Uskršnji ustanak

Uskršnji ustanak obilježava historijski događaj u Republici Irskoj. Irci su se stoljećima htjeli odvojiti od Velike Britanije. Godine 1914. britanska vlada je izglasala zakon o irskoj samoupravi, no njegovo je provođenje zaustavljeno izbijanjem Prvog svjetskog rata. Republikanska stranka Sinn Féin odlučila za hitnu akciju za ocjepljenje. Isplanirali su ustanak koji će početi na Uskrsni ponedjeljak 1916. i proglasili su Irsku republiku. Naredne sedmice borci su bili prisiljeni na predaju.

Politička pozadina

Borba irskih republikanaca za autonomiju (više politička nego oružana) trajala je već neko vrijeme; dok su istovremeno, lojalisti to pokušavali spriječiti. Često se previđa činjenica da su Irski dobrovoljci, jedna od dvije glavne grupacije u ustanku, formirani kao odgovor na formiranje Alsterskih dobrovoljaca, koji su željeli da spriječe davanje autonomije Irskoj.

Liberalna britanska vlada je, Trećim aktom o parlamentarnoj autonomiji 1914. dodijelila parlamentarnu autonomiju za dvadeset šest okruga (Današnja Republika Irska), a preostalih Šest okruga (današnja Sjeverna Irska) ’privremeno’ je ostalo pod vlašću Londona. Međutim, u to doba je izbio i Prvi svjetski rat te je sprovođenje Trećeg akta u djelo odloženo.

Nedovršeni članak Uskršnji ustanak koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.