskih zraka]], [[Opća teorija relativnosti|opća relativnost]], [[fizička kosmologija]], uključujući [[teorija struna|kosmologiju struna]] i [[fizika astrodjelića|fiziku astrodjelića]].
+Astrofizika se može studirati za nivoe [[bakalaureat]], [[magistar]] i [[doktor nauka]] na odsjecima za fiziku ili [[astronomija|astronomiju]] na više [[univerzitet]]a.
 == Također pogledajte ==
 *[[Astronomija]]
-{{Stub-fiz}}
+== Reference ==
+{{refspisak|2}}
+== Vanjski linkovi ==
 {{Commonscat|Astrophysics}}
+{{AstronomijaPortal}}
+{{FizikaPortal}}
+* [http://www.worldscinet.com/ijmpd/ijmpd.shtml International Journal of Modern Physics D] from [[World Scientific]]
+* [http://www.aip.org/history/cosmology/index.htm Cosmic Journey: A History of Scientific Cosmology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081021070242/http://www.aip.org/history/cosmology/index.htm |date=21. 10. 2008 }} from the American Institute of Physics
+* [http://www.vega.org.uk/video/subseries/16 Prof. Sir Harry Kroto, NL], Astrophysical Chemistry Lecture Series.  8 Freeview Lectures provided by the Vega Science Trust.
+* [https://web.archive.org/web/20050725210639/http://home.slac.stanford.edu/ppap.html Stanford Linear Accelerator Center, Stanford, California]
+* [http://www.iasfbo.inaf.it/ Institute for Space Astrophysics and Cosmic Physics]
+* [http://iopscience.iop.org/0004-637X/ Astrophysical Journal]
+* [http://www.aanda.org/ Astronomy and Astrophysics, a European Journal]
+* [http://www.scienceresourceworld.com/publications/journals/astronomy_journals.html List and directory of peer-reviewed Astronomy / Astrophysics Journals] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120718122530/http://www.scienceresourceworld.com/publications/journals/astronomy_journals.html |date=18. 7. 2012 }}
+* [http://master.obspm.fr/ Master of Science in Astronomy and Astrophysics]
+* [http://www.astro.ucla.edu/~wright/cosmolog.htm Ned Wright's Cosmology Tutorial, UCLA]
+* [https://www.unlv.edu/degree/ms-astronomy UNLV Astronomy & Astrophysics department]
+{{Grane astronomije}}
+{{Grane fizike}}
+{{Stub-fiz}}
 [[Kategorija:Astrofizika| ]]

p r u Grane fizike
Podjele	Primijenjena Eksperimentalna Teorijska
Energija Kretanje	Termodinamika Mehanika Klasična Lagrangeova Hamiltonova Kontinuum Nebeska Statistička Fluidi Kvantna
Talasi Polja	Gravitacija Elektromagnetizam Kvantna teorija polja Relativnost Posebna Opća
Po specijalnosti	Akcelerator Akustika Astrofizika Nuklearna Zvjezdana Heliofizika Solarna Svemir Astročestica Atomska–molekularna–optička (AMO) Računarska Kondenzirana materija Čvrsto stanje Digitalna Inženjerstvo Materijal Matematička Nuklearna Optika Geometrijska Talasna Nelinearna Kvantna Čestica Fenomenologija Plazma Polimer Statistička
Fizika i druge nauke	Biofizika Kardiofizika Biomehanika Medicinska Neurofizika Agrofizika Tlo Atmosferska fizika Hemijska Ekonofizika Geofizika Psihofizika