Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Idi na sadržaj

Hipotermija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Datum izmjene: 16 maj 2024 u 03:36; autor: InternetArchiveBot (razgovor | doprinosi) (Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5)
(razl) ← Starija izmjena | Trenutna verzija (razl) | Novija izmjena → (razl)
Hiopotermija
Beskućnici mogu biti često izložen hipotermiji
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10T68
ICD-9991.6
DiseasesDB6542
eMedicinemed/1144
MeSH[http://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2010/MB_cgi?field=uid&term=D007035

Hipotermija je stanje kada je osoba toliko hladna da tjelesna temperatura padne ispod normalne.[1] Hipotermija je svaka tjelesna temperatura niža od 35,0oC. Neko sa hipotermijom počinje da drhti i ne može da prestane. Osoba tada postaje zbunjena i ponaša se čudno. Njihove riječi nemaju smisla i mogu biti nespretne. Ponekad postanu veoma umorni. Ako neko dobije hipotermiju, treba ge umotati u ćebad i odnijeti u zdravstvenu ustanovu. Ako je to nemoguće, osobu traba polahko zagrijavati i dati joj toplo piće.[2]

Nenormalna sklonost ka padanju u hipotermiju može imati i nasljedne osnove na hromosomu 3 ljudskog genoma.

Kada počne hipotermija, osoba osjeća hladnoću, počinje da drhti i ne može prekinuti drhtanje.[2][3][4][5] Osoba ne može rukama raditi komplikovanije operacije. Također ne mogu malim prstom dodirnuti palac, jer im mišići šake ne rade dobro.

Blagu hipotermiju ljekari ponekad namjerno koriste za liječenje nekih zdravstvenih problema. Oduzima krv iz kože, šaka i stopala i dovodi je u mozak i važne unutrašnje organe. Ovo pomaže kada osoba krvari od posjekotina ili drugih rana, a također pomaže kada pacijent ima srčani zastoj.[6]

Umjerena (srednja)

[uredi | uredi izvor]

Osoba počinje jako da drhti. Njeni veliki mišići ne rade dobro.[4][7] Osoba postaje blijeda, a usne, uši, prsti na rukama i nogama mogu postati plave. To je zato što organizam pokušava održati toplim najvažnije organe. Osoba može osjećati mučninu u stomaku i biti vrlo umorna, osjećati toplinu i želju da zaspi, bilo gdje (što se dešava umrlim od tzv. “bijele smrti”).[7]

Teška

[uredi | uredi izvor]

Tjelesna temperatura još više pada, ali osoba obično prestaje da drhti.[4] Ne mogu jasno govoriti; misle sporo i ne mogu da pomere ruke. Ponekad će se osoba naglo zagrijati, kao da joj je bolje, ali to samo znači da joj je sve gore. Mogu da skinu toplu odeću ili legnu da spavaju. Ako se ovo nastavi, ne mogu hodati niti odgovarati na pitanja. Njihov puls postaje slabiji, ali srce može kucati brže. Konačno, osoba umire.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Karakitsos D, Karabinis A (septembar 2008). "Hypothermia therapy after traumatic brain injury in children". N. Engl. J. Med. 359 (11): 1179–80. PMID 18788094.
  2. ^ a b Oard, Michael (1997). The Weather Book. P.O. Box 126, Green Forest, AR 72638: Master Books. ISBN 0-89051-211-6.CS1 održavanje: lokacija (link)
  3. ^ McCullough L, Arora S (decembar 2004). "Diagnosis and treatment of hypothermia". Am Fam Physician. 70 (12): 2325–32. PMID 15617296.
  4. ^ a b c Sterba, JA (1990). "Field Management of Accidental Hypothermia during Diving". United States Navy Experimental Diving Unit Technical Report. NEDU-1-90. Arhivirano s originala, 27. 7. 2011. Pristupljeno 11. 6. 2008.
  5. ^ Francis, TJR (1998). "Immersion hypothermia". South Pacific Underwater Medicine Society journal. 28 (3). ISSN 0813-1988. OCLC 16986801. Arhivirano s originala, 8. 12. 2008. Pristupljeno 11. 6. 2008.
  6. ^ "induced hypothermia". Oxford Journals. Pristupljeno 22. 2. 2014.
  7. ^ a b Cheung SS, Montie DL, White MD, Behm D (septembar 2003). "Changes in manual dexterity following short-term hand and forearm immersion in 10 degrees C water". Aviat Space Environ Med. 74 (9): 990–3. PMID 14503680. Pristupljeno 11. 6. 2008.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Šablon:Posljedice vanjskih uzroka Šablon:Podvodno ronjenje