Čili
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Čili (chilli) je plod različitih tropskih vrsta paprike (uključujući i neke varijetete nama poznate domaće paprike), sa vrlo sitnim plodovima koji se suše i melju u prah. Čiliji su dugi svega 4 cm, boje žute, zelene, narandžaste ili crvene, a imaju izuzetno ljuti okus. Kada se komuške osuše i samelju dobije se kajenski papar.
Naziv čili potiče od španske riječi chile za tu vrstu paprike, s obzirom da su je Španci donijeli u Evropu za vrijeme Kolumbovih putovanja. Šarenilo naziva proizlazi iz doba kada se čili dopremao iz portugalskih i španskih kolonija u Južnoj Americi, Indiji i Africi, gdje se i danas uzgaja.
Čili je izvanredno oštrog okusa, pa je dvadesetak puta jači od obične ljute paprike. Okus mu je međutim, manje aromatičan i pikantan, boja mnogo bljeđa. Glavni sastojak koji mu daje specifičnu ljutinu je kapsaicin, materija koja, pokazalo se, snižava nivo holesterola i triglicerida u krvi, sprječava grušanje krvi, jača imunitet i ima afrodizijačka, antibakterijska i fungicidna svojstva.
Upotrebljava se za začinjanje jela od povrća, pikantnih umaka, namaza, kao dodatak kravljem siru, varivu od paprika i graha, a i važan je sastojak popularnog meksičkog jela Chili con carne. Sastavni je dio svih ljutih pikantnih umaka poput karija (currija), tabasco umaka, meksičkih salsa. Može se kombinirati i sa slatkim namirnicama.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor] | ||
