Crna joha
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Smokva | |
|---|---|
 Crna joha | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Cvjetnice |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Fagales |
| Porodica | Betulaceae |
| Rod | Alnus |
| Vrsta | A. glutinosa |
| Dvojno ime | |
| Alnus glutinosa L. | |
Crna joha (lat. Alnus glutinosa) je bjelogorično drvo iz porodice Betulaceae.
Rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Raste na sjevernoj Zemljinoj polulopti u nizinskim šumama uz močvare, rijeke i potoke.
Izgled
[uredi | uredi izvor]Naraste do 25 m. Deblo dosiže do vrha krošnje. Kora je crno-smeđa. Izbojci obiluju bjelkastim lenticelama. Pupovi su na dugim stapkama i ljepljivi. Cvjetaju prije listanja. Lišće je okruglasto, 4-10 cm dugo, na vrhu zaobljeno ili tupo prikraćeno, u početku ljepljivo, odozgo u uglovima žila s čupercima žutih dlačica. Otpada zeleno, tj. ne žuti. Muške i ženske rese, javljaju se u jesen. Ženske su rese sitne na dužoj stapci. Priperci odrvene i čine češeriće, koji ostaju dosta dugo na drvetu, nakon što se otvore, a plodovi ispadnu. Supke su obrnuto jajolike, oko 5 m dugačke. Prvi su listovi goli. Plod je sitan, okriljen vrlo uskim krilcem i plosnat.
Ekološki zahtjevi
[uredi | uredi izvor]Crna joha je vrsta brzog rasta. Ima široku ekološku valenciju s obzirom na zahtjeve prema toplini, vodi, tlu i svjetlu. Crna joha je vrsta drveća relativno kratkog životnog vijeka, doživi oko 100 godina. Dobro uspijeva u barskim uslovima. Ona je pionirska vrsta s kojom se osvajaju najmokriji tereni nizinskih područja, zajedno s bijelom vrbom.
Ona oblikuje tipičnu čupavu (zvonoliku) korijensku mrežu u kojoj prevladava pružanje korijenja u okomitom smjeru. Crna joha živi u simbiozi s bakterijama iz porodice aktinomiceta (Aktinomyces alni Peklo) koje tvore crvenkaste bradavice na korijenju. One obogaćuju tlo vežući nitrogen iz vazduha što je jedan od razloga zbog kojeg crna joha ima svojstva pionirske vrste.
