Izbjeglica

Izbjeglica je raseljeno lice koje je prešlo državne granice i koje se ne može ili ne želi vratiti kući zbog osnovanog straha od progona. Takva osoba se može zvati tražiocem azila sve dok joj država ugovornica ili Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) ne odobri status izbjeglice ako formalno podnese zahtjev za azil. Vodeća međunarodna agencija koja koordinira zaštitu izbjeglica je Ured Ujedinjenih nacija UNHCR-a. Ujedinjeni narodi imaju drugu kancelariju za izbjeglice, Agenciju Ujedinjenih naroda za pomoć i rad (UNRWA), koja je isključivo odgovorna za podršku velikoj većini palestinskih izbjeglica.

Konrad Schumann, istočnonjemački graničar koji je bježao iz Istočne Njemačke prema Zapadnoj Njemačkoj 1962

Etimologija i upotreba

Slični izrazi na drugim jezicima opisuju događaj koji obilježava migraciju određene populacije iz mjesta porijekla. Na engleskom, izraz izbjeglica potiče od korijena riječi utočište, od starofrancuskog refuge, što znači "skrivalište". Odnosi se na "sklonište ili zaštitu od opasnosti ili nevolje", od latinskog fugere, "bježati", i refugium, "utočište, mjesto u koje se bježi natrag". U zapadnoj historiji, termin je prvi put primenjen na francuske protestantske hugenote koji traže sigurno mesto protiv katoličkog progona nakon prvog edikta iz Fontainebleaua 1540. Riječ se pojavila u engleskom jeziku kada su francuski hugenoti u velikom broju pobjegli u Britaniju nakon Fontainebleauovog edikta iz 1685. (ukidanje Nantskog edikta iz 1598.) u Francuskoj i Deklaracije o popuštanju iz 1687. u Engleskoj i Škotskoj. Riječ je značila "onaj koji traži azil", sve do oko 1916. godine, kada je evoluirala u značenje "jedan koji bježi od kuće", u ovom slučaju primijenjena na civile u Flandriji koji su krenuli na zapad kako bi pobjegli od borbi u Prvom svjetskom ratu.

Definicije

Prva moderna definicija međunarodnog izbjegličkog statusa nastala je u okviru Lige naroda, 1921. godine, od Komisije za izbjeglice. Nakon Drugog svjetskog rata, i kao odgovor na veliki broj ljudi koji bježe iz istočne Evrope, Konvencija UN-a o izbjeglicama iz 1951. definirala je "izbjeglicu" u okviru člana 1. A.2 kao svaku osobu koja:

zbog osnovanog straha da će biti proganjan zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja, nalazi se izvan zemlje svog državljanstva i nije u mogućnosti ili zbog takvog straha ne želi iskoristiti zaštite te zemlje; ili koji, zbog toga što nema državljanstvo i nalazi se izvan zemlje svog ranijeg uobičajenog boravišta kao rezultat takvih događaja, nije u mogućnosti ili, zbog takvog straha, ne želi da se vrati u nju.

Svako lice koje je zbog vanjske agresije, okupacije, strane dominacije ili događaja koji ozbiljno narušavaju javni red u bilo kojem dijelu ili u cijeloj zemlji porijekla ili državljanstva, prinuđeno da napusti mjesto svog uobičajenog boravišta kako bi potražilo utočište u drugom mjestu. izvan njegove zemlje porijekla ili državljanstva.

Regionalna, neobavezujuća latinoamerička Kartagenska deklaracija o izbjeglicama iz 1984. uključuje:

lica koja su pobjegla iz svoje zemlje jer su im životi, sigurnost ili sloboda bili ugroženi generalnim nasiljem, stranom agresijom, unutrašnjim sukobima, masovnim kršenjem ljudskih prava ili drugim okolnostima koje su ozbiljno narušile javni red.

Također pogledajte

• Međunarodni dan izbjeglica
• Nacija izbjeglica
• Svjetski dan migranata
• Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice
• Ujedinjene nacije