Elbrus
| Elbrus | |
|---|---|
 Pogled na Elbrus | |
| Najviša tačka | |
| Visina | 5642 m |
| Istaknutost | 4741 m |
| Geografija | |
  Elbrus Lokacija Elbrusa u Kavkazu | |
| Lokacija |  Rusija |
| Lanac | Kavkaz |
| Geologija | |
| Vrsta planine | Stratovulkan |
| Posljednja erupcija | 50. ± 50 godina[1] |
| Penjanje | |
| Prvi uspon | Zapadni vrh: 1874. (Florence Crauford Grove, Frederick Gardner, Horace Walker i vodiči Peter Knubel iz St. Niklausa u kantonu Valais i Ahija Sotajev) Niži vrh: 22. juli 1829. (karačajski vodič Hilar Hačirov) |
Elbrus (rus. Эльбру́с, kar-bal. Минги тау) najviši je vrh Kavkaza i Evrope s visinom od 5642 m. To je vulkan u zapadnom dijelu Kavkaskog gorja, u blizini rusko-gruzijske granice. Iako postoje različita mišljenja o tome da je Kavkaz podijeljen između Evrope i Azije, mnogi izvori slažu se da je Elbrus najviša planina cijele Evrope ili najviša u zapadnoj Aziji (za tek 32 m viša od još jednog vulkana, Damavanda u Iranu).
Etimologija
[uredi | uredi izvor]Ime Elbrus metateza je od imena Alborz, koje je izvedeno od imena Hara Berezaiti, legendarne planine iz perzijske mitologije.
Položaj
[uredi | uredi izvor]Smješten je 20 km sjeverno od glavnog lanca Velikog Kavkaza i 65 km južno-jugoistočno od ruskog grada Kislovodska. Njegova trajna ledena kapa opskrbljuje 22 lednika, koji zauzvrat daju vodu rijekama Baksanu, Kubanu i Malki.
Elbrus leži na području s aktivnim tektonskim kretanjima i povezan je s rasjedom. Ležišta magme duboko su ispod ovog uspavanog vulkana.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
3-D prikaz Elbrusa -
Elbrus i njegova 2 vrha -
Sjeverni prilaz Elbrusu, put prvih njegovih osvajača
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Elbrus: Summary". Globalni vulkanistički program. Smithsonian Institution. Arhivirano s originala, 17. 2. 2013. Pristupljeno 25. 2. 2010.
