Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Idi na sadržaj

Alceste

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prizor iz opere: Smrt Alceste, naslikala Angelica Kauffmann (1741. - 1807.)

Alceste (opera Christopha Willibalda Gluka)[1] je imala premijeru 26. decembra 1767.godine. Ova opera je druga u nizu njegovih reformističkih opera (prva je Orfej i Euridika). Gluck je u štampi najavio operu prilično dugim tekstom u kojem je izložio svoje poglede na ozbiljnu operu, potrebu njene reforme i način na koji je tu reformu nastojao provesti. Alcestin predgovor je veoma važan kulturno-historijski dokument, program čitave jedne nove operne estetike. Ovo je njegov najznačajniji dio:

Odlučivši komponovati operu Alceste, nakanio sam lišiti je svih onih zloupotreba koje, udomaćene zbog loše shvaćenog častoljublja pjevača ili zbog pretjerane uslužnosti kompozitora, već davno izobličuju italijansku operu i to najsjajnije i najljepše pozorišno djelo pretvaraju u najdosadnije i najsmješnije.

Nastojao sam svesti muziku na njenu pravu ulogu: ona mora služiti poeziji zbog izraza i situacija u fabuli, ali ne smije prekidati radnju, niti joj oslabiti intezitet uzaludnim i suvišnim ukrasima. Držim da muzika mora vršiti ono isto što na ispravnom i dobro sastavljenom crtežu vrši živahnost boja, uz dobro izabrane oprečnosti između svjetla i sjene; oni oživljavaju likove ali im ne izobličavaju obrise.

Nisam, dakle, htio zaustavljati glumca na najtoplijem mjestu u dijalogu zato da odam poštovanje kakvom dosadnom pripjevu, niti ga zadržati u sred riječi na podesnom vokalu zato da bi u odaljem prijelazu iskazao gipkost svog lijepog glasa ili da mu orkestar dade vremena za hvatanje daha zbog kadence. Nisam smatrao da moram brzo prijeći drugi dio arije, makar bio strastveniji i važniji, samo zato da bih stigao redovno ponoviti četiri puta riječi prvog dijela, Niti sam završio ariju tamo gdje smisao ne završava zato da bih pjevaču omogućio da pokaže kako može po miloj volji varirati izvjesni prijelaz. Htio sam, drugim riječima, izagnati sve one zloupotrebe protiv kojih već odavno ustaju dobar ukus i razum.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Christoph Willibald Gluck | German Composer & Opera Innovator | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 9. 2023.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
  • Josip Andreis, Historija muzike, (1960.)
  • Ovaj članak sadrži i prevedene odlomke iz engleske Wikipedije.